Košljun

Kategorija zaštite: posebni rezervat šumske vegetacije
Godina proglašenja: 1969.
Dokument o proglašenju zaštite: Odluka o proglašenju otočića Košljuna i šumice crnike na Glavotoku specijalnim rezervatom šumske vegetacije, “Službene novine Općine Rijeka” broj 9/1969

Površina: 7.44 ha
Položaj: na području Grada Krka (otok Krk)
Nadmorska visina: oko 0 – 6 m

Suhozidi u unutrašnjosti otočića (foto: Marko Randić)

Otočić Košljun smješten je u Puntarskoj dragi. Nastao je potapanjem jadranske obale nakon ledenih doba. Nepotopljeni je vrh nekadašnjeg uzvišenja pa je s ovakvom konfiguracijom obale i morskog dna povezana i zanimljiva legenda. Ona kaže da je dolina, koja danas čini Puntarsku dragu, nekada bila u posjedu dva brata, od kojih je jedan bio slijep. Braća su obrađivala zemlju, no onaj koji je vidio prevario je brata prilikom raspodjele uroda pšenice. Slijepi brat je to saznao i zazvao Boga u pomoć, a on se odazvao i stvorio morski prolaz Buku. More je prodrlo i potopilo posjed nepoštenog brata, a kuća i posjed slijepog brata ostali su na suhom. Tako je nastao otočić Košljun.

Otočić Košljun nastanjen je još od antičkog doba kada je sagrađen utvrđeni ljetnikovac po kojem je dobio i ime castellum – Košljun. U 9. stoljeću na otočiću se nalazila glagoljaška benediktinska opatija sv. Marije čiji su temelji pronađeni ispod današnje samostanske crkve. U 15. stoljeću, u napušteni samostan, nakon smrti zadnjega benediktinskog opata, dolaze franjevci. Franjevački samostan se na Košljunu nalazi i danas.

Na otoku se uzgaja nekoliko različitih sorti maslina (foto: Sunčica Strišković)

Košljun prekriva bujna mješovita šuma crnike i crnog jasena (Orno- Quercetum ilicis) koja inače obrasta samo malene dijelove otoka Krka. Stoljetne crnike jedan su od razloga zašto je ovaj otočić zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije. Zanimljivost košljunske šume je i obilno pojavljivanje lovora (Laurus nobilis) koji je ponegdje razvijen u obliku pravog stabla. Osim vazdazelene crnike, pojavljuju se i listopadni hrast medunac (Quercus pubescens), javor klen (Acer campestre) i javor šestil (Acer monspessulanum). Ovo listopadno drveće ukazuje na mogućnost da je šuma na Košljunu nekada drugačije izgledala. Zanimljivo je da je na sjeveroistočnom dijelu otočića vegetacija znatno slabije razvijena u odnosu na ostatak otoka jer je šumski svijet izložen jakim naletima bure.