Šuma Dundo

Kategorija zaštite: Posebni rezervat šumske vegetacije
Godina proglašenja: 1949.
Dokument o proglašenju zaštite: Odluka o proglašenju šume “Dundo” na otoku Rabu zaštićenom prirodnom rijetkošću, broj 32/49, Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti

Površina: 101,08 ha
Položaj: na području Grada Raba (otok Rab)
Nadmorska visina: oko 0 – 80 m

Jezičasta kukavica (Sreapias lingua) (foto Marko Randić)

Na šumovitom poluotoku Kalifront, na jugozapadnom dijelu otoka Raba, smještena je šuma Dundo, među Rabljanima nazivana i Dundovo. Ovaj šumski rezervat često se spominje kao jedna od najljepših i najočuvanijih šuma hrasta crnike na Sredozemlju. Proteže se od morske obale u uvali Kristofor sve do 80 metara nadmorske visine.

Šuma Dundo ima zanimljivu bogatu šumarsku i zaštitarsku prošlost. Prema povijesnim navodima, šuma je najprije bila u crkvenom vlasništvu, a kasnije u državnom, ali je još zarana prepoznata njezina vrijednost u turističkom razvoju otoka. Nakon Prvoga svjetskog rata šuma Dundo smatrana je prirodnim parkom te je 1949. godine zaštićena kao prirodna rijetkost. Ujedno to je i prvo prirodno područje proglašeno zaštićenim na današnjem području Primorsko-goranske županije.

Do Drugog svjetskog rata u šumi su impresivni primjerci hrasta crnike (Quercus ilex) stvarali guste sklopove drveća. Tada su, na žalost, posječena najljepša stabla stara i do 200 godina. Danas još samo poneko staro stablo, preostalo u neposrednoj blizini lugarnice, može dočarati kako je ova šuma izgledala u prošlosti. No, ova je šuma i nadalje osebujna i lijepa. Šumu čini zajednica vazdazelenog hrasta crnike i crnog jasena (Fraxinus ornus). Uz brojna stabla crnike i jasena, zastupljeni su i zelenika (Phillyrea latifolia), veliki vrijes (Erica arborea), tršlja (Pistacia lentiscus), planika (Arbutus unedo), mirta (Myrtus communis), lemprika (Viburnum tinus), a ima i prilično povijuša, kao što je tetivika (Smilax aspera), vazdazelena ruža (Rosa sempervirens), šparoga (Asparagus acutifolius) i bljušt (Tamus communis).

Babure su kopneni rakovi koji žive na vlažnim šumskim tlima (foto Patrik Krstinić)

Tlo je na nekim mjestima u Dundovu dublje; čine ga crvenica i u manjoj mjeri, eutrično smeđe tlo. Drugdje je tlo plitko pa na površinu izviruje vapnenačko stijenje, što je jedan od razloga manjih varijacija u sastavu i izgledu šume. Na eutričnom smeđem tlu osobito uspijeva veliki vrijes (Erica arborea), a ima i nešto hrasta medunca (Quercus pubescens) koji je prema nekim zapisima ovdje sađen.

Kroz Dundo vodi i jedan od ogranaka rapske Premužićeve staze. Osmišljena je po uzoru na velebitsku, prema projektu inženjera Ante Premužića koji je potaknuo izgradnju nekolicine takvih šetnica na Rabu. Staza je sagrađena u tehnici suhozida i neprocjenjivo je kulturno-povijesno blago.