Ljekovito bilje kao moguća tursitička atrakcija

Prospekt Ljudi, Zanimljivosti


Slika 1: “Polaj” – lokalni je naziv na vinodolsko-crikveničkom području za biljku točkastu bresinu (Micromeria thymifolia). Potencijalno je to zanimljiva endemična ljekovita biljka, (zanimljiva i s etnobotaničkog aspekta!), a njene su populacije razmjerno male i mogla bi postati ugrožena zbog neodrživog branja (foto: Marko Randić)

Na 2. Turističkom forumu “Crikvenica za dušu i tijelo” Javna ustanova “Priroda” sudjelovala je s prezentacijom “Ljekovito bilje na području Crikvenice i vinodolskog zaleđa kao moguća turistička atrakcija”. Ovdje donosimo sažetak prezentacije:

mr. sc. Sonja Šišić, dipl. oecc.
Marko Modrić, dipl. ing. šum.
mr. sc. Marko Randić, dipl. ing. biol.
Javna ustanova “Priroda”, Grivica 4, 51000 Rijeka

Ljekovito bilje na području Crikvenice i vinodolskog zaleđa kao moguća turistička atrakcija

Posljednjih desetljeća u svijetu naglo raste zanimanje za ljekovito i aromatično bilje, kao i za tradicijska znanja vezana uz njihovo korištenje. Povećala se i svijest o mogućnostima turističke ponude temeljene na ovoj potencijalnoj, ali u nas, još nedovoljno iskorištenoj turističkoj atrakciji. Iako je Hrvatska zemlja iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti, turizam vezan uz ljekovito i aromatično bilje tek je u povojima. Postoji mali broj poučnih tematskih staza, brošura, specijaliziranih botaničkih vrtova, specijaliziranih obiteljskih ruralnih domaćinstava te proizvoda vezanih uz predstavljanje i korištenje ljekovitog i aromatičnog bilja.

U kvarnerskom prostoru turistička ponuda vezana uz ljekovito i aromatično bilje možda je najviše uznapredovala na otoku Lošinju (otočni miomirisni vrt, nekoliko malih rasadnika lokalnog bilja, atraktivne park-šume, brošure i knjige o lokalnom ljekovitom bilju, ponuda branja ljekovitog bilja za turiste, aromaterapija i slično). Unatoč činjenici da širi crikveničko-vinodolski kraj nimalo ne zaostaje potencijalom, sadašnja je iskorištenost ljekovitog i aromatičnog bilja u turističkoj ponudi razmjerno mala.

Na crikveničko-vinodolskom području zastupljena je velika raznolikost i bogatstvo ljekovitog i aromatičnog bilja od kojeg neko ima i dugu tradiciju u lokalnoj uporabi. Na ovom području raste velik broj jednogodišnjih, dvogodišnjih i trajnih – zeljastih i drvenastih biljaka s važnim medicinskim svojstvima pa takve vrste predstavljaju veliki i neiskorišteni potencijal za unapređenje turističke ponude. Međutim, treba imati na umu da na Kvarneru raste i ljekovito bilje koje je zbog ugroženosti stavljeno pod zakonsku zaštitu (kaćuni, žuta sirištara, hrvatska žutika, tisa), pa prilikom eventualnog korištenja ljekovitog bilja treba biti maksimalno obazriv.

Stoga je, radi uspostave održivog i dugoročnog korištenja neprocjenjivog prirodnog bogatstva ljekovitog i aromatičnog bilja crikveničko-vinodolskog kraja, posebno u turističke i zdravstvene svrhe, potrebno uspostaviti cjeloviti sustav istraživanja, kartiranja, sakupljanja, osmišljavanja funkcionalne baze podataka, prerade, uzgoja, selekcije, uspostave standarda i certifikacija, ali i praćenja i unapređenja zakonske regulative uz neizostavno uvažavanje interesa i tradicije lokalnog stanovništva.

Također je potrebno osnažiti i osposobiti mala lokalna gospodarstva ili zadruge koje bi većinu ili barem dio svojih djelatnosti temeljile na ljekovitom i aromatičnom bilju, a zbog razmjerno velikih površina zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, poglavito se u Vinodolu i njegovu zaleđu pružaju velike mogućnosti i za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja.

Kako bi ljekovito i aromatično bilje doprinijelo produljenju sezone i atraktivnosti same turističke ponude na crikveničko-vinodolskom području, valjalo bi kontinuirano pratiti želje i navike posjetitelja, zatim izgraditi odgovarajuću turističku infrastrukturu te dodatno podučiti i osposobiti turističke djelatnike za organizaciju i realizaciju tzv. “aromatičnih tura”. Na ljekovitom i aromatičnom bilju trebalo bi temeljiti barem dio zdravstvenih usluga, a uzimajući u obzir potrebe dijela potencijalnih turista, i to poglavito u proljetnim mjesecima, posebnu atrakciju moglo bi predstavljati i uređenje senzornog odnosno taktilno-olfaktornog/mirisnog vrta.


Slika 2. Strogo zaštićena svojta žuta sirištara, srčanik, košutje uho (Gentiana lutea ssp. symphyandra) vrlo je prorijeđena i na rubu je istrebljenja na pojedinim lokalitetima. Osim od berača koji nedozvoljeno iskapaju korijen stradava i od stoke na ispaši. (foto: M. Randić)


Sl.3. Paprat zlatinjak (Asplenium ceterach) – također je zanimljiva biljka s etnobotaničkog stanovišta – u Primorju se tradicionalno koristi kao lijek protiv bolesti žuči (foto: M. Randić)