Sl. 1. Cret na Trsteniku odlikuje se osjetljivom mikromorfologijom koju mogu nepovratno narušiti i najmanja zadiranja u hidrologiju – primjerice kakva uzrokuje off-road vožnja (foto: M. Randić)
U posebnu i za biološku raznolikost neobično važnu podskupinu vlažnih i slatkovodnih staništa u Primorsko-goranskoj županiji ubrajamo cretove. Oni su u ovom podneblju bez sumnje najugroženiji tipovi staništa s vrlo izdvojenim i posebnim živim svijetom koji predstavlja preostatke bliske geološke prošlosti – ledenih doba. Nažalost, osim što su direktno ugroženi nastupajućim klimatskim promjenama, njih sve više neposredno ugrožavaju i ljudi. Unatoč opetovanim apelima i edukacijskim aktivnostima provedenim od strane Javne ustanove “Priroda” ovi naši “ledenodobni relikti” na stalnoj su meti off-road vozača, pa još jednom koristimo priliku da spomenemo ovaj veliki problem, jer je za pretpostaviti da su i off-road vozači svojevrsni ljubitelji prirode kojima je ipak stalo do očuvanja prirodnih vrijednosti i posebnosti.
Vlažna i močvarna staništa na svjetskoj razini djeluju i kao najvažniji mehanizam pohranjivanja ugljika i time sprečavaju još izraženije nastupanje klimatskih promjena. Osobito su u tome presudna cretna područja sjevernih (borealnih) krajeva te tropskih tresetnih močvara i močvarnih šuma. Cretovi i tresetišta prepoznati su kao najefikasniji kopneni ekosustavi za pohranu ugljika. Oni pokrivaju samo 3% površine Zemlje, ali njihov treset sadrži jednako toliko ugljika koliko i sva ostala kopnena biomasa zajedno, a dvostruko više nego sva šumska biomasa! Uništavanje cretova i tresetišta doprinosi u najvećoj mjeri globalnim antropogenim emisijama stakleničkih plinova.
Iako je površina svih cretova i močvara u Primorsko-goranskoj županiji gotovo zanemariva, njihova rijetkost i posebnost nameće nam obvezu brižljivog odnosa prema njima te pažljivog čuvanja ili čak obnove (revitalizacije) što se pokušava na najvažnijem cretnom staništu u Hrvatskoj – izdignutom cretu Trstenik kod Klane. Očuvanje cretova i tresetišta na svjetskoj razini ključna je i dugoročno najefikasnija mjera ublažavanja klimatskih promjena, a očuvanje cretova na razini Primorsko-goranske županije od osobite je važnosti za očuvanje lokalnih posebnosti bioraznolikosti.
M.R.
Sl. 2. Uništeni dio creta na Trsteniku, 29. travnja 2013. (foto: M. Randić)
Sl. 3. Gume off-road vozila na nekim su mjestima izrovale tresetnu podlogu do rastresitog kamenog horizonta uzrokujući nepovratna oštećenja specifičnog tipa staništa (foto: M. Randić)