Sl. 1. Drijen u proljeće prvi procvate ali kasno dozrije (foto: M. Randić)
DRIJEN, MEDVJEDI I SUŠA U PRIMORJU
Poznata je priča o medvjedu koji je strpljivo čekao pod
stablom drijena da urode drenjule, jer je mislio da će drijen koji je
u proljeće prvi procvjetao prvi i uroditi. Međutim, medvjed je čekao i
čekao i dugo se načekao – svi ostali šumski plodovi urodili su mnogo prije
nego drijen!
Ove godine medvjedi neće uopće dočekati slasne crvene
plodove, jer su se, bar u Primorju, drenjule smežurale i osušile već na
granama – prije nego se potpuno razvilo sočno usplođe oko koštice (usporedi:
sites.google.com/site/drendrenova/hot-news-1/susaupropastilauroddrenjulanadrenovi).
Uzrok tome je dugotrajna i neobično izražena suša koja je vladala tijekom
ljetnih mjeseci. Zbog suše posušilo se i lišće ne nekim vrstama drveća
koje rado raste u društvu s drijenom. Čak su se i neka stabla i grmovi
drijena djelomično osušili, tj. najčešće im se lišće osušilo na vrhovima
i rubovima plojki. Izdaleka se vidjelo da su rđastu boju suhog lišća dobila
brojna stabla javora šestila (Acer monspessulanum) na kamenitim, jugu
okrenutim padinama, primjerice u podnožju Kamenjaka i oko Rijeke. Posušile
su se također lipe na stjenovitim padinama, ali su nakon obilnijih kiša,baš
kao i mnogo drugo drveće, ponovo potjerale mlado lišće. U takve termofilne
šume u Primorju često se spuštaju medvjedi u potrazi za slasnim plodovima
drijena. Sasvim suprotno ovogodišnjoj situaciji, drijen je lani vrlo dobro
urodio. Sočnih drenjula bilo je u izobilju i bilo je zanimljivo pratiti
pojavu dnevne visinske migracije medvjeda u potrazi za hranom. Medvjedi
su radi drenjula zalazili u niže predjele Primorja, a zatim bi se, u potrazi
za mirom popeli do visinskih šumskih predjela planine Risnjak – 900 do
1000 metara više! To smo mogli pratiti po svježem izmetu medvjeda punim
koštica i neprobavljenih ostataka drenjula i to često na takvim neočekivanim
nadmorskim visinama gdje drijen više ne može uspijevati zbog hladnoće.
Medvjedi tako na svojim dnevnim visinskim lutanjima šire sjeme drijena
posvuda, ali drijen, kao termofilna biljka koja traži toplinu, ne može
se posvuda razviti. To mu uspijeva samo do visine od otprilike 800-900
metara, uglavnom na primorskim padinama. Najviše visine do kojih se u
Primorju još mogu pronaći lijepi grmovi drijena su, primjerice, oko Gornjeg
Jelenja (na 900 m n.v.!) – u pojasu crnog graba i primorske bukve.
Prošle (2011.) godine bio je također i dobar urod mukinje
(Sorbus aria). Medvjedi su oko Malog Platka kršili grane stabala mukinja
otežalih od bogatog uroda i do sita se najeli zrelih mukinja. I bukvica
je prošle godine obilno urodila, pa je medvjeđa trpeza zbog toga bila
obilna i raznolika. Ove su godine svi ti šumski plodovi podbacili u urodu.
Ostaje nam vidjeti kako će medvjedi podnijeti ovogodišnju oskudicu. Pratit
ćemo njihove tragove i kretanje i nastojat ćemo vas izvijestiti o “zimskom
ponašanju”.
Marko Randić
Sl. 2. Urod plodova drijena ove je godine u primorju zbog suše jako slab
(foto. Ž. Gržančić)