PTICE SNJEŽNICE I KRPLJE
Svi znamo koliko je teško kretati se zimi po terenu kad zapadne dubok i mekan snijeg. Noge u cipelama propadaju u snijeg, a tada ih je još teže izvući iz snijega…Koračanje kroz dulje vrijeme po dubokom snijegu može nam lako iscrpiti snage jer stalno propadanje i izvlačenje nogu iz snijega mnogo više “zapošljava” pojedine skupine nožnih mišića od koračanja po čvrstom tlu. Tada je najbolje koristiti krplje, pomagala koja pričvrstimo na noge, tj. na poplate cipela. Krplje služe da se težina našeg tijela rasporedi na veću površinu prhkog snijega čime je znatno smanjeno propadanje i utrošak energije.
Neke vrste životinja dobro su prilagođene zimskim uvjetima i kretanju po snijegu. Kao što bi i očekivali, takav je slučaj, primjerice, sa snježnicama (Lagopus spp.), pticama iz porodice kokoški koje žive u visokim planinama i u sjevernim krajevima. Zimi im perje poprima bijelu boju (pa su na snijegu bolje skrivene od grabežljivaca, sl. 1), ali im i prsti dobivaju perje, čime se poveća površina kojom ptica korača po snijegu – i ptica se, naime, koristi efektom krplji! Znanstvenici su proučavajući “efekt krplji” kod snježnica utvrdili da perje na nogama ptice smanjuje propadanje u snijeg za polovicu vrijednosti koliko bi ptica inače propadala kad na nogama ne bi imala perje. Budući da se snježnice više kreću po tlu, a manje lete (kako bi sačuvale energiju!), ta njihova prilagodba – da imaju “pernate krplje”, još više dolazi do izražaja u planinskim i (sub)polarnim predjelima gdje obitavaju kao stanarice kroz čitavu godinu.
Sl. 1. Alpska snježnica (Lagopus mutus) odlično je prilagođena životu na snijegu – dozvolu za objavu fotografije dobili smo ljubaznošću hotela Stare u Bohinju: www.bohinj-hotel.com koji u svojoj ponudi ima i vođenje “prirodoslovnih” tura po okolici Bohinja, kao i ljubaznošću fotografa Petera Strgara koji je fotografiju snimio u mjesecu travnju na padinama planine Stol*: www.petersfoto.si.
Perje na nogama snježnica vjerojatno ima i ulogu sprječavanja gubljenja topline na hladnoj površini, a to je potaklo i naše najrevnije mlade suradnice JU “Priroda” Anu i Ninu da pokušaju izraditi “krplje” koje bi ih štitile od gubitka topline (oslanjajući se i na prva znanja iz fizike), jer se poplati cipela nisu pokazali dovoljno učinkoviti “izlolatori topline” na snijegu – sl. 2 i 3. Krplje su načinile od priručnih materijala koje su pronašle u ostavi – stare žičane mreže, komada stiropora i komada špage. Grančice crnogorice ubrale su s obližnjeg grma. Prema njihovim riječima priručne “krplje” su se pokazale učinkovite. Možda će vas ovo potaknuti da pokušate izraditi vlastite krplje? Vidjet ćete, može biti zabavno a i poučno!
*Stol (2236 m) je najviša planina u Karavankama, 120 km dugom alpskom planinskom lancu koji se proteže na granici između Slovenije i Austrije.
Literatura: Höhn, E.O. (1977): The “Snowshoe Effect” of the Feather on Ptarmigan Feet. The Condor. 79(3): 380-382.
https://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/condor/v079n03/p0380-p0382.pdf
Marko Randić
Sl. 2. “Izolacijske” krplje izrađene od priručnih materijala služe prvenstveno sprječavaju gubljenja topline kroz poplate cipela na snijegu (foto: Vlatka Randić).
Sl. 3. “Učinkoviti” sastojci “izolacijskih” krplji jesu stiropor i grančice crnogorice (foto: Vlatka Randić)