Sl. 1. Pojava „ledenih vlasi“, snimljeno u šumi kod Skrada 30. 12. 2012. (foto: Ruben Knežević)
„LEDENE VLASI“ – „HAIR ICE“ – „HAAREIS“
Ruben i ja volimo lutati šumama Gorskog kotara. On to obično čini u okolici Skrada, a ja najčešće tumaram zelinskim i crnoluškim šumama. Ponekad izmijenimo mailove o doživljajima, uočenim neobičnim pojavama i pronalascima. Tako je bilo i 15. prosinca 2013. Dan vrlo lijep, sunčan, tek s malo mraza koji je ujutro lagano zabijelio udoline i osojne pristranke.
Zaputio sam se prema grebenu brda Zelin. Inače tamo ne volim ići zbog krpelja koje privlači ovdašnje obilje divljači. Sada je situacija drukčija jer računam da ih zbog hladnoće ne bi trebalo biti. Na samom grebenu plitko je uleknuće terena – mala travnata uvala usred guste, mlade bukove šume. Tu je očito mrazište – jedino je to mjesto u širem prostoru gdje je još bijelo od oko jedan centimetar debelog okorenog zrnatog snijega (a možda su to i krupni kristali inja koji su se tijekom nekoliko proteklih noći nagomilavali u ovom mrazištu?).
Iznenadili su me tragovi divljih svinja koje su se u koloni po jedna (vidjelo se po načinu kako su tragovi raspoređeni) uvukle u udolinu, gdje su na sredini uvale razrovale tlo u potrazi za sočnim podancima i korijenjem i onda, opet u koloni, napustile poprište (noćne?) gozbe. Upravo u blizini tog mjesta gdje crta bijelog mraza nestaje kao odrezana i tragovi divljači iščezavaju, (jer su svinje izbile na kopno šumsko tlo prekriveno suhim bukovim lišćem), nabasao sam na pojavu „ledenih vlasi“.
Divlje svinje očito nisu marile za rijetku i neobičnu pojavu jer su se „ledene vlasi“ očuvale u svoj svojoj delikatnosti (a možda su nastale i nakon prolaska divljih svinja?). O čemu se radilo? Iz napola trule ležeće grančice s koje se kora na jednom mjestu dijelom oljuštila izbijali su usporedni snopovi snježnobijelih ledenih niti, tanjih od vlasi i na dodir (nisam izdržao a da ih ne dotaknem!) neobično nježnih. Najpribližnije s čime bi se izgled tih „vlasi“ mogao usporediti jesu niti slatkiša ih moje mladosti – „šećerne vune“.
Ruben mi je dan kasnije poslao nekoliko dojmljivih fotografija iste pojave i ukazao da za nju postoje engleski i njemački nazivi: Hair Ice i Haareis. Uz fotografije je napisao da je pojavu zapazio 30. prosinca 2012. godine u šumi kod Skrada. Tih istih dana njemu je o pojavi „ledenih vlasi“ dojavio prijatelj iz Parga, gospodin Davor Zbašnik. Također, kad sam ga o tome upitao i meni je stručni voditelj u N. P. „Risnjak“, gospodin Dragan Turk odgovorio da je sličnu pojavu u više navrata opažao u dolini Leske kod Crnog Luga.
Čini se da se za nastanak „ledenih vlasi“ moraju poklopiti određeni meteorološki uvjeti – u tlu i/ili u otpalim granama treba lagano cirkulirati (pothlađena?) voda, a vanjska temperatura zraka treba biti ispod točke ledišta. Kapilarne sile „guraju“ tekućinu iz pora u grančicama na površinu i pothlađena tekućina se u dodiru sa zrakom u trenu ledi. Kako iz pora stalno nadire nova količina tekućine stvara se tanka ledena nit koja se sve više izdužuje.
To bi bilo naše grubo objašnjenje pojave (potpomognuto nekim od pročitanih opisa s interneta), međutim, da ne bude sve tako jednostavno pobrinuo se glasoviti istraživač Alfred Wegener – onaj isti koji nas je zadužio teorijom pomicanja kontinentskih ploča. On je proučavao pojavu „ledenih vlasi“ i iznio zanimljivo objašnjenje po kojemu je za njihov nastanak neophodno da grančice iz kojih „ledene vlasi“ izbijaju budu prožete hifama gljiva koje inače uzrokuju truljenje drveta.
Dosad se pojava „ledenih vlasi“ opisivala kao razmjerno rijetka. Ali našim opažanjima i navedenim svjedočenjima naših poznanika proizlazi da na području Gorskog kotara ima dosta mjesta na kojima se na „ledene vlasi“ može naići. Bilo bi nam drago da i čitatelji ovih web stranica podijele s nama svoja iskustva ove, ali i drugih zanimljivih prirodnih pojava.
Marko Randić i Ruben Knežević
Slika 2. „Ledene vlasi“ izbijaju iz dijela grančice s koje se oljuštila kora (foto: Ruben Knežević)
Slika 3. „Ledene vlasi“ pojavljuju se u snopićima (foto: Ruben Knežević)