Fotografija 1: U projektu očuvanja plemenite periske za označavanje kolektorskog niza ili zaštićene kavezom žive jedinke plemenite periske koriste se bovice s oznakom projekta i važnim apelom ili informacijom.

U tijeku je višegodišnja borba za opstanak i očuvanje endema i najvećeg školjkaša Sredozemnog mora – plemenite periske (Pinna nobilis), poznata pod nazivom PROJEKT OČUVANJA PLEMENITE PERISKE U (SJEVERNOM) JADRANU. Ove školjke mogu izrasti i do 120 cm dužine te doživjeti više od 40 godina. Zbog svoje ljepote i dekorativnosti bile su traženi ukras ili suvenir pa su populacije periske, zbog prekomjernog izlovljavanja u mnogim turističkim područjima krajem prošlog stoljeća gotovo u potpunosti uništene. Radi toga je periska Zakonom o zaštiti prirode strogo zaštićena u Jadranskom moru (ali je zaštićena i u čitavom Sredozemnom moru!) te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom posvuda strogo zabranjena, kao i posjedovanje njezine ljušture. Vrijednost ovog školjkaša neprocjenjiva je, ali samo onda kada je u moru, živ i filtrira morsku vodu čineći je bistrijom.

Iako je ova impresivna školjka u nedavnoj prošlosti već bila suočena s izumiranjem danas joj je opstanak ponovno ugrožen. Nakon zaštite krajem prošlog stoljeća, populacije plemenite periske su se oporavile i ove školjke divovi ponovno su krasili jadransko podmorje. No, nova opasnost učinila je budućnost opstanka plemenite periske u cijelom Sredozemlju neizvjesnom kada su se 2016. godine masovni pomori plemenitih periski počeli širiti zapadnom obalom Sredozemlja ostavljajući za sobom prazne, beživotne ljušture i opustošene vizure podmorja. Uzročnici takvih masovnih pomora, koji su nažalost od 2019. napredovali i diljem čitavog Jadrana, jesu parazitski mikroorganizmi, ali i promjene u okolišu koje predstavljaju dodatni stres, poput primjerice zagrijavanja mora uslijed klimatskih promjena.

Takvo alarmantno stanje mobiliziralo je znanstvenu zajednicu, kao i brojne institucije i organizacije posvećene zaštiti prirode. Napredovanjem pomora u Jadranu započeo je projekt koji je okupio i povezao brojne institucije i stručnjake u isto tako plemenitom cilju očuvanja ove plemenite školjke. Tako se i Javna ustanova „Priroda“ uključila u provedbu projekta očuvanja plemenite periske  u sjevernom dijelu Jadrana kojeg koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, a sufinanciraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i (za Javnu ustanovu „Priroda“), Primorsko-goranska županija.

Fotografija 2: Jednu od dvadesetak preostalih živućih jedinki plemenite periske u Jadranu Miu, redovno obilazi suradnik Javne ustanove “Priroda” i za kraj ove 2024. godine, možemo reći da Mia pokazuje reakcije tipične za živu i zdravu perisku. Veliku pomoć u očuvanju ove žive jedinke predstavlja i suradnja lokalne zajednice i stanovništva pa ovim putem zahvaljujemo svim rabljanima i barbaćanima koji znaju da je Mia neprocijenjivo blago samo dok je živa. Svaka živa periska u Jadranu predstavlja nadu za opstanak i oporavak ove vrste (photo: Dragan Perkić).

Fotografija 3: Periska Denis kod otoka Krka, jedna je dvije živuće jedinke u akvatoriju Primorsko-goranske županije koju prati Javna ustanova “Priroda” (photo: Denis Rukavina).

Trenutno je u cijelom akvatoriju Jadrana, locirano još  samo 29 živih jedinki plemenite periske, koje partneri uključeni u projekt redovno prate. Osim što ustanove uključene u projekt provjeravaju dojave o živim jedinkama te ih obilaze, provode i edukativne aktivnosti usmjerena na senzibilizaciju javnosti te u more postavljaju kolektore za prihvat mlađi plemenite periske. Tako je Javna ustanova „Priroda“ 2021. godine organizirala postavljanje kolektora u kvarnerskom akvatoriju te je pri akciji vađenja i pregledavanja kolektora suradnica-volonterka Morana, pronašla jednu juvenilnu jedinku periske koja je nazvana po njoj. Mala Morana, brzo je transportirana u Aquarium Pula gdje je nastavila rasti i živjeti u onim „neprirodnim“ ili ex situ uvjetima (tj. izvan staništa, u strogo kontroliranim uvjetima akvarija). Od kada je pronađena mala Morana je od 1,5 cm dužine u  Aquariumu Pula uz puno brige i rada izrasla te je danas dugačka 17 cm. Ujedno, Morana je periska koja je najdulje uspjela preživjeti u ex situ uvjetima.

Fotografija 4: Kolaž fotografija – lijevo: mala periska Morana nađena prilikom pregleda kolektora postavljenih kod otočića Plavnika krajem 2021. godine, desno: malo veća periska Morana fotografirana u Aquariumu Pula u travnju 2024. godine (photo: Ivana Rogić).

Nažalost prilikom pregleda kolektora 2022. i 2023. godine, mlađ plemenite periske nije pronađena.  Ove 2024. godine, JU Priroda organizirala je postavljanje kolektora kod otoka Raba. Dana 3. prosinca zasukali smo rukave u suradnji s Prirodoslovnim muzejem Rijeka i krenuli pregledavati kolektore… i uza sva nadanja i želju, ni ove godine mlađ periski nismo  pronašli. Iako smo malo obeshrabreni, NE ODUSTAJEMO! Zajedno sa svim projektnim partnerima nastavljamo biti dio Projekta očuvanja plemenite periske u Jadranu.

Fotografija 5: Treći prosinac je bio dan za nekoliko zarona. Suradnik Javne ustanove “Priroda” i član KPA Amfora na Rabu, postavio je i obilazio kolektore tijekom ljeta-jeseni 2024. (photo: Ivana Rogić).

Fotografija 6: Vrijedne ruke i stručne oči djelatnika Prirodoslovnog muzeja Rijeka detaljno pregledavaju obraštaj na ovogodišnjim kolektorima postavljenim na Rabu (photo: Ivana Rogić).

Važnost očuvanja plemenite periske, ponajviše se ogleda u ekološkoj ulozi ovog diva među školjkašima. Filtrirajući morsku vodu, periske doprinose održavanju našeg podmorja bistrim, a žive i velike ljušture ovih školjkaša često u kombinaciji s morskom cvjetnicom posidonijom sačinjavaju jedno zdravo i neprocjenjivo važno stanište.