Nakon masovnog pomora plemenite periske (Pinna nobilis), koji je u Sredozemlju započeo krajem 2016. godine na području španjolske obale, a u hrvatskom dijelu južnog Jadrana zabilježen je od 2019. godine te se nastavio širiti, u cilju očuvanja ove strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj je od 2020. godine pokrenut projekt „Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru”, koji na nacionalnoj razini koordinira nadležno ministarstvo, odnosno Zavod za zaštitu okoliša i prirode, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Provedba je organizirana kroz tri regionalna potprojekta koje koordiniraju Javna ustanova Nacionalni park Brijuni za sjeverni Jadran, Javna ustanova Park prirode Telašćica za srednji Jadran i Javna ustanova More i krš za južni Jadran. U tom okviru, u partnerstvu za sjeverni Jadran sudjeluje i Javna ustanova „Priroda”. Aktivnosti koje provodi u sklopu projekta uključuju terensko praćenje živih jedinki. Uz to, Ustanova je sudjelovala u postavljanju kolektora u kvarnerskom akvatoriju, a upravo je na jednom takvom kolektoru kod Plavnika 2021. godine pronađena juvenilna periska „Morana”, koja je potom predana na daljnju skrb Aquariumu Pula. Unatoč tomu što rezultati posljednjih godina pokazuju koliko je oporavak vrste neizvjestan, svaka preživjela jedinka i svaki nalaz mlađi predstavljaju vrijedan doprinos razumijevanju otpornosti vrste i nadu za njezino buduće očuvanje u Jadranu. U slučaju pronalaska žive jedinke plemenite periske, nalaz je moguće prijaviti STRANICI Zavoda.
Plemenita periska najveći je školjkaš Sredozemlja i strogo zaštićena vrsta te ima ključnu ulogu u funkcioniranju morskih ekosustava. Kao filtrator, iz morske vode uklanja čestice organske tvari i tako doprinosi bistrini mora te općem ekološkom stanju priobalnih staništa, osobito livada posidonije i drugih morskih cvjetnica s kojima je najčešće povezana. Istodobno, njezina velika ljuštura predstavlja čvrstu podlogu i mikrostanište za brojne druge organizme, poput algi, spužvi, mahovnjaka, žarnjaka, plaštenjaka i mekušaca, pa se periska smatra svojevrsnim „inženjerom ekosustava” koji povećava strukturnu raznolikost i lokalnu bioraznolikost dna.