3170 Mediteranske povremene lokve – Fruška lova (2024.)
Istraživanje flore i vegetacije Fruške lokve provedeno u 2024. godinu u suradnji s prof. biologije i kemije Ljiljanom Borovečki-Voska i prof. dr. sc. Jasenkom Topić, nastavilo se na istraživanja prevedena u okviru projekta “Usluge definiranja SMART ciljeva očuvanja i osnovnih mjera očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova”. Riječ je o nedovoljno poznatom ciljnom stanišnom tipu 3170 Mediteranske povremene lokve. U sklopu SMART projekta je uz Frušku lokvu, na površini od oko 0.5 ha otkriveno za Hrvatsku jedinstveno stanište (razred Isoëto-Nanojuncetea, red Isoëtetalia, sveza Preslion cervinae, as. Junco pygmaei-Pilularietum minutae) kakvo dosad na našem nacionalnom teritoriju nije bilo zabilježeno. Radi se o sastojini u kojoj sredinom svibnja dominiraju vrste Pilularia minuta, Juncus pygmaeus i Lythrum portula. Sastojina je razvijena na zaravnjenju oko lokve koje je poplavljeno u periodu od jeseni pa do, ovisno o sezoni, kraja zime ili sredine proljeća.
Velik broj vrsta zabilježenih na Fruškoj lokvi su izuzetno rijetke u Hrvatskoj. To se može objasniti činjenicom da su staništa kakva su zabilježena na Frugi iznimno rijetka jer se mora poklopiti niz ekoloških čimbenika koji uvjetuju njihov razvoj: odgovarajući godišnji režim padalina i temperature, nepropusna nekarbonatna podloga, dovoljno prostrano zaravnjenje oko lokve koje periodički, po točno određenoj dinamici poplavljuje, odnosno presušuje, redovita ispaša koja sprječava progresivnu vegetacijsku sukcesiju na zaravnjenju oko lokve.
U sklopu ovog istraživanja evidentirano je ukupno 89 biljnih svojti, od kojih su neke na nacionalnoj razini značajne (nalaze se u različitim kategorijama ugroženosti na Nacionalnoj crvenoj listi, strogo su zaštićene ili pak vrlo rijetke). Značajan je i broj vrsta koje su u kategoriji nedovoljno poznatih (DD), što znači da su slabo istražene pa nema dovoljno podataka za procjenu njihovog statusa. Zabilježena je i nova vrsta za Hrvatsku – Crassula tillaea. Ona je na Frugi uočena od strane istraživača u travnju 2023. godine, a ranije na istom lokalitetu zabilježio i Slavko Brana (njegovo usmeno priopćenje).
