U sklopu izvješća o stanju prirode na području PGŽ-a za period 2005-2009 uočeni su sljedeći problemi vezani za planiranje, oblikovanje i zaštitu krajobraza:
• Nepostojanje unificiranog sustava identifikacije, klasifikacije i evaluacije krajobraza.
• Jako izražen subjektivni moment u procjenjivanju krajobraza.
• Potreba holističkog modela u pristupu krajobrazima (ispreplitanje i interferencija mnogih disciplina kao što su prirodne znanosti, agronomija, arhitektura, urbanizam, geografija, arheologija, istraživanje toponimije, kulturološke studije i slično).
• Interaktivna suradnja između navedenih struka kod prostornog planiranja tek je u začecima i potrebna je razrađenija metodološka potpora.
• Kašnjenje s uvođenjem prikladne metodologije planiranja krajobraza i postupaka procjene utjecaja značajnijih zahvata na krajobraz.
• Kašnjenje u donošenju krajobraznih osnova za pojedine prostorne cjeline.
• Nedovoljno razvijena svijest o vrijednostima krajobraza u Primorsko-goranskoj županiji.

Svrha ovog projekta istražiti mogućnosti rješavanja gore navedenih problema. To se učinilo uz suradnji s vanjskim suradnicima kroz 2013.,2014. i 2015. godinu.

U 2013 godini izrađena je studija “Krajobrazi PGŽ – metodološka podloga za izradu krajobrazne osnove sa posebnim osvrtom na zaštićene dijelove županije” Izrada krajobrazne osnove Primorsko-goranske županije bila je metodološki zasnovana na podacima dobivenim daljinskim istraživanjem (remote sensing) te digitaliziranim postojećim podatkovnim podlogama izrađenim klasičnim terenskim metodama. Na spomenutim su se skupovima podataka unutar geografskog informacijskog sustava primjenjivali kvantitativni računski modeli čiji rezultati služe kao indicija stanja na
terenu. Isti potom podliježu kvalitativnoj i perceptivnoj ljudskoj provjeri sistematskim obilaskom terena. Proces izrade podijeljen je u šest faza: klasifikacija krajobraznih jedinica, određivanje antropogenosti krajobraza (u smislu kulturnih krajobraza), identifikaciju krajobraznih cjelina, valorizaciju krajobraznih cjelina, analizu ugroženosti te donošenje smjernica za upravljanje. Rezultat ove studije je izrađena Krajobrazna osnovu Primorsko goranske županije na osnovu koje se na kraju izrađuju smjernice za motrenje, zaštitu i upravljanje županijskim krajobrazima.

U 2014. godini projekt se nastavio i razrađena je studija pod naslovom „Krajobrazi PGŽ – metodološka podloga za izradu krajobrazne osnove sa posebnim osvrtom na zaštićene dijelove županije“. protekle godine izradila se spomenuta metodološka podloga, koja se testira i razrađuje ovim radom.  Radna verzija karte krajobraznih jedinica čija je svrha bila demonstracija funkcioniranja metodologije u ovom je radu ponovno generirana sa detaljnijim pedološkim podacima koji nisu bili dostupni kod izrade radne karte. Kroz ovaj rad nizom jasno prezentiranih indikatora utvrđen je potencijal iznimnog krajobraza u trideset i četri krajobrazne cjeline. Obzirom na velik broj prirodne i kulturne baštine, razvedenost obale i reljefa, rijetkih  staništa na zadanom području takav rezultat bio je očekivan  Indikativno je za utvrditi na kraju da je najveći broj potencijalno iznimnih krajobraza mješovit prirodno-antropogeni tip, čime dolazimo do zaključka da ljudska intervencija unaprijeđuje dojam koji krajobraz na nas ostavlja ako je ta intervencija u skladu s priodnim datostima te uz poštivanje same prirode.

U 2015. godini detaljnije je obrađena krajobrazna cjelina Skrad – Tihovo. Krajobrazna cjelina Skrad – Tihovo definirana je u sklopu studije „Krajobrazi primorsko goranske županije – krajobrazna osnova, analize i razvojni okviri“, izvedene 2014. godine. Tim projektom utvrđene su krajobrazne cjeline unutar županije, definirane su njihove granice, te su pojedinačno opisane, analizirane i vrednovane. Cjelina Skrad – Tihovo definirana je na osnovu dijeljenih reljefnih, ekoloških, kulturnih te vizurnih momenata ovog prostora, a imenovana je po prepoznatljivim toponimima prisutnim u njemu. Okarakterizirana je kao potencijalno izniman krajobraz, u kojem se velika reljefna dinamika te dramatične geomorfološke forme i očuvano šumsko stanište nadopunjuju sa
slikovitim ruralnim cjelinama.