logo

 

KLASA: 612-07/20-03/3

URBROJ: 2170-52-01/1-20-1

 

 

 

 

 

 

 

Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji u 2021. godini

 

 

 

                                                                                                                     

 

 

Ravnateljica

 

Irena Jurić

 

 

 

 

 

 

Rijeka, studeni 2020.


Sadržaj

1.      Pravna osnova za donošenje Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji za 2021. godinu. 3

2.      Vrijedna prirodna baština na području Primorsko-goranske županije. 4

2.1.       Zaštićena područja. 4

2.2.       Ekološka mreža Natura 2000. 5

2.3.       Područja predložena za zaštitu. 6

3.      Upravljanje prirodnim vrijednostima u Primorsko-goranskoj županiji u 2020. godini 7

3.1.       Upravljanje zaštićenim područjima. 8

3.1.1.    Posebni ornitološki rezervat Kuntrep (Glavine-Mala luka), otok Krk. 8

3.1.2.    Posebni botaničko-zoološki rezervat otok Prvić. 9

3.1.3.    Posebni ornitološki rezervat na otoku Cresu: sjeverni Fojiška-Podpredošćica. 10

3.1.4.    Posebni ornitološki rezervat na otoku Cresu: južni Mali bok-Koromačna. 10

3.1.5.    Posebni rezervat šumske vegetacije Dundo na otoku Rabu. 11

3.1.6.    Posebni rezervat šumske vegetacije Debela Lipa-Velika Rebar iznad Lokava. 12

3.1.7.    Posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok na otoku Krku. 12

3.1.8.    Posebni rezervat šumske vegetacije na otočiću Košljunu. 13

3.1.9.    Geomorfološki spomenik prirode ponor Gotovž kod Klane. 14

3.1.10.  Geomorfološki spomenik prirode špilja Lokvarka kod Lokava. 14

3.1.11.  Geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina u Rijeci 15

3.1.12.  Spomenik prirode – stara tisa u Međedima. 16

3.1.13.  Spomenik prirode – stari hrast u Sv. Petru na otoku Cresu. 16

3.1.14.  Spomenik prirode – stari hrast u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice I 16

3.1.15.  Spomenik prirode – stari hrast u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice II 16

3.1.16.  Značajni krajobraz Vražji prolaz-Zeleni vir kod Skrada. 17

3.1.17.  Značajni krajobraz Kamačnik kod Vrbovskog. 17

3.1.18.  Značajni krajobraz Lopar na otoku Rabu. 18

3.1.19.  Značajni krajobraz Lisina kod Matulja. 19

3.1.20.  Park-šuma Japlenški vrh iznad Delnica. 20

3.1.21.  Park-šuma Golubinjak kod Lokava. 21

3.1.22.  Park-šuma Komrčar u Rabu. 21

3.1.23.  Park-šuma Čikat na otoku Lošinju. 22

3.1.24.  Park-šuma Pod Javori u Velom Lošinju. 22

3.1.25.  Park kod dvorca u Severinu na Kupi 23

3.1.26.  Park Angiolina u Opatiji 24

3.1.27.  Park Margarita u Opatiji 24

3.1.28.  Perivoj sv. Jakova u Opatiji 25

3.2.       Aktivnosti na proglašenju novih zaštićenih područja u 2021. godini 25

3.3.       Upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000. 26

3.3.1.    Prirodoslovna istraživanja, inventarizacija i monitoring Natura 2000 vrsta i staništa u dijelu ekološke mreže Natura 2000. 26

3.4.       Projekt izrade planova upravljanja za zaštićena područja i ekološku mrežu. 27

3.5.       Izrada akcijskih planova upravljanja posjetiteljima kroz projekte EU. 29

3.6.       Koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost (koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode  sukladno Zakonu o zaštiti prirode) 29

3.6.1.    Špilja Biserujka. 30

3.6.2.    Špilja Vrelo. 30

3.7.       Nadogradnja sustava upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom Natura 2000 uključivanjem u nacionalne i međunarodne projekte. 30

3.7.1.    Naziv projekta: „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ 30

3.7.3.    Naziv projekta: „Centar za posjetitelje o velikim zvijerima“ u Staroj Sušici 31

3.7.4.    Naziv projekta: „Interpretacijski centar prirodne baštine PGŽ“ 31

3.7.5.    Naziv projekta: „Prekogranična suradnja i usluge eko sustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima - Carnivora Dinarica“ 32

3.7.6.    Naziv projekta: „Veze prirode“ - održivo očuvanje i obnova ciljnih vrsta na zaštićenim područjima Natura 2000. 32

3.7.7.    Naziv projekta: „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli“ 32

3.8.       Centri za posjetitelje i Oporavilište za bjeloglave supove. 32

3.8.1.    Centar za posjetitelje Beli 32

3.8.2.    Oporavilište za bjeloglave supove Beli 34

3.8.3.    Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici 35

3.9.       Podizanje razine znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode. 35

3.9.1.    Priprema publikacija o prirodnim vrijednostima. 36

3.9.2.    Promicanje zaštite prirode. 36

3.9.3.    Suradnja s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama. 36

3.9.4.    Informiranje javnosti o aktivnostima Ustanove (održavanje web stranica) 36

3.10.    Sudjelovanje u postupcima utvrđivanja i provođenja mjera zaštite prirode. 36

3.11.    Nadzor i obilasci zaštićenih područja i dijela ekološke mreže. 36

4.      Cjenici 37

4.1.       Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“ 37

4.2.       Cjenik Centra za posjetitelje Beli 38

5.      Izvori financiranja i planirana sredstva za realizaciju Godišnjeg programa. 40

6.      Tabelarni prikaz Godišnjeg programa (Prilog 1.) 40

1.    Pravna osnova za donošenje Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji za 2021. godinu

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, u daljnjem tekstu: Zakon) i Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine 80/19), Javna ustanova „Priroda“ (u daljnjem tekstu: Ustanova) upravlja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji.

Sukladno članku 134. Zakona i Odluke o osnivanju Javne ustanove „Priroda“ (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 42/13), Upravno vijeće Ustanove ima obavezu svake godine donijeti Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja (u daljnjem tekstu: Godišnji program). Godišnji program donosi se uz prethodnu suglasnost Župana i po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: MGOR). Sastavni dio Godišnjeg programa čine aktivnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja koje se odnose i na zaštićena područja i na dijelove ekološke mreže Natura 2000 kojima Ustanova upravlja. Zbog vrlo velikog obuhvata ekološke mreže u Županiji, Ustanova nije u mogućnosti sustavno, na godišnjoj razini provoditi aktivnosti u svim područjima ekološke mreže, pa se za razliku od svakog zaštićenog područja kojim Ustanova upravlja, u Godišnjem programu navode samo ona područja ekološke mreže u kojima se tijekom godine planiraju provesti određene aktivnosti.

Ustanova upravlja i Centrom za posjetitelje, na izdvojenoj lokaciji, u mjestu Beli na otoku Cresu u sklopu kojeg vodi i jedino registrirano Oporavilište za bjeloglave supove u Hrvatskoj te upravlja hranilištem za bjeloglave supove na izdvojenoj lokaciji. U 2018. godini Ustanovi je odobren EU projekt kroz koji će se do kraja travnja 2021. godine u funkciju staviti još jedan centar za posjetitelje, i to centar o velikim zvijerima, koji će biti smješten u Staroj Sušici u Općini Ravna Gora. Stoga, planirane aktivnosti na izgradnji i opremanju, pripremama i/ili djelovanju dvaju centara te jednog oporavilišta i hranilišta tijekom 2021. također čine sastavni dio ovog Godišnjeg programa.  

Raspoloživi kadrovski i financijski kapaciteti Ustanove kojima se planiraju izvršiti sve aktivnosti navedene u Godišnjem programu za 2021. godinu, prikazani su u tablici 1.

Tablica 1: Osobna iskaznica Javne ustanove „Priroda“ (studeni, 2020.)

Sjedište Ustanove

Grivica 4, Rijeka

Centar za posjetitelje Beli na izdvojenoj lokaciji

(u potpunoj funkciji)

 

Beli 4, otok Cres

Oporavilište za bjeloglave supove na izdvojenoj lokaciji

(u potpunoj funkciji)

 

Beli 4, otok Cres

Hranilište za bjeloglave supove na izdvojenoj lokaciji

Strganac, otok Cres

Centar za posjetitelje Velike zvijeri na izdvojenoj lokaciji

(u izgradnji)

Karolinska cesta 89, Stara Sušica (Općina Ravna Gora)        

Unutarnje ustrojstvo Ustanove

Ured ravnatelja

Stručna služba

Služba čuvara prirode

Broj i raspored djelatnika

(na neodređeno vrijeme)

Ukupno: 8 djelatnika

3 u Uredu ravnatelja

3 u Stručnoj službi

2 u Službi čuvara prirode

Broj i raspored djelatnika (na određeno vrijeme, uključujući ravnateljicu)

Ukupno: 2 djelatnika

1 u Uredu ravnatelja

1 u Stručnoj službi

Ukupno raspoloživa sredstva za obavljanje djelatnosti u 2021. (uključujući projekte)

4.844.100,00 kuna

Raspoloživa sredstva u 2021. za provođenje programa (uključujući projekte)

1.657.140,00 kuna

2.    Vrijedna prirodna baština na području Primorsko-goranske županije

2.1.  Zaštićena područja

Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj županiji iznosi oko 265 km2, što čini oko 3,35% ukupne površine Županije. Ukupna površina kopnenog dijela zaštićenih područja je oko 220 km², odnosno oko 6 % ukupne površine kopna u Županiji. Jedino morsko područje pod zaštitom je akvatorij otoka Prvića s Grgurovim kanalom čija površina iznosi oko 45 km², odnosno oko 1 % ukupne površine mora u Županiji.

Primorsko-goranska županija ukupno broji 32 zaštićena područja, uključujući i pojedinačne primjerke zaštićenih stabala. Prema kategorijama zaštite to su:

·         1 strogi rezervat

·         8 posebnih rezervata

·         1 nacionalni park

·         1 park prirode

·         8 spomenika prirode

·         4 značajna krajobraza

·         5 park-šuma

·         4 spomenika parkovne arhitekture.

Sva zaštićena područja i pojedinačne prirodne vrijednosti (spomenici prirode) s područja Primorsko-goranske županije upisana su u Upisnik zaštićenih područja, koji se prema članku 129. Zakona vodi pri nadležnom Ministarstvu.

Geografska rasprostranjenost zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji prikazana je na Slici 1.

Slika1: Kartografski prikaz zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Arhiva JU Priroda

Od ukupno 32 zaštićena područja u Županiji, Ustanova danas upravlja sa 28 zaštićenih područja nad kojima je zaštita proglašena u različitim kategorijama, od posebnog rezervata do spomenika parkovne arhitekture.

S preostala četiri zaštićena područja u Županiji upravljaju ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode kojima je osnivač Republika Hrvatska, a to su:

·        Javna ustanova „Nacionalni park Risnjak“  koja upravlja područjem Nacionalnog parka Risnjak i geomorfološkim spomenikom prirode Izvor Kupe, te s strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene

·        Javna ustanova „Park prirode Učka“  koja upravlja područjem Parka prirode Učka.

2.2.  Ekološka mreža Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u Europskoj uniji. Utemeljena je na zakonodavstvu Europske unije, a odabir područja temelji se isključivo na znanstvenim kriterijima odnosno na europskoj Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) te Direktivi o očuvanju divljih ptica (Council Directive 2009/147/EC). Cilj ekološke mreže je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. U ekološku mrežu Natura 2000 uključeno više od 30.000 područja na približno 20% teritorija svih zemalja članica Europske unije što je čini najvećom mrežom očuvanih područja u svijetu.

Ekološka mreža Natura 2000 u Republici Hrvatskoj obuhvaća 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% obalnog mora. Sastoji se od 781 područja, od čega 743 Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) i 38 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

U Primorsko-goranskoj županiji ekološka mreža Natura 2000 sastavljena je od 111 područja ili lokaliteta, od kojih su 3 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) te 108 Područja očuvanja značajnih za divlje vrste i stanišne tipove (POVS). Obuhvat svakog pojedinog područja koji čini sastavni dio ekološke mreže je različit, a ukupna površina ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji iznosi oko 3.400 km2, odnosno oko 43% ukupne površine Županije. Ukupna površina kopnenog dijela ekološke mreže pokriva oko 2.700 km2 (oko 75 % kopnene površine Županije), a ukupna površina morskog dijela ekološke mreže iznosi oko 700 km2 (oko 16 % ukupne površine mora u Županiji). Značajno je napomenuti da su iz obuhvata ekološke mreže Natura 2000 isključena sva izgrađena građevinska područja i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja unutar naselja u Županiji.  

Od ukupno 111 područja ili lokaliteta koji čine sastavni dio ekološke mreže Primorsko-goranske županije, Ustanova upravlja sa 103 područja ili lokaliteta. S 8 područja upravlja Javna ustanova „Nacionalni park Risnjak“, a sa dva Javna ustanova „Park prirode Učka“. Na nekim područjima nadležnosti upravljanja su dvojne.

Na slikama 2. i 3. prikazan je obuhvat ekološke mreže Natura 2000 za područje Primorsko-goranske županije.

 

 

 

 

 

 

 

 


Slika 2: Kartografski prikaz obuhvata ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji – područja očuvanja značajna za ptice

Slika 3: Kartografski prikaz obuhvata ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

Izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.bioportal.hr

Izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.bioportal.hr

2.3.  Područja predložena za zaštitu

Prostornim planom Županije (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 32/13) za zaštitu je u Primorsko-goranskoj županiji u različitim kategorijama predloženo još 190 vrijednih dijelova prirode u različitim kategorijama. Radi se o područjima ili pojedinačnim objektima. Kategoriziranih i vrijednih dijelova prirodne baštine koji su predloženi za zaštitu, sukladno važećem Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na kopnu ima ukupno 97, a na moru 93. Ukupno prema kategorijama zaštite to su:

·         2 parka prirode

·         8 regionalnih parkova

·         54 posebnih rezervata

·         89 spomenika prirode

·         35 značajnih krajobraza

·         3 park-šume.

Ovako velik broj pojedinačnih vrijednih prirodnih predjela te veliko bogatstvo i raznolikost prirodne baštine zahtijeva stalnu brigu i skrb i primjereno upravljanje, a za što su djelomično stvoreni preduvjeti jer su navedena područja u Prostornom planu Primorsko-goranske županije prvenstveno namijenjena zaštiti. 

Na budućnost upravljanja područjima predloženim za zaštitu i provedbu zakonskog postupka proglašenja njihove zaštite neosporno utječu odredbe Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.

No, valja naglasiti da dinamiku provedbe postupka proglašavanja zaštite nad područjima koja su u Prostornom planu Primorsko-goranske županije predložena za zaštitu uvjetuje i angažman državnih ili drugih institucija, sukladno postupku propisanim Zakonom.

3.    Upravljanje prirodnim vrijednostima u Primorsko-goranskoj županiji u 2021. godini

Prioriteti u provođenju Godišnjeg programa za 2021. godinu usklađeni su s Financijskim planom Ustanove za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu, a utvrđeni su na temelju:

·         Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (Narodne novine broj 72/17)

·         Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2016.-2020.

·         kriterija za utvrđivanje prioriteta u provođenju mjera zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenim područja u Primorsko-goranskoj županiji

·         prikupljenih i obrađenih podataka djelatnika Stručne službe i Službe čuvara prirode Ustanove

·         prijedloga nadležnog MGOR

·         analize prikupljenih prijedloga ostalih institucija koje se bave prirodoslovnim istraživanjima, nevladinih udruga i pojedinaca prirodoslovaca koji su aktivni na području Primorsko-goranske županije.

Prioritetni zadaci i aktivnosti definirani Godišnjim programom usmjereni su ka očuvanju biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti odnosno zaštiti vrijednih dijelova prirode te održivom korištenju i valorizaciji prirodne baštine, a mogu se grupirati u šest posebnih ciljeva:  

·        Utvrđivanje i praćenje stanja u prirodikroz aktivnosti koje doprinose ostvarenju ovog cilja osigurava se provedba prirodoslovnih istraživanja i prikupljanje recentnih podataka o određenim prirodnim vrijednostima, kao i praćenje stanja Natura 2000 vrsta i staništa. Recentni podaci prikupljeni prirodoslovnim istraživanjima i monitorinzima osnova su za izradu temeljnih dokumenata, propisivanje uvjeta zaštite prirode, održivo korištenje prirodne baštine i turističku valorizaciju, promociju prirodnih vrijednosti i informiranje javnosti.

·        Podizanje razine znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode – organizacijom i pripremom različitih manifestacija i radionica te pripremom tiskanih brošura i promotivnih materijala, tijekom cijele se godine promiče prirodna baština, a javnosti se na raspolaganje stavljaju informacije o vrijednostima i značaju prirodne baštine Županije i potrebi njezine zaštite.

U Financijskom su planu Ustanove sve aktivnosti i zadaci opisani i razrađeni prema posebnim ciljevima, a u nastavku se, sukladno smjernicama za izradu godišnjih programa, njihovo ostvarenje razrađuje prema zaštićenim područjima i dijelovima ekološke mreže kojima Ustanova upravlja. 

3.1.  Upravljanje zaštićenim područjima

Godišnji program usmjeren ka zaštiti, održavanju, očuvanju, promicanju i korištenju zaštićenih područja kojima Ustanova upravlja, za svako zaštićeno područje sadrži:

·        podatke o godini proglašenja zaštite

·        podatke o površini i položaju područja

·        podatke o ovlašteniku koncesijskog odobrenja (ukoliko postoji)

·        podatke o razlozima proglašenja zaštite

·        kratki opis aktivnosti provedenih u posljednjim godinama te

·        kratki opis aktivnosti koje se tijekom 2021. godine planiraju provesti.

3.1.1.    Posebni ornitološki rezervat Kuntrep (Glavine-Mala luka), otok Krk

Godina proglašenja: 1970.

Površina: 1143,07 ha

Položaj: jugoistočna obala otoka Krka, na području Općine Baška i Općine Vrbnik

Krajobraz rezervata je impresivan, niz slikovitih litica i kamenitih kanjona pruža se na sjeverozapadnoj strani otoka Krka od rta Glavina do uvale Mala luka u dužini od desetak kilometara. Veliku ulogu u očuvanju života i bioraznolikosti u ovom bezvodnom krškom području ima lokva Diviška. Uz bjeloglave supove (Gyps fulvus) u rezervatu gnijezdi čitav niz rijetkih vrsta ptica. Na liticama i točilima staništa su endemičnih biljnih zajednica.

Tijekom 2009. godine započela je realizacija programa redovitih obilazaka i monitoringa zaštićenog područja koja osim redovitih obilazaka s kopnene strane, uključuje i redovite obilaske rezervata s morske strane. Zbog nepristupačnosti samog područja, s kopnene strane se na području rezervata nisu obavljale značajnije radnje ili zahvati. Najveća prijetnja nepristupačnim liticama na kojima obitavaju bjeloglavi supovi su turističke brodice i nautičari koji se tijekom ljetnih mjeseci približavaju mjestima na kojem gnijezde bjeloglavi supovi. Tijekom 2010. je za turističke brodice i nautičare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravila ponašanja kojih se kod približavanja rezervatu s morske strane valja pridržavati. Podršku distribuciji letka dala je Lučka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka održane radionice s vlasnicima turističkih brodica o ponašanju prilikom susreta s ugroženim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im je dostavljen edukativni materijal. Na zahtjev Ustanove 2016. godine je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran poseban režim plovidbe uz poznata gnijezdilišta bjeloglavih supova. Isti su podaci 2017. godine uvršteni u tiskano izdanje Peljara.

Zaštićeno područje je pod relativno strogim režimom zaštite, pa će se i tijekom naredne godine u suradnji s lokalnom zajednicom i turističkom zajednicom posjećivanje usmjeravati isključivo u rubne dijelove zaštićenog područja (Mjesečeva površina, mrgari i lokva Diviška). U slučaju potrebe tijekom godine provodit će se aktivnosti upoznavanja javnosti sa štetnim posljedicama korištenja otrova u prirodi. Ustanova se u 2018. godini aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za bjeloglavog supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project) koji je završen 2020. godine.

U suradnji sa partnerima na projektu Centar za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove Beli nastavit će se s aktivnostima utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  U sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske u cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu.

Ø  Tijekom čitave godine, a poglavito ljeti, provoditi obilaske rezervata s kopnene i morske strane u cilju sustavnog bilježenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova).

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.2.    Posebni botaničko-zoološki rezervat otok Prvić

Godina proglašenja: 1972

Površina: 5760,19 ha (dio površine obuhvaća okolni akvatorij)

Položaj: na području Općine Baška (otok Krk) i Općine Lopar (otok Rab)

Prvić je otok neobičnih, gotovo gorskih obilježja s mnogo strmih litica, usjeklina i klisura, iako se uzdiže tek 357 metara iznad mora. Odlikuju ga glavne značajke tih najviših predjela otoka Krka – velika ogoljelost, ispranost tla, stjenovitost, okomite litice, izloženost buri i posolici te stanovite prirodoslovne neobičnosti i vrijednosti. Posebnosti otoka Prvića mogu se doživjeti i u podmorju, gdje se susrećemo s atraktivnim podmorskim krajobrazima i šarolikim bogatstvom koraligenskih zajednica. Velik broj zanimljivosti sakupljen je i na kopnu otoka. Zbog njih, a prvenstveno zbog litica sjeveroistočnog dijela, Prvić je zajedno s pripadajućim akvatorijem i liticama Golog otoka i Sv. Grgura proglašen posebnim botaničko-zoološkim rezervatom. Flora otoka broji 351 vrstu cvjetnica i papratnjača od kojih su mnogi vrijedni kvarnerski endemi. Na vršnom sjevernom grebenu, najviše izloženom jakoj buri, raste niz visinskih gorskih vrsta, a razvile su se i sasvim osebujne biljne zajednice, primjerice oko gnijezdišta ptica. Zbog zaslanjena tla i bure također su značajne specifične zajednice prilagođene takvim ekstremnim staništima. Posebnu vrijednost predstavlja gniježđenje rijetkih i ugroženih vrsta ptica kao što su suri orao (Aquila chrysaetos), sivi sokol (Falco peregrinus), orao zmijar (Circaetus gallicus), sova ušara (Bubo bubo), a od značajnije kolonije bjeloglavih supova (Gyps fulvus) u 2019. zabilježeno je 16 parova, a u 2020. godini 21 par.

Tijekom 2009. godine započela je realizacija programa redovitih obilazaka i monitoringa zaštićenog područja, a 2010. godine započelo je praćenje brojnosti izleglih ptića i stanja populacije bjeloglavih supova. S morske je strane potrebno spriječiti uznemiravanje supova na gnijezdima koja se nalaze na liticama iznad mora. Turistički djelatnici, ali i slabo informirani turisti, često nehotično uznemiravaju supove. Tijekom 2009. godine Ustanova je izradila obavijesnu ploču koja je postavljena u naselju Baška, a 2013. i 2014. godine postavljene su još dvije obavijesne ploče sa smjernicama za ponašanje u posebnom rezervatu. Tijekom 2010. godine je za turističke brodice i nautičare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravila ponašanja kojih se kod približavanja rezervatu s morske strane valja pridržavati. Podršku distribuciji letka dala je Lučka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka održane radionice s vlasnicima turističkih brodica o ponašanju prilikom susreta s ugroženim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im je dostavljen edukativni materijal. U 2015. godini postavljena je obavijesna ploča o podmorskim vrijednostima otoka Prvić izrađena u sklopu provedbe MedMPAnet projekta. Na zahtjev Ustanove 2016. godine je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran poseban režim plovidbe uz poznata gnijezdilišta bjeloglavih supova. Isti su podaci 2017. godine uvršteni u tiskano izdanje Peljara.

U slučaju potrebe tijekom godine provodit će se aktivnosti upoznavanja javnosti sa štetnim posljedicama korištenja otrova u prirodi. Ustanova se u 2018. godini aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za bjeloglavog supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project) koji je završen 2020. godine. U suradnji sa partnerima na projektu Centar za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove Beli nastavit će se s aktivnostima utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  U sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske u cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu.

Ø  Tijekom čitave godine, a poglavito ljeti, provoditi obilaske rezervata u cilju sustavnog bilježenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova, sove ušare i sivog sokola).

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.3.    Posebni ornitološki rezervat na otoku Cresu: sjeverni Fojiška         Podpredošćica

3.1.4.    Posebni ornitološki rezervat na otoku Cresu: južni Mali bok-Koromačna

Godina proglašenja: 1986.

Površina: 550 ha Fojiška – Predošćica i 900 ha Mali bok – Koromačna

Položaj: sjeveroistočna strana otoka Cresa, Grad Cres

Područje je prvenstveno zaštićeno zbog gnijezdeće kolonije kritično ugrožene i zaštićene vrste ptica – bjeloglavih supova (Gyps fulvus). Supovi ovdje gnijezde na liticama neposredno iznad mora, što je jedinstvena pojava na svijetu. Litice u rezervatu odlikuju se i nizom drugih prirodnih vrijednosti – ornitoloških, herpetoloških i botaničkih, a njihova jedinstvena krajobrazna ljepota privlači sve više posjetitelja – nautičara i ronioca koji također obilaze i mnogobrojne podmorske špilje.

Ugrožavanje gnijezdećih supova zbog posjeta s kopna je razmjerno slabo izraženo zbog teško pristupačnog terena i litica. Supove najviše ugrožavaju nautičari i ronioci koji se plovilima dugo zadržavaju ispod litica. U 2010. godini Ustanova je u suradnji s vanjskim suradnicima započela s praćenjem brojnosti izleglih ptića i stanja populacije bjeloglavih supova na Cresu i otoku Plavniku. Prije desetak godina, došlo je do proširenja gnijezdišta bjeloglavih supova izvan postojećih granica rezervata. Gniježđenja su zabilježena na određenim liticama istočne obale otoka Cresa i na dijelu otoka Plavnika. Ustanova je u 2018. godini nadležnom Ministarstvu dostavila zahtjev u kojem ustraje na proglašenju zaštite nad liticama Plavnika, i to u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata jer višegodišnji monitorinzi koji se provode dokazuju da su litice na otoku Plavniku izuzetno ugroženo, a značajno stanište za gniježđenje bjeloglavih supova i ostalih NATURA 2000 vrsta kojima je potrebno osigurati primjerenu zaštitu. Temeljem očitovanja nadležnog Ministarstva vezano uz zaštitu Plavnika, Ustanova će u 2021. godini prikupljati i pripremati dodatne podatke o dosad poznatim informacijama o reprezentativnosti prirodnih vrijednosti predloženog područja za zaštitu, kao i rezultate provedenih istraživanja na tom području.

Tijekom 2010. godine je za turističke brodice i nautičare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravila ponašanja kojih se kod približavanja rezervatu s morske strane valja pridržavati. Podršku distribuciji letka dala je Lučka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka održane radionice s vlasnicima turističkih brodica o ponašanju prilikom susreta s ugroženim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im je dostavljen edukativni materijal. Na zahtjev Ustanove 2016. godine je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran poseban režim plovidbe uz poznata gnijezdilišta bjeloglavih supova. Isti su podaci 2017. godine uvršteni u tiskano izdanje Peljara.

U slučaju potrebe tijekom godine provodit će se aktivnosti upoznavanja javnosti sa štetnim posljedicama korištenja otrova u prirodi. Ustanova se u 2018. godini aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za bjeloglavog supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan anti-poisining project) koji je završen 2020. godine. U suradnji sa partnerima na projektu Centar za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove Beli nastavit će se s aktivnostima utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu. U 2021. godini također su predviđene aktivnosti istraživanja bjeloglavih supova u okviru kojih će se izvršiti prstenovanje dijela izlegnutih ptića u suradnji s vanjskim suradnicima.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi redovne aktivnosti prihvata i oporavka ozlijeđenih jedinki u oporavilištu za bjeloglave supove u mjestu Beli na otoku Cresu.

Ø  U sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske u cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu te provesti monitoring bjeloglavih supova koji uključuje prstenovanje dijela izleglih ptića.

Ø  Tijekom čitave godine, a poglavito ljeti, provoditi obilaske rezervata u cilju sustavnog bilježenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova).

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.5.    Posebni rezervat šumske vegetacije Dundo na otoku Rabu

Godina proglašenja:1949.

Površina: 101,08 ha

Položaj: na središnjem dijelu poluotoka Kalifront, na području Grada Raba

Šuma Dundo može se uvrstiti u primjere najljepše očuvanih šuma crnike na Sredozemlju. Ima vjerojatno najdužu tradiciju skrbi oko zaštite i očuvanja šuma na danas uglavnom ogoljelim jadranskim otocima. Botanički pripada vazdazelenoj šumi hrasta crnike i crnog jasena. Za održavanje šume, prvenstveno staza, brine Šumarija Rab, koja u zaštićenom predjelu ima smještenu šumarsku kuću (lugarnicu). Postojeća staza vrlo je lijepo trasirana kroz atraktivne šumske predjele i postoji mogućnost njezinog osposobljavanja za turističku valorizaciju. Geološko poučna staza djelomično prolazi kroz zaštićeno područje.

U 2008. godini postavljene su tri obavijesne i poučne ploče. Tijekom 2013. godine izrađena je brošura o zaštićenom području, a obnovljen je i dio postojeće šetnice. U 2013. godini oformljena je radna skupina u kojoj se nalaze stručnjaci iz područja geologije, te predstavnici zainteresiranih udruga, lokalne samouprave, Turističke zajednice grada Raba i Ustanove. Cilj ove radne skupine je praćenje realizacije projekta „Geo park otok Rab“, promocija Geo parka i briga za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Raba. U 2020. godini su u cijelosti obnovljene poučne ploče.

U 2021. godini, kroz rad i sudjelovanje u radnoj skupini, poticat će se promocija i uređenje geološke poučne staze kroz zaštićeno područje.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Sudjelovanjem u projektu Geo park otok Rab, poticati promociju i unaprjeđenje geološke poučne staze te zahvate ili radnje kojima se poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje zaštićenog područja.

Ø  Nastaviti suradnju s Hrvatskim šumama na održavanju šetnica.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.6.    Posebni rezervat šumske vegetacije Debela Lipa-Velika Rebar iznad Lokava

Godina proglašenja: 1964.

Površina: 125,01 ha

Položaj: na južnim i sjevernim padinama brda Debela lipa iznad Lokava u Gorskom kotaru, na području Grada Delnica i Općine Lokve

Posebni rezervat šumske vegetacije Debela Lipa – Velika Rebar nalazi se sjeverno od Lokava, u brdskom predjelu koje se naziva Velika Rebar. U rezervatu se pojavljuju dvije značajne šumske zajednice Gorskog kotara. To su šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum) te šuma jele s milavom (Calamgrostio-Abietetum) koja je poznatija pod popularnim nazivom šuma jele na kamenim blokovima.

Kroz šumski rezervat još je prije početka rada Ustanove, od strane Hrvatskih šuma  probijeno nekoliko vlaka, a primijećeno je da se na određenim dijelovima rezervata obavlja sječa (posebno u njegovom sjevernom dijelu). O ovom problemu upoznata je i Komisija za reviziju granica zaštićenih područja koja je teren obišla 2006. godine, a osnovana je pri nadležnom Ministarstvu.

U narednoj godini nastavit će se s obilascima i praćenjem stanja u rezervatu, a po potrebi provoditi će se i mjere sanacije.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi obilaske, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.7.    Posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok na otoku Krku

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 1,57 ha

Položaj: na rtu Glavotok, između franjevačkog samostana i autokampa, Grad Krk

Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je, nedaleko poznatog franjevačkog samostana Sv. Marije, vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ona po svom sastavu potpuno odudara od listopadne šume koja se na nju prirodno nadovezuje s istočne strane rta. Utvrđeno je da je ova šuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla. Prosječna starost danas joj iznosi oko 130 godina, a visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Detaljnim fitocenološkim istraživanjima utvrđeno je da sastojina pripada zajednici crnog jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). Vegetacija na šumskom tlu je mjestimično degradirana i uništena zbog nekontroliranog boravka posjetitelja (turista) u ljetnim mjesecima. Područje je ugroženo ilegalnim kampiranjem.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine Ustanova je zajedno s Kampom „Glavotok“ sudjelovala u organizaciji i provedbi akcija čišćenja posebnog rezervata od antropogenog otpada i srušenih stabala koja su sprječavala prohodnost staza. Obzirom da se radi o posebnom rezervatu šumske vegetacije, drvna masa nije uklonjena iz rezervata. U 2019. godini izvršena je sanacija izvaljenih stabala te je obnovljena poučna ploča.

U 2021. godini nastavit će se suradnja s vlasnicima Kampa „Glavotok“ sa ciljem održavanja i očuvanja zaštićenog područja te edukacije osoblja i posjetitelja.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2020. godini

Ø  Nastaviti suradnju s Kampom „Glavotok“ u cilju održavanja područja, ali i edukacije osoblja i posjetitelja.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.8.    Posebni rezervat šumske vegetacije na otočiću Košljunu

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 6 ha

Položaj: otočić Košljun u Puntarskog dragi, Grad Krk

Posebna zanimljivost: franjevački samostan iz 16. stoljeća i njegove bogate zbirke

Na otočić Košljun dolazi se prvenstveno zbog kulturne baštine i posebnog ozračja što ga udahnjuju redovnici – franjevci i njihov poznati samostan kao svetište i bogata kulturna riznica ovoga dijela otoka Krka. Prirodna baština u ovom trenutku možda nije dostatno promovirana, iako je otočić zaštićen i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom. Biološka raznolikost je razmjerno velika. Ukupno je dosad na šumskim površinama Košljuna zabilježena 151 vrsta gljiva i 389 vrsta biljaka što je za tako malen otočić impresivan broj. Unutar zaštićenog područja Ustanova je postavila informativnu tabelu.

Budući da su franjevci posebno isticali problem sušenja pojedinih starih stabala unutar park- šume, Ustanova je u suradnji s Gradom Krkom tijekom 2008. godine izradila desetogodišnji program očuvanja i zaštite područja. Radovi na uređenju prema navedenom programu provode se ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima zainteresiranih subjekata (vlasnici te Grad Krk i Općina Punat). U 2010. godini Ustanova je donijela Pravilnik o unutarnjem redu za područje otočića Košljun.

U 2014. godini je u suradnji s franjevačkim samostanom osmišljen i realiziran stalni muzejski postav o prirodnoj baštini otočića. U 2015. godini izrađene su tri poučne ploče.

U 2016. godini izrađen je Prijedlog plana upravljanja za posebni rezervat šumske vegetacije otočić Košljun. Pojedini dijelovi prijedloga plana upravljanja za otočić Košljun biti će integrirani u Plan upravljanja ekološkom mrežom i zaštićenim područjima na otoku Krku koji će se izrađivati u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000". Realizacija projekta započela je u 2017., a trajat će pet godina.  

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.9.    Geomorfološki spomenik prirode ponor Gotovž kod Klane

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 1,63 ha

Položaj: Klanjsko polje nedaleko Klane, u ponor utječe klanjska Ričina, na području Općine Klana

Ponor Gotovž nalazi se oko 14 kilometara sjeverno od Rijeke i oko 1 kilometar istočno od naselja Klane s ulaznim otvorom na 560 metara nadmorske visine. U ovaj ponor ponire bujični tok klanjska Ričina. Izmjerena dubina ponora iznosi 320 m. To je stepeničasta jama s mnogo manjih i tri veće vertikale, a istražen je samo glavni kanal, dok je više bočnih kanala ostalo neistraženo. Poznat je i u biospeleologiji jer je „locus typicus“ (nalazište na kojem je po prvi puta pronađena nova vrsta i opisana u znanosti) podzemnog kornjaša Typhlotrechus bilimeki clanensis.

U ponor uviru onečišćene kanalizacijske vode Klane. U svrhu rješavanja navedene problematike, u više je navrata organiziran sastanak s predstavnicima nadležnog komunalnog društva KD Vodovod i kanalizacija koje posjeduje obnovljenu vodopravnu dozvolu s važenjem do kraja 2023. godine. S navedenom su problematikom upoznati i HAOP te nadležno Ministarstvo odnosno nadležna inspekcija zaštite prirode. Godine 2018. izvršen je i inspekcijski nadzor zaštite prirode te nadzor vodopravne inspekcije, no utvrđeno je da postoje valjane dozvole za ispuštanje iz sustava za pročišćavanje oborinsko-kanalizacijskih voda u ponor. Bez obzira na navedeno, trenutno situacija nipošto nije zadovoljavajuća, ali zbog zatečene situacije nije niti moguće vršiti bilo kakva prirodoslovna istraživanja i utvrditi stvarno stanje ponora.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  U skladu s mogućnostima u suradnji s nadležnim Ministarstvom, poticati KD Vodovod i kanalizacija na rješavanje problema uviranja onečišćene kanalizacijske vode u zaštićeno područje prije isteka roka važenja vodopravne dozvole.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.10.  Geomorfološki spomenik prirode špilja Lokvarka kod Lokava

Godina proglašenja: 1961.

Položaj: jugozapadno podnožje Kamenitog vrha kod Lokava, Općina Lokve

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: Lokvarka d.o.o.

Jedna od najvažnijih sastavnica u mreži speleoloških objekata goranskog područja je špilja Lokvarka, najveći i najljepši podzemni krški objekt otkriven u Primorsko-goranskoj županiji. Špilja je davnih 60-tih godina prošlog stoljeća uređena za turističko posjećivanje, ali je u više navrata bila zatvorena za posjetitelje zbog dotrajalosti opreme i potrebne rekonstrukcije.

Od početka rada Ustanove, prva rekonstrukcija dotrajalog stepeništa bila je tijekom ljeta 2009. godine, a najznačajnija rekonstrukcija provedena je u proljeće 2012. godine kada je iz zajma Svjetske banke preko nadležnog Ministarstva Ustanovi odobren projekt za djelomičnu rekonstrukciju stepeništa i potpunu rekonstrukciju električne rasvjete u špilji. Vrijednost projekta iznosila je 200.000 eura.

Za špilju Lokvarka donesen je Pravilnik o unutarnjem redu. Ustanova je pripremila i Priručnik za turističke vodiče koji služi za edukaciju vodiča po špilji te publikaciju o prirodnim vrijednostima i značajkama špilje. Postavljene su i obavijesne ploče na ulazu s osnovnim podacima i nacrtom špilje. U suradnji Ustanove i TZ Delnica trasirana je i markirana šetnica koja povezuje dvije zaštićene park-šume Golubinjak i Japlenški vrh sa špiljom Lokvarkom.

Od 2010. godine redovito se vrši monitoring mikroklimatskih uvjeta u špilji. Od kraja 2011. godine tvrtki Lokvarka d.o.o.dodijeljeno je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja u špilji. Ugovor je obnovljen 2014. te 2020. godine. U 2015. godini izrađen je edukativni film o posjetiteljima nepristupačnim etažama špilje. U 2017. godini je u suradnji s ovlaštenikom koncesijskog odobrenja obnovljena sigurnosna rasvjeta u špilji. U 2019. godini provedena su prirodoslovna istraživanja o šišmišima u špilji. U 2021. godini nastavit će se provedba monitoringa utjecaja posjetitelja u špilji.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji.

Ø  Provesti monitoring utjecaja posjetitelja (mikroklimatski uvjeti).

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.11.  Geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina u Rijeci

Godina proglašenja: 1981.

Položaj: na području Grada Rijeke

Zametska pećina je godinama zatvorena i nije u funkciji posjećivanja, ali je tijekom posljednjih godina Grad Rijeka izrazio interes i spremnost da započne s rekonstrukcijom infrastrukture za organizirane posjete. Realizacija ove aktivnosti tijekom narednih godina ovisit će prvenstveno o financijskim mogućnostima Grada, a Ustanova bi sudjelovala u provođenju projekta te nakon obnove koordinirala i organizirala nadzor nad radovima te stvorila preduvjete za organizirani prihvat posjetitelja.

U 2015. godini Ustanova je izradila Ekološki elaborat Zametske pećine. Grad Rijeka je u razdoblju od u 2016. do 2017. godine izradio idejno rješenje i glavni projekt za uređenje infrastrukture u pećini. 

2017. godine Grad Rijeka je prijavio za sufinanciranje iz Strukturnih fondova projekt pod nazivom „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“. U okviru projekta predviđeno je i uređenje Zametske pećine za prihvat posjetitelja. U okviru projekta Ustanova ima obvezu sudjelovanja na provedbi većine aktivnosti kroz vlastiti rad, a posebice u okviru realizacije uređenja zaštićene Zametske pećine za prihvat posjetitelja i izrade akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Projekt je odobren sredinom 2018. godine te započelo se s provođenjem aktivnosti, a planirani završetak projekta je do 2022. godine. U 2020. godini je u okviru projekta Primorsko-goranska županija postavila brojač posjetitelja ispred ulaza u špilju te ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Grad Rijeka je proveo postupak javne nabave te je potpisan ugovor za uslugu izrade izvedbenog projekta ulazne građevine u Zametsku pećinu dok je postupak za uslugu izrade idejnog rješenja elektroinstalacijskog stupa u Zametskoj pećini i izrade izvedbenog projekta unutarnjeg uređenja Zametske pećine poništen.  U suradnji sa speleološkom udrugom "Estavela" iz Kastva provedena je akcija čišćenja špilje u okviru inicijative „Čisto podzemlje“, a Komunalno društvo „Čistoća“ omogućilo je odvoz prikupljenog otpada. U 2021. godini će se nastaviti sa sudjelovanjem na provedbi projekta te će se špilja opremiti uređajima za praćenje mikorklimatskih uvjeta.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Sudjelovati u provedbi projekta „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“, s naglaskom na sudjelovanje u aktivnostima izrade dokumentacije i uređenja Zametske pećine za prihvat posjetitelja te izrade akcijskog plana upravljanja posjetiteljima.

Ø  Opremiti špilju uređajima za praćenje mikroklimatskih uvjeta.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.12. Spomenik prirode – stara tisa u Međedima

Godina proglašenja: 1965.

Položaj: u zaselku Međedi iznad sela Vučinići, Grad Vrbovsko

Nekoliko je vrlo starih stabala tise na području Gorskog kotara. Starost im često prelazi nekoliko stotina godina, a ponekad i preko tisuću, što je u pojedinim slučajevima konkretno dokazano bušenjem debla posebnim svrdlima i brojanjem godova. Takvi primjerci tise, bez sumnje, pripadaju najstarijim živućim stanovnicima Primorsko-goranske županije. Od tih vrijednih prirodnih spomenika je i tisa u Međedima. U 2020. godini izrađena je i postavljena informativna ploča te izrađen prometni elaborat i postavljena smeđa signalizacija. U 2021. godini nastavlja se s aktivnostima redovitog praćenja stanja.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.13.  Spomenik prirode – stari hrast u Sv. Petru na otoku Cresu

Godina proglašenja: 1997.

Položaj: u selu Sv. Petar na otoku Cresu, Grad Cres

Stari hrast kod Sv. Petra na sjevernom dijelu otoka Cresa, na creskoj Tramuntani, smješten je uz put koji vodi od lokalne ceste Križić-Beli prema selu Sv. Petar. Radi se o iznimnom primjerku hrasta, čija se starost procjenjuje na više od 400 godina. Deblo je iznutra šuplje. Prsnog je obujma 565 centimetara, a u šupljinu debla može se smjestiti najmanje dvoje ljudi. Kao zaštićeni pojedinačni primjerak drveća, stari hrast kod Sv. Petra ima simbolično značenje. Oko njega se pletu brojne legende i priče.

Nevrijeme 2003. godine gotovo ga je uništilo, a krošnja je morala biti podrezana i oslobođena pojedinih starih grana kako bi se vratio stabilitet stablu jer se deblo rascijepilo. Tijekom 2007. godine uslijed nevremena hrast je ponovo uništen. Sanaciju i skrb organizirala je Ustanova. Problem puknuća preostale grane ponovio se uslijed nevremena koje je na creskom području vladalo 12. listopada 2009. godine. Ustanova je ponovo provela sanaciju preostalog dijela krošnje. Stablo je obilježeno informativnom tablom te su oko spomenika postavljene klupice i uređen okoliš. U 2017. godini obnovljena je informativna tabela. U 2020. godini uklonjeno je i uređeno prizemno raslinje koje je zaklanjalo pogled na informativnu tabelu. U 2021. godini nastavit će se s aktivnostima redovitog praćenja stanja spomenika prirode te se planira uklanjanje grane koja destabilizira stablo zbog procesa sušenja te asimetrije koju izaziva u krošnji i predstavlja veliku potencijalu ugrozu za ljude i materijalnu imovinu.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.14.  Spomenik prirode – stari hrast u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice I

3.1.15.  Spomenik prirode – stari hrast u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice II

Godina proglašenja: 2002.

Položaj: na sjevernoj strani Guljanovog dolca na brdu Kotor iznad Crikvenice, Grad Crikvenica

Na sjevernoj strani brda Kotor, na rubu slikovitog travnatog Guljanovog dolca nalaze se dva hrasta medunca višestoljetne starosti (procjena oko 350-400 godina).

Nad predmetnim spomenikom prirode izvršena je u 2011. godini zabilježba u zemljišnim knjigama od strane Općinskog suda u Crikvenici. U 2012. godini su u suradnji s lokalnom zajednicom postavljene i obavijesne ploče pored hrastova. U 2019. su uklonjene suhe grane iz krošnje, a obzirom da je zabilježeno sušenje jednog od hrastova, potrebno je i nadalje pratiti njegovo stanje.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.16.  Značajni krajobraz Vražji prolaz-Zeleni vir kod Skrada

Godina proglašenja: 1962.

Površina: 252 ha

Položaj: kanjonska udolina podno naselja Skrad, Općina Skrad i Grad Delnice

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: PINS d.o.o.

Podno željezničke postaje Skrad usječena je 350 m duboka dolina okružena šumom i strmim, djelomično stjenovitim padinama. Ovdje je smješten jedan od najljepših kanjona u Gorskom kotaru – Vražji prolaz. Kanjonskim dijelom vodi staza mjestimice usječena u stijenu, a dijelom postavljena na nosače iznad potoka. Jedan od zanimljivih detalja kanjona je špilja Muževa hižica za čiji je obilazak potrebna vlastita rasvjeta, a u kojoj je determinirana i populacija šišmiša.

Ustanova i Turistička zajednica Općine Skrad u suradnji s Hrvatskim šumama već je izradila promotivni turistički prospekt o području te postavila informativne ploče. Radi dotrajale i oštećene infrastrukture u 2012. i 2013. godini organizirani su radovi na osiguranju dijelova staze postavljanjem nove i izmjenom stare čelične užadi te na izradi i postavljanju novih gazišta i dijelova postojećih stepenica. Radovi su sufinancirani sredstvima Ministarstva turizma. Krajem 2013. godine putem koncesijskog odobrenja danog PINS d.o.o. iz Skrada regulirano je obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata i vođenja posjetitelja. U 2015. godini izrađena je studija Analize stanja te budućeg razvoja i obnove zaštićenog područja. U 2017. godini izrađena je studija pod nazivom Struktura i stav posjetitelja u Vražjem prolazu-Zelenom viru. Također je u suradnji s ovlaštenikom koncesijskog odobrenja obnovljen dio infrastrukture koja je dotrajala i uništena uslijed vremenskih neprilika. U 2018. godini izrađeno je idejno rješenje za izgradnju infrastrukture kojom bi se povećala sigurnost posjetitelja na kritičnim dijelovima staze, a u 2019. godini izrađena je izvedbena dokumentacija s troškovnicima. Zbog isteka postojećeg ugovora, u 2019. godini proveden je postupak javnog prikupljanja i dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja te je sklopljen Ugovor s ovlaštenikom koncesijskog odobrenja. U 2019. godini PINS d.o.o. je u okviru europskog projekta "Nature & wildlife" postavila osmatračnicu za ptice na šumskom području iznad Muževe hižice. Općina Skrad postavila je pametnu klupu u okviru Javnog poziva Hrvatske turističke zajednice. U 2020. godini izvršeni su radovi obnove posjetiteljske infrastrukture koji će se nastaviti i u 2021. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata posjetitelja.

Ø  Održavati i obnoviti posjetiteljsku infrastrukturu.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.17.  Značajni krajobraz Kamačnik kod Vrbovskog

Godina proglašenja: 2002.

Površina: 83,53 ha

Položaj: na području Grada Vrbovskog

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: Lokvarka d.o.o.

Nositelj koncesijskog odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti: Jarun ideja  d.o.o.

Kamačnik je vodeni tok velike ljepote koji je usjekao kanjon u jurskim vapnencima. Kroz kanjon buči u manjim slapovima i vrtloži se u vrtložnim loncima, osobito kad nabujaju njegove vode poslije kiše ili otapanja snijega. Izgradnjom autoceste Rijeka-Karlovac kanjon Kamačnika premošćen je lučnim mostom. Na ulazu u Kamačnik nalazi se ugostiteljski objekt koji je u vlasništvu gradskog komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o.

Na ulazu je postavljena informativna ploča te izrađena brošura o zaštićenom području, a krajem 2013. godine putem koncesijskog odobrenja danog tvrtki Komunalac d.o.o., Vrbovsko regulirano je obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja. Tijekom 2017. godine u potpunosti je realiziran projekt „Panova staza“ (glazbeno-didaktička staza s pet instrumenata) započet u 2016. godini. Također je izrađena studija pod nazivom Struktura i stav posjetitelja u Kamačniku. Krajem 2017. godine potpisan je ugovor o koncesijskom odobrenju za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektu na ulazu u zaštićeno područje koji je raskinut tijekom 2020. godine te je izdano novo koncesijsko odobrenje. U 2018. godini je u okviru projekta „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području značajnog krajobraza Kamačnik (I. faza)“ odobrenog i financiranog sredstvima Strukturnih fondova EU – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj pokrenuta izgradnja novih infrastrukturnih sadržaja i opreme. Vrijednost projekta je 423.750 kuna. Projekt je u cijelosti realiziran 2019. godine, a u 2020. su se provodile administrativne i izvještajne aktivnosti na projektu.

Zbog isteka postojećeg ugovora, u 2019. godini dovršen je postupak javnog prikupljanja i dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja te je sklopljen ugovor s ovlaštenikom Lokvarka d.o.o., no zbog utvrđivanja lokacije naplate ulaza, a vezano uz probleme rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, sustav naplate nije uspostavljen u 2019. godini. Tijekom  2020. godine uređen je prostor na kojem je postavljena kućica za naplatu ulaznica te je uređen kutak za odvojeno odlaganje otpada uz postavljanje prijenosnih sanitarnih čvorova. Obnovljen je dio posjetiteljske infrastrukture (popravljena statika i obnovljene drvene površine prvog pješačkog mosta, uspostavljeni „eko otoci“ za odvojeno prikupljanje otpada i sl.). Ustanova je sudjelovala u realizaciji botaničkih poučnih ploča koje je postavila TZ Grada Vrbovsko. U sklopu europskog projekta "Veze prirode" izvor Kamačnika očišćen od drvenog materijala koji se nakupio.

U 2021. godini nastavit će se ulaganje u obnovu postojeće dotrajale posjetiteljske infrastrukture.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja i obavljanje ugostiteljske djelatnosti na zaštićenom području.

Ø  Održavati i obnoviti posjetiteljsku infrastrukturu.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.18.  Značajni krajobraz Lopar na otoku Rabu

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 100 ha

Položaj: na sjevernom dijelu otoka Raba, Općina Lopar

Poluotok Lopar imao je burnu geološku prošlost, posebno onu noviju, kad su djelovanjem vode i vjetrova oblikovane zanimljive pješčane piramide. Na njemu nalazimo obilje fosila iz razdoblja eocena, a tu su i materijalni ostaci paleolitskih i mezolitskih lovaca u obliku šiljaka, strugala, sjekirica i strelica. Izrađeni su od tvrdih i rijetkih vrsta kamenja.

Pretjerani broj posjetitelja u ljetnim mjesecima ugrožava prirodne vrijednosti područja. Postoji tendencija probijanja šumskih cesta kroz pješčane dijelove poluotoka Lopara što bi moglo značajnije uništiti pješčane nanose i ubrzati eroziju. Područje je ugroženo i zbog kontinuiranog onečišćavanja područja (otpadna ulja iz automobila, stare olupine automobila, gomilanje odbačenih otpadaka i sl.).

Ustanova je do 2016. godine angažirala vanjskog suradnika koji je redovito obilazio područje te dostavljao informacije vezane uz stanje područja te o zbivanjima koja bi mogla negativno utjecati na prirodne u području. Tijekom 2008. godine obilježene su na području Lopara geološke poučne staze, vidikovci i geološke točke.

Općina Lopar uređuje pristupnu cestu i organizira parkiralište za mnogobrojne posjetitelje izvan granica zaštićenog područja. Ustanova je izradila tri poučne ploče i edukativnu brošuru o zaštićenom području. U cilju definiranja budućeg razvoja područja, tijekom 2011. godine Ustanova je izradila studiju kojom su definirane smjernice za obilježavanje i održavanje šetnica i infrastrukture. U 2012. godini uređen je dio šetnica te su postavljene nove stepenice i klupica. Tijekom 2013. godine uređen je vidikovac i postavljene su kamene stepenice na prilaznoj stazi u uvalu Sturić, a 2014. godine postavljeni su smjerokazi unutar zaštićenog područja Lopar. U 2016. izrađeno je idejno rješenje za novi projekt naziva „Bosa staza“. U 2018. godini izrađeno je izvedbeno rješenje.

2017. godine Grad Rijeka je prijavio za sufinanciranje iz Strukturnih fondova projekt pod nazivom „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“. Ustanova je partner na projektu. U okviru projekta predviđeno je i uređenje interpretacijske info točke u zaštićenom području te izrada akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Projekt je odobren sredinom 2018. godine te se započelo s provođenjem aktivnosti a planirani završetak projekta je do 2022. godine. U 2020. godini je u okviru projekta Primorsko-goranska županija postavila brojač posjetitelja ispred ulaza u špilju te ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Ustanova je obnovila dvije informativne tabele.

U zaštićenom je području u 2018. godini započela provedba geoloških istraživanja erozijskih procesa, koja su se nastavila i u 2019. i 2020. godini, a planiraju se provoditi i u 2021. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Poticati promociju i unaprjeđenje geološke poučne staze i sudjelovati u radu radne skupine „Povjerenstvo geoparka Otok Rab“.

Ø  Nastaviti provedbu geoloških istraživanja erozijskih procesa.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.19.  Značajni krajobraz Lisina kod Matulja

Godina proglašenja: 1998.

Površina: 1436 ha

Položaj: u zapadnom dijelu općine Matulji

Lisina je značajan krški krajobraz koji se naslanja na prostrano zaštićeno područje Parka prirode Učka. Pripada brdskim predjelima planinskog lanca Ćićarije i gotovo je čitav dobro pošumljen lijepim sastojinama primorske bukove šume. Tek je na malim površinama prošaran slikovitim livadama i travnatim šumskim čistinama. Ima dugu tradiciju posjećivanja izletnika, a šumska bogatstva oduvijek su privlačila i domaće stanovništvo u planinu gdje su se tradicionalno bavili drvima, ugljenarstvom i posebno lovom na puhove.

Krajem 2016. godine Ustanova je preuzela upravljanje značajnim krajobrazom od Parka prirode „Učka“ koji je područjem upravljao petnaestak godina. U 2017. godini vršio se obilazak terena radi utvrđivanja stanja zaštićenog područja te je uspostavljena suradnja s Općinom Matulji i lokalnom nevladinom organizacijom vezano uz provedbu koordiniranih akcija čišćenja okoliša i slično. U 2019. godini postavljeno je 9 obavijesnih tabela, a od 2019. godine uspostavljena je suradnja sa udrugom "Lisina avantura" koja periodički vrši obilaske zaštićenog područja, koja će se nastaviti i u 2021. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Uključivati zainteresirane subjekte u aktivnosti zaštite prirode (provedba akcija čišćenja okoliša i sl.).

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.20.  Park-šuma Japlenški vrh iznad Delnica

Godina proglašenja: 1953.

Površina: 77 ha

Položaj: zapadno od grada Delnica, Grad Delnice

Japlenški vrh je bujnom šumom bukve i jele obraslo brdo visine 842 metara koje se uzdiže na jugozapadnoj strani neposredno iznad Delnica. Poznato je rekreacijsko područje Delničana s mrežom pješačkih staza i skijaškom skakaonicom u podnožju. Nedaleko skakaonice nalazi se ugostiteljski objekt Lovački dom, a ispod njega i skakaonice mali ograđeni zoo-vrt. Šumovit predio nastavlja se u stari delnički park pa je zaštićeno područje neposredno povezano s užim urbanim tkivom grada. Na južnom pobočju raste lijepa i bujna bukovo-jelova šuma (Abieti-Fagetum dinaricum) sa starim jelama. Održavanje šumskog ekosustava od strane Hrvatskih šuma (sječa stabala koja predstavljaju opasnost za posjetitelje, vjetroizvale, sušci, otpale grane i sl.) usklađeno je tijekom 2010. godine kroz šumsko-gospodarsku osnovu s namjenom zaštićenog područja i održavanjem bioraznolikosti. Tijekom 2007. godine Ustanova je postavila dvije obavijesne ploče za posjetitelje, a 2009. godine postavljene su poučne ploče na stazi od skakaonice prema livadi Pijaničevo. Tijekom 2008. godine započeto je trasiranje i markiranje, a u proljeće 2009. godine otvorena je markirana šetnica koja povezuje dvije zaštićene park-šume (Japlenški vrh i Golubinjak) sa zaštićenom špiljom Lokvarkom. U 2012. godini donacijom Euroherza uređena je i unaprijeđena postojeća biciklistička staza koja vodi kroz zaštićeno područje. U 2014. godini park-šuma je pogođena ledolomom te su se u 2015. godini vršila botanička ispitivanja kako bi se pokušale ustanoviti moguće posljedice na floru ovog područja. 2017. godine ponovno je pokrenut postupak korekcije granice park-šume Japlenški vrh jer se unutar granica nalazi izgrađeno naselje. Nadležno Ministarstvo zatražilo je od bivšeg HAOP-a izradu stručne podloge, dok su posebnu geodetsku podlogu financirale Hrvatske šume. Od 2018. do 2020. godine su se provodile aktivnosti vezane uz postupak korekcije granice park-šume Japlenški vrh u kojima je aktivno sudjelovao Grad Delnice, HŠ i JUP te je krajem 2020. godine donesen akt o proglašenju. U 2021. godini provest će se potrebni postupci evidentiranja posebnog pravnog režima u zemljišnim knjigama.

U 2019. godini u potpunosti su obnovljene turističko-edukativne tabele na području Japlenškog vrha, a Ustanova će nastaviti s davanjem stručne podrške Gradu te Hrvatskim šumama u pripremi i definiranju aktivnosti koje bi se trebale osmisliti i realizirati unutar granica zaštićenog područja.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provesti potrebne postupke evidentiranja posebnog pravnog režima u zemljišnim knjigama.

Ø  Dati podršku Gradu Delnice i Hrvatskim šumama u pripremi i definiranju aktivnosti kojima bi se stvorili preduvjeti za daljnji razvoj rekreacijskih sadržaja u zaštićenom području.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.21.  Park-šuma Golubinjak kod Lokava

Godina proglašenja: 1961.

Površina: 53 ha

Položaj: Na zapadnim padinama Sopačkog vrha, Općina Lokve

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: Lokvarka d.o.o.

Oko jedan kilometar istočno od središta Lokava, podno željezničke postaje, nalazi se šumoviti predio neobične ljepote – Golubinjak. Šuma starih jela i smreka obrasta kulisu strmih rastrganih i razvedenih stijena što se zapriječila na rubu manjeg polja. Među stijenama nalaze se brojni krški fenomeni – poput Golubinje i Ledene pećine, prirodnih kamenitih vrata, vidikovca na osamljenoj stijeni i drugih. Šuma Golubinjak ima dugu tradiciju kao izletište Lokvaraca, ali zbog blizine željezničke postaje posjećuju je i izletnici s mnogo šireg područja pa je kroz labirint stijena provedena cijela mreža šetnica i šumskih puteljaka do posebno zanimljivih prirodnih detalja.

Većina atraktivnih lokacija unutar park-šume obilježena je putokazima i označena obavijesnim pločama. Zaštićeno područje je primjereno uređeno za posjećivanje i nema naznaka o ugrožavanju njegovih prirodnih vrijednosti. U 2011. godini Ustanova je izradila edukativnu brošuru, a u 2012. godini postavila nove drvene putokaze. U 2013. godini koncesijskim odobrenjem regulirano je obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata posjetitelja u zaštićenom području s Komunalnim društvom „Lokvarka“ d.o.o. Također, pored ulaza, ali ne unutar granica zaštićenog područja, isto komunalno društvo vodi ugostiteljski objekt te naplaćuje ulaz posjetiteljima. U 2017. godini je za ovo zaštićeno područje osmišljena nova „Risja staza“, a u 2019. u cijelosti je postavljena staza edukativno-didaktičkog karaktera. Tokom 2019. na istočnom dijelu šume uklonjen je veći broj stabala zbog zaraze potkornjacima, a krajem 2020. izvršeno je uklanjanje zarazom pogođenih stabala na manjoj površini park-šume. Zbog isteka postojećeg ugovora, u 2019. godini dovršen je postupak javnog prikupljanja i dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja, a u 2021. provodit će se redoviti nadzor.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja na zaštićenom području.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.22.  Park-šuma Komrčar u Rabu

Godina proglašenja: 1965.

Površina: 8 ha

Položaj: na području Grada Rab

Naslanjajući se na zidine staroga grada Raba, proteže se prema sjeverozapadu park-šuma Komrčar, „zeleni biser“ Raba. Park je razmjerno dobro održavan i uređen. O uređivanju park-šume skrbi gradsko komunalno poduzeće Vrelo d.o.o. Rab.

U park-šumi je Ustanova postavila informativne i obavijesne ploče. U 2013. godini tiskan je promotivni materijal. Iste godine je uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta (velika hladnoća i jaka bura) došlo do oštećenja šetnica unutar zaštićenog područja, rušenja stabala i stvaranja klizišta. U 2013. i 2014. godini vršila se sanacija oštećenih dijelova šetnica. U suradnji s lokalnom zajednicom u razdoblju od 2013. do 2015. godine vršeno je uklanjanje rizičnih stabala sa zapadnih padina. U 2016. godine u suradnji s Gradom Rabom, Mjesnim odborom i Udrugom prijatelja Raba izgrađeno je multifunkcionalno vježbalište u području park šume. U 2020. godini sa Gradom Rabom je dogovoreno uklanjanje odumrlih dijelova stabala koja su predstavljala potencijalnu ugrozu za posjetitelje.

Obzirom da je u zaštićenom području potrebno kontinuirano provoditi aktivnosti sanacije šetnica i održavanje infrastrukture, u narednoj će se godini pružati stručna podrška lokalnoj zajednici u realizaciji aktivnosti i prijavi projekata za unaprjeđenje infrastrukture za sufinanciranje iz nacionalnih ili međunarodnih izvora.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Pružati potporu lokalnoj zajednici u realizaciji aktivnosti i prijavi projekata za unaprjeđenje infrastrukture za sufinanciranje iz nacionalnih ili međunarodnih izvora.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.23.  Park-šuma Čikat na otoku Lošinju

Godina proglašenja: 1992.

Površina: 221 ha

Položaj: Grad Mali Lošinj

Područje park-šume Čikat ugroženo je nizom turističkih sadržaja koji su neprimjereni namjeni park-šume sukladno odredbama Zakona. U park-šumi nalazi se nekolicina hotela, ugostiteljskih objekata i kamp u vlasništvu poduzeća Jadranka d.d. Ustanova je angažirala vanjskog suradnika koji je do 2016. godine redovito obilazio područje, poglavito tijekom ljetnih mjeseci. O održavanju većeg dijela park-šume brinu Hrvatske šume, a postojeće pješačke staze u suradnji s Ustanovom označava i održava poglavito TZ Grada Malog Lošinja. Postavljene su poučne ploče o kojima treba skrbiti i redovno ih obnavljati. Tijekom 2009. godine potpisan je Sporazum o suradnji na očuvanju i održivom gospodarskom korištenju Park-šume Čikat na području Grada Malog Lošinja, a potpisnici su: Ustanova, Grad Mali Lošinj, TZ Grada Malog Lošinja, Hrvatske šume, JVP Grada Mali Lošinj i Jadranka d.d. Cilj Sporazuma je intenzivirati radove na uređenju park-šume. Formiranje radne skupine rezultiralo je izrađenim smjernicama za buduće upravljanje park-šumom. U 2016. godini je u suradnji s Hrvatskim šumama izrađen akcijski plan obnove park-šume na malim površinama, a realizacija pilot projekta pomlađivanja šume na eksperimentalnim plohama započela je 2017. U 2021. godini se kroz redovite monitoringe te bilježenje pojavnosti invazivnih vrsta nastavlja provođenje pilot projekta. Ustanova će poduzeću Jadranka d.d. dati stručnu podršku u izradi projekta uređenje rekreativnih sadržaja, njegovoj prijavi za sufinanciranje iz različitih izvora ili realizaciji.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2020. godini

Ø  Provoditi pilot projekt obnove park-šume kroz redovite monitoringe i bilježenje pojavnosti invazivnih vrsta.

Ø  Pružiti potporu poduzeću Jadranka d.d. u osmišljavanju prijavi i/ili realizaciji projekta uređenja rekreativnih sadržaja u park-šumi.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

 

3.1.24.  Park-šuma Pod Javori u Velom Lošinju

Godina proglašenja: 1993.

Površina: 40 ha

Položaj: na padini brijega iznad Velog Lošinja, Grad Mali Lošinj

Park-šuma Pod Javori obuhvaća pošumljene obronke brda Kalvarija kod Velog Lošinja na kojima je nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburg koncem 19. stoljeća zasadio perivoj pored svog dvorca. Perivoj su projektirali bečki vrtni stručnjaci koristeći se prednostima terasastih obronaka brda Kalvarije. Visoka estetska vrijednost parkovne kompozicije sačuvala se do danas iako su mnoga nekadašnja stabla srušena u vjetroizvalama ili su se osušila. Šuma je u velikom dijelu zarasla šikarom i neprimjereno je održavana iako zaštićeno područje ljeti posjećuju brojni turisti i izletnici. O park-šumi povremeno i u skladu s mogućnostima skrbi Lječilište Veli Lošinj, i to prvenstveno za područje park-šume u neposrednoj blizini ulaza u Lječilište.

Ustanova je do 2016. godine angažirala vanjskog suradnika za obilazak područja. U proljeće 2007. godine u park-šumi postavljene su obavijesne i poučne ploče te su pojedini primjerci dendroflore obilježeni botaničkim pločicama (25 pločica). Tijekom 2010. godine izrađene su smjernice za buduće upravljanje područjem u kojoj je detaljno razrađena zonacija i namjena pojedinih zona unutar zaštićenog područja. Na temelju navedene studije 2012. godine u suradnji sa Županijom uređen je ulazni dio u Lječilište, a Ustanova je financirala markiranje i čišćenje šetnica koje vode od Lječilišta prema Sv. Ivanu. U 2012. godini je potpisan ugovor o koncesijskom odobrenju za prihvat posjetitelja s Lječilištem Veli Lošinj koji više nije na snazi. U cilju aktivnijeg korištenja područja u rekreacijske svrhe, krajem 2017. je u suradnji sa Lječilištem Veli Lošinj izrađen projekt Park vitalnosti. U isto je vrijeme unutar park-šume započela rekonstrukcija i obnova stare zgrade medicinskog trakta koja je završena 2019. godine.

U 2021. godini nastavit će se suradnja sa Lječilištem Veli Lošinj na realizaciji projekta Park vitalnosti.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Surađivati sa Lječilištem Veli Lošinj na realizaciji projekta Park vitalnosti unutar park-šume.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.25.  Park kod dvorca u Severinu na Kupi

Godina proglašenja: 1966.

Površina: 6 ha

Položaj: na području Grada Vrbovskog

Perivoj i stari frankopanski dvorac čine neraskidivu cjelinu, danas zaboravljenu i zapuštenu. Posebna je zanimljivost prelijepi pogled na rijeku Kupu i njenu dolinu podno dvorca. Do obala rijeke vode atraktivne šetnice od perivoja po strmim padinama kroz šumu. Ovaj zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u vrlo je zapuštenom stanju zbog toga što su vlasnički odnosi još uvijek neriješeni. Dvorac i perivoj zahtijevaju temeljitu sanaciju i obnovu. Djelomično uređenje perivoja provela je lokalna zajednica tijekom 2015. godine.

S obzirom da Grad Vrbovsko već duži niz godina vodi spor oko vlasništva nad dvorcem i perivojem, očekuje se da će Grad pokrenuti aktivnosti na izradi dokumentacije za obnovu i prenamjenu dvorca te uređenje perivoja kada se za to steknu uvjeti. Ustanova će poticati i davati stručnu podršku Gradu u pripremi dokumentacije za obnovu perivoja.

 

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Poticati i davati stručnu podršku Gradu Vrbovsko u pripremi dokumentacije za obnovu perivoja.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.26. Park Angiolina u Opatiji 

Godina proglašenja: 1968.

Površina: 2,7 ha

Položaj: na području Grada Opatije

Park Angiolina je bez sumnje najzanimljiviji i najatraktivniji opatijski park. Odlikuje se vrijednom dendroflorom od koje treba spomenuti kamelije, velecvjetne magnolije, sekvoje, cedrove, pinije, bambuse, palme i osobito lijepe lovorove gajeve. O parku skrbi gradsko poduzeće Parkovi d.o.o. koji poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima.

Ustanova je ostvarila dobru suradnju s Parkovima d.o.o. i Gradom Opatijom, osobito kod rekonstrukcije pojedinih dijelova parka. Tijekom 2010. godine postavljene su u parku obavijesne ploče, a nad parkom je od strane Općinskog suda u Opatiji u 2011. godini izvršena zabilježba u zemljišnim knjigama. U studenom 2013. godine dio stabala je uništeno uslijed nevremena (ledoloma) te je tijekom 2014. godine vršena sanacija šteta. U 2017. godini Grad Opatija je pokrenuo aktivnosti na pripremi dokumentacije za postavljanje nove rasvjete u parku te prenamjenu starog rasadnika u posjetiteljski centar. Ustanova će 2021. godine pružati stručnu podršku Gradu na realizaciji projekata obnove rasvjete u parku, izgradnje posjetiteljskog centra te izrade interpretacijskog plana za sve opatijske perivoje.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Pružati stručnu podršku i nastaviti suradnju s gradskim poduzećem Parkovi d.o.o. na uređenju i održavanju parka.

Ø  Pružati stručnu podršku Gradu na realizaciji projekata obnove rasvjete u parku, izgradnje posjetiteljskog centra te izrade interpretacijskog plana za sve opatijske perivoje.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.27.  Park Margarita u Opatiji

Godina proglašenja: 1968.

Površina: 1,8 ha

Položaj: na području Grada Opatije

Park Margarita je pored Parka Angiolina drugi po važnosti opatijski park. Odlikuje se vrijednom dendroflorom i zanimljiv je spoj prirodnih lovorovih gajeva, samoniklih stoljetnih hrastova medunaca te egzotičnih starih kalifornijskih libocedara. O parku skrbi gradsko poduzeće Parkovi d.o.o. koji poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima.

Dosadašnja dobra suradnja Ustanove, gradskog poduzeća Parkovi d.o.o. i Grada Opatije rezultirala je zadovoljavajućim stanjem uređenosti parka. Nad parkom je od strane Općinskog suda u Opatiji u 2011. godini izvršena zabilježba u zemljišnim knjigama. U 2012. godini započet je projekt „Endemična liburnijska flora“. U 2012. godini završena je prva faza projekta koja se sastojala u odabiru i uređenju lokacije, a u 2013. godini se izvršila sadnja endemičnog bilja. Iste je godine pripremljena i obavijesna ploča. Od 2013. godine vrši se održavanje posađenog bilja. U 2021. godini nastavit će se sa aktivnostima održavanja vezanim uz projekt „Endemična liburnijska flora“ u Parku.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Pružati stručnu podršku i nastaviti suradnju s gradskim poduzećem Parkovi d.o.o. na uređenju i održavanju parka.

Ø  Pružati stručnu podršku u aktivnostima nastavka provedbe projekta „Endemična liburnijska flora“ u parku.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.28.  Perivoj sv. Jakova u Opatiji

Godina proglašenja: 2010.

Površina: 0,48 ha

Položaj: na području Grada Opatije

Iako se smatralo da je 1968. godine u sklopu proglašenja zaštite nad perivojem Angiolina, proglašena i zaštita nad perivojem sv. Jakova, 2004. godine utvrđeno je da Perivoj nije službeno zaštićen. Slijedom navedenoga, a na zahtjev Primorsko-goranske županije, područje je Odlukom Županijske skupštine Primorsko-goranske županije 2010. godine proglašeno zaštićenim u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Perivoj se nalazi u središtu Grada Opatije unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Okružen je povijesnim građevinama, a iz perivoja se pruža pogled na more. Perivoj je bogat biljnim vrstama, a prema popisu u njemu se nalaze 44 biljne vrste. Prepoznatljiv je po neobaroknoj fontani iz 19. stoljeća čiji je autor kipar Hans Rathausky.

O opatijskom perivoju skrbi gradsko poduzeće Parkovi d.o.o. koji poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima. U suradnji s Gradom Opatijom, tijekom 2010. godine postavljene su u perivoju obavijesne ploče. U 2020. godini Primorsko-goranska županija, Ustanova, Grad opatija, TZ Grada Opatije i Parkovi d.o.o. prijavili su cedar na natjecanje za Hrvatsko stablo godine 2020.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2021. godini

Ø  Pružati stručnu podršku i nastaviti suradnju s gradskim poduzećem Parkovi d.o.o. na uređenju i održavanju parka.

Ø  Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.2.  Aktivnosti na proglašenju novih zaštićenih područja u 2021. godini

Ustanova je u proteklim godinama poslala podatke prirodoslovnih istraživanja za izradu stručnih podloga koje su neophodne za proglašenje zaštite nad područjima Obruča, dijela morskog akvatorija u Kostreni, špilju Biserujka i jamu Vrtare male na području Grada Crikvenice. No, stručne podloge za špilju Biserujka i jamu Vrtare male nisu nikada dovršene, a postupci za ostala područja nisu pokrenuti.  

Isto tako, prije osnivanja Ustanove zainteresirani subjekti su dostavili državnoj razini zahtjev za proširenje postojećih ornitoloških rezervata na otoku Cresu koji su ustanovljeni 1986. godine sa ciljem očuvanja najveće preostale populacije bjeloglavih supova i ostalih ugroženih vrsta ptica koje na tom području obitavaju. Tijekom godina, utvrđeno je da je došlo do proširenja gnjezdišta na dio litica istočne obale otoka Cresa i otok Plavnik odnosno na područja koja nisu obuhvaćena granicama proglašenih rezervata. Upravo je iz navedenih razloga u suradnji s državnom razinom pokrenut proces izrade stručne podloge za proširenje ornitoloških rezervata. U 2008. i 2009. godini Ustanova je aktivno sudjelovala u obilascima terena i prikupljanju podataka neophodnih za pripremu stručne podloge. Do danas stručna podloga nije izrađena, a u 2018. godini je zaprimljen pisani odgovor nadležnog Ministarstva s obrazloženjem da se zbog uključivanja čitavog otoka Cresa i Plavnika u područje ekološke mreže Natura 2000 pod šifrom 1000033 HR Kvarnerski otoci (cilj je u području zaštiti raznih vrsta ptica, između ostaloga i bjeloglave supove), prijedlog spajanja dvaju creskih ornitoloških rezervata neće provesti.

Ustanova je u kolovozu 2018. ponovila zahtjev u kojem ustraje na proglašenju zaštite nad liticama Plavnika, i to u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata jer višegodišnji monitorinzi koji se provode dokazuju da su litice na otoku Plavniku izuzetno ugroženo, ali značajno stanište za gniježđenje bjeloglavih supova i ostalih NATURA 2000 vrsta kojima je potrebno osigurati primjerenu zaštitu. Temeljem očitovanja nadležnog Ministarstva, Ustanova će u 2021. godini prikupljati i pripremati dodatne podatke o dosad poznatim informacijama o reprezentativnosti prirodnih vrijednosti predloženog područja za zaštitu, kao i rezultate provedenih istraživanja na tom području.

Nakon provedene višegodišnje procedure te donošenja Odluke o proglašenju „Japlenškog vrha“ zaštićenim područjem u kategoriji park-šuma od strane Županijske skupštine kojom su izmijenjene postojeće granice, Ustanova će u 2021. godini provesti potrebne postupke evidentiranja posebnog pravnog režima u zemljišnim knjigama.

3.3.  Upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000

Budući Ustanova upravlja sa 103 područja ekološke mreže u kojima valja sačuvati specifične vrste i staništa, zbog ograničenih administrativnih i financijskih kapaciteta, u tijeku jedne godine nije moguće provoditi istraživanja, monitoringe, održavanje ili druge aktivnosti u svim područjima ekološke mreže. Stoga se u dijelu provedbe Godišnjeg programa u dijelu ekološke mreže daje pregled samo onih prioritetnih aktivnosti koje se tijekom godine planiraju provesti.

3.3.1.    Prirodoslovna istraživanja, inventarizacija i monitoring Natura 2000 vrsta i staništa u dijelu ekološke mreže Natura 2000

Područja provedbe:

HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

HR1000033 Kvarnerski otoci

HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodolskog

HR2000643 Obruč

HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku

HR2000893 Jezero Ponikve na Krku

HR2001300 Zebar

HR2001302 Krmpotsko

HR2001357 Otok Krk

HR2001358 Otok Cres

HR2001487 Bakar – Meja

HR2001359 Otok Rab

Značajni krajobraz Lopar

Geomorfološki spomenik prirode špilja Lokvarka

 

Prirodoslovna istraživanja i monitorinzi koji će se provoditi u zaštićenim područjima i dijelovima ekološke mreže su sljedeći:

Ø  Monitoring populacije bjeloglavih supova na otocima Cresu, Krku i Prviću (HR 1000033 Kvarnerski otoci)

Ø  Monitoring velikih zvijeri na dijelu područja Gorskog kotara s posebnim naglaskom na populaciju risa (HR 5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika)

Ø  Monitoring populacije vretenca jezerskog regoča (HR2000893 Jezero Ponikve na Krku, HR2001358 Otok Cres (Vransko jezero))

Ø  Monitoring populacije leptira apolona (HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika)

Ø  Monitoring travnjaka na širem području Obruča (HR2000643 Obruč, HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku)

Ø  Monitoring kornjaša (sva kopnena područja u Županiji, uključujući područja ekološke mreže)

Ø  Monitoring populacije orhideje jadranske kozonoške (HR2001487 Bakar – Meja, HR2001358 Otok Cres)

Ø  Monitoring mediteranskih povremenih lokvi na otoku Krku (HR2001357 Otok Krk)

Ø  Rekognosciranje stanja populacije šišmiša u špilji Peć va Zagori kod Novog Vinodolskog (HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodolskog)

Ø  Monitoring invazivne strane vrste penjačice kudzu (HR2001357)

Ø  Utvrđivanje brojnosti populacije modre sase (HR2001300 Zebar, HR2001302 Krmpotsko)

Ø  Istraživanje ugrožene vrste kornjaša Limoniscus violaceus na području šume Tramuntana (HR2001358 Otok Cres)

Ø  Terenska istraživanja za utvrđivanje stanja plemenite periske u sjevernom dijelu Jadranskog mora (po dojavi)

Ø  Geološka istraživanja (HR2001359 Otok Rab i značajni krajobraz Lopar)

Ø  Monitoring utjecaja posjetitelja (mikroklimatski uvjeti) u špiljama Lokvarka, Vrelo (HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika) i Biserujka (HR2001357 Otok Krk)

Ovisno o ugrozama i zatečenim stanjima na terenu, na području čitave ekološke mreže u Primorsko-goranskoj županiji provodit će se i ostala istraživanja te praćenje stanja. Ukoliko stanje na terenu bude zahtijevalo, moguće je vršiti i aktivnosti obnove infrastrukture, krajobraznog uređenja i održavanja staništa. U sklopu aktivnosti predviđenih za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, Ustanova će prikupljene podatke o postojećoj flori, fauni i krajobrazu unositi u bazu podataka postojećeg GIS sustava.

3.4.  Projekt izrade planova upravljanja za zaštićena područja i ekološku mrežu

Projekt će se provoditi na sljedećim područjima ekološke mreže i/ili zaštićenim područjima u Primorsko-goranskoj županiji:

Područja provedbe u ekološkoj mreži:

Otok Krk

HR2001357 Otok Krk

HR2000891 Jezero Njivice na Krku

HR2000893 Jezero Ponikve na Krku

HR2001275 Vrbnik

HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata

HR3000020 Mala i Vela luka na poluotoku Sokol, Krk

HR3000029 Obala između rta Šilo i Vodotoč

HR3000247 Špilja podno Kostrija (Vrbnička špilja)

HR3000415 Uvale Jaz; Soline i Sulinj na Krku

HR3000452 Krk - od rta Negrit do uvale Zaglav

HR3000453 Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rta

HR3000454 Krk - od Crikvenog rta do rta Sv. Nikole

HR3000465 Podmorje istočne obale otoka Krka

HR3000472 Podmorje oko rta Ćuf na Krku

HR4000029 Zaljev Soline - otok Krk

 

Otok Rab

HR2001359 Otok Rab

HR2001419 Otok Dolin – J

HR3000024 Supetarska draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000026 Dolfin i otoci  - sudjelovanje uz JU Ličko-senjske županije

HR3000417 Zaljev Sv. Eufemije na Rabu

HR3000468 Podmorje poluotoka Lopar – Rab

 

Gorski kotar

HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

HR2000643 Obruč

HR2000645 Bjelolasica

HR2000658 Rječina

HR2000659 Trstenik

HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku

HR2000782 Rečice

HR2000854 Pleteno iznad N. Vinodolskog

HR2000856 Padine Velog vrha iznad Tomišine drage

HR2001025 Matić poljana

HR2001041 Gomance

HR2001042 Lič polje

HR2001257 Potok Mala Belica

HR2001300 Zebar

HR2001302 Krmpotsko

HR2001345 Vražji prolaz i Zeleni vir

HR2001351 Područje oko Kupice

HR2001353 Lokve-Sunger-Fužine

HR2001417 Velika Belica

HR2001430 Golubinjak

HR2001433 Bjeljevina

HR2001487 Bakar – Meja

HR2001333 Kupa kod Severina

HR2001413 Šume kod Skrada

 

Područja u nadležnosti JU Karlovačke županije i JU Ličko-senjske županije uz sudjelovanje JU Priroda:

HR2000594 Povremeno jezero Blata JU Karlovačka županija

HR2000646 Polje Lug JU Karlovačka županija

HR2000648 Drežničko polje JU Karlovačka županija

HR2000654 Ličke Jesenice JU Karlovačka županija

HR2001301 Podbilo JU Ličko-senjska županija

HR2001432 Lug-Jasenak JU Karlovačka županija

 

Područja provedbe nad kojima je proglašena zaštita:

Otok Krk

-      posebni rezervat Kuntrep (Glavine – Mala luka) (ornitološki)

-      posebni rezervat Glavotok (šumske vegetacije)

-      posebni rezervat Košljun (šumske vegetacije)

 

Otok Rab

-      posebni rezervat šuma Dundo (šumske vegetacije)

-      značajni krajobraz Lopar

-      park-šuma Komrčar

 

Gorski kotar

-      posebni rezervat Debela Lipa – Velika Rebar (šumske vegetacije)

-      spomenik prirode špilja Lokvarka (geomorfološki)

-      spomenik prirode Visibaba – soliterna stijena

-      značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir

-      značajni krajobraz Kamačnik

-      park-šuma Golubinjak

-      park-šuma Japlenški vrh

Plan upravljanja zaštićenim područjem smatra se strateškim dokumentom kojim se utvrđuje svrha i stanje zaštićenog područja te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelji učinkovitosti upravljanja.

Kako bi se za dijelove ekološke mreže i zaštićena područja u Republici Hrvatskoj pokrenula izrada  planova upravljanja na državnoj i županijskim razinama, nadležno Ministarstvo je osmislilo i prijavilo projekt za sufinanciranje sredstvima iz Strukturnih fondova, a cilj je u koordinaciji s gotovo svim ustanovama koje upravljaju ekološkom mrežom i zaštićenim područjima izraditi prijedloge planova upravljanja za minimalno 50% područja ekološke mreže u Republici Hrvatskoj. Projekt "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000" je u drugoj polovici 2017. godine odobren, a realizacija projektnih aktivnosti započela je u 2018. godini. Predviđeno trajanje projekta je pet godina. Nositelji projekta je nadležno Ministarstvo. Projekt se u potpunosti financira iz državnog proračuna te sredstvima Strukturnih fondova EU.

Ustanova je dobila suglasnost Župana za uključivanje u navedeni projekt, u okviru kojega je predviđena izrada planova upravljanja za područja ekološke mreže i zaštićena područja na Krku, Rabu i Gorskome kotaru. Zadatak je Ustanove da sukladno smjernicama nositelja projekta, aktivno i uz podršku konzultanata izradi planove upravljanja za izabrana područja te u izradu istih uključi sve zainteresirane subjekte. Sve nabave u sklopu projekta (izbor konzultanata i organizacija izrade planova upravljanja, nabava opreme za rad i slično) provodi državna razina.

Iako je projekt započeo 2017. godine, došlo je do značajnih kašnjenja u provedbi projekta. U 2020. godini od strane Ministarstva ugovoreno je pružanje usluge izrade planova upravljanja sa zadrugom Granum Salis te je početkom lipnja odabran asistent za planiranje upravljanja kojem Ustanova osigurava uvjete za rad. Pokrenuta je izrada planova upravljanja za područja otoka Krka i Raba, a tijekom 2021. godine započet će izrada plana upravljanja za područje Gorskog kotara. Osim toga, nadležno Ministarstvo je nabavilo terenska Pick-up vozila namijenjena javnim ustanovama te je 2020. godine Ustanova preuzela svoje terensko vozilo.

3.5.  Izrada akcijskih planova upravljanja posjetiteljima kroz projekte EU

Kroz dva projekta koja su odobrena u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje održivog korištenja prirodne baštine, a u kojima je Ustanova nositelj ili partner, predviđena je izrada akcijskih planova upravljanja posjetiteljima, i to za objekt ili područja navedena u nastavku:

 

Projekt „Centar za posjetitelje o velikim zvijerima“ u Staroj Sušici – nositelj Ustanova

Ø  Centar za posjetitelje Velike zvijeri – izrađen u 2020. godini

 

Projekt „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“ – nositelj Grad Rijeka

Ø  Zametska pećina, područja Obruč, Kupa, Platak, Zebar, Ličko polje, Lopar na otoku Rabu te Baška i Punat na otoku Krku – izrada do 2022. godine

3.6.  Koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost (koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode  sukladno Zakonu o zaštiti prirode)

Osim koncesijskih odobrenja za osiguravanje održivog korištenja zaštićenih područja, koje je Ustanova izdala za zaštićena područja Kamačnik, Vražji prolaz-Zeleni vir, Golubinjak te za špilju Lokvarku, sukladno Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine, Ustanova ima mogućnost izdati i koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode.

3.6.1.    Špilja Biserujka

Tijekom 2018. godine izdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja u špilji Biserujka na otoku Krku na rok od 5 godina. Nakon provedenog javnog poziva, ovlaštenik koncesijskog odobrenja postala je Turistička agencija Šiloturist iz Šila na otoku Krku koja djelatnost prihvata posjetitelja (koristeći različite modele koje je omogućavao u tom trenutku važeći Zakon o zaštiti prirode) vrši već gotovo dvadesetak godina. Zadatak je Ustanove da u narednim godinama kontinuirano surađuje s ovlaštenikom te provodi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji. Osim toga, zbog neadekvatne i dotrajale rasvjete u 2021. izradit će se projektna dokumentacija za obnovu rasvjete te izvršiti obnova rasvjete te dijela posjetiteljske infrastrukture.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja speleološkog objekta u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor nad izdanim koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji.

Ø  Izraditi projektnu dokumentaciju za obnovu rasvjete u špilji Biserujka.

Ø  Obnoviti rasvjetu i posjetiteljsku infrastrukturu u špilji Biserujka.

Ø  Provesti monitoring utjecaja posjetitelja (mikroklimatski uvjeti).

3.6.2.    Špilja Vrelo

Špilja Vrelo u Fužinama već je duže vrijeme otvorena za javnost odnosno za prihvat posjetitelja. Za regulaciju obavljanja navedene djelatnosti, tijekom godina su se koristili različiti modeli upravljanja koje je omogućavao u tom trenutku važeći Zakon. Velika ulaganja u opremanje speleološkog objekta za prihvat posjetitelja u proteklim godinama učinili su Općina Fužine i Turistička zajednica općine Fužine, a u razdoblju od 2008. do 2013. godine podršku i nadzor nad obavljanjem djelatnosti vršila je Ustanova.

S obzirom da je Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine Ustanova dobila mogućnost izdavanja koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode, u 2019. godini je dovršen postupak za dodjelu koncesijskog odobrenja. Zadatak je Ustanove da u narednim godinama kontinuirano surađuje s ovlaštenikom te provodi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja speleološkog objekta u 2021. godini

Ø  Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji.

Ø  Provesti monitoring utjecaja posjetitelja (mikroklimatski uvjeti).

3.7.  Nadogradnja sustava upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom Natura 2000 uključivanjem u nacionalne i međunarodne projekte

U tijeku 2021. godine Ustanova će nastaviti s provođenjem već odobrenih i prijavljivanjem novih projekata u pripremi za sufinanciranje iz nacionalnih ili međunarodnih fondova. Već odobreni projekti čija se realizacija nastavlja u 2021. godini, a prijavljeni su za sufinanciranje iz europskih i nacionalnih fondova su sljedeći:

ODOBRENI PROJEKTI U REALIZACIJI U 2021.

3.7.1.    Naziv projekta: „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“

Financiranje: 100% Strukturni fondovi EU i državna razina

Nositelj: MGOR, Ustanova je partner u projektu

Vrijednost projekta: 186.000.000 kn za čitavo područje RH

Status: odobren/u provedbi

Predviđeno trajanje projekta je pet godina. Zadatak je Ustanove da sukladno smjernicama nositelja projekta, aktivno i uz podršku konzultanata za čitavo vrijeme trajanja projekta izradi prijedlog planova upravljanja za čitavo područje otoka Krka i Raba u prvoj fazi te Gorskoga kotara u drugoj fazi provedbe projekta.

3.7.2.    Naziv projekta: „Centar za posjetitelje o velikim zvijerima“ u Staroj Sušici

Financiranje: 70% Strukturni fondovi EU Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje održivog korištenja prirodne baštine te 50% vlastitog udjela sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU

Nositelj: Ustanova

Ukupno prihvatljivi troškovi: 7.152.287,09 kn

Status: odobren/u provedbi

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. potpisan je 30. srpnja 2018. godine te je započela provedba projekta. U 2019. godini započete su aktivnosti građenja. U 2020. godini izvršena je rekonstrukcija te opremanje Centra za posjetitelje te je uređen multimedijalni stalni izložbeni postav, a tijekom 2021. godine očekuje se otvaranje Centra te pokretanje edukativnih i promotivnih aktivnosti. Planirani završetak projekta je 1. svibnja 2021.

 

Napomena: Za projekt je u studenom 2018. godine od Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za prihvatljive partnere u projektu dodatno odobren iznos do 1.062.989,30 kuna za sufinanciranje vlastitog učešća na projektu. Od ukupno navedenog iznosa za sve prihvatljive partnere, Ustanova može sufinancirati sredstva vlastitog učešća do najvišeg iznosa od 1.050.206,95 kuna, a drugi prihvatljivi partner Općina Ravna Gora do najvišeg iznosa od 12.782,34 kuna.

3.7.3.    Naziv projekta: „Interpretacijski centar prirodne baštine PGŽ“

Financiranje: 75% Strukturni fondovi EU Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje održivog korištenja prirodne baštine te 60% vlastitog udjela sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU

Nositelj: Grad Rijeka, Ustanova je partner na projektu

Vrijednost projekta za Ustanovu: 212.787,31 kn

Status: odobren/u provedbi

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. potpisan je 30. srpnja 2018. godine te je započela provedba projekta. U okviru projekta Ustanova će sudjelovati na provedbi većine aktivnosti kroz vlastiti rad, a posebice u okviru realizacije uređenja zaštićene Zametske pećine za prihvat posjetitelja, izradi akcijskog plana upravljanja posjetiteljima te osmišljavanju edukativnih programa. Osim toga, kroz ovaj projekt predviđena je izrada i interpretacijskih info točaka te akcijskih planova upravljanja posjetiteljima za područja Obruč, Kupa, Platak, Zebar, Ličko polje, Lopar na otoku Rabu te Baška i Punat na otoku Krku.

3.7.4.    Naziv projekta: „Prekogranična suradnja i usluge eko sustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima – Carnivora Dinarica“

3.7.5.    Naziv projekta: „Veze prirode“ – održivo očuvanje i obnova ciljnih vrsta na zaštićenim područjima Natura 2000

Financiranje: Interreg V-A Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2014.-2020., prioritetna os 2: Očuvanje i održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa

Status Ustanove na projektu: pridruženi partner

Za realizaciju navedenih projekata Ustanova ne treba osigurati dodatna financijska sredstva, ali je u mogućnosti ravnopravno sudjelovati u praćenju provedbe te koristiti rezultate projekta.

PROJEKTI ČIJA SE PROVEDBA PLANIRA U 2021.

3.7.6.    Naziv projekta: „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli“

Financiranje: 85% Strukturni fondovi EU Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.

Nositelj: Ustanova

Vrijednost projekta za Ustanovu:  887.831,51 kn

Status: odobren

Predviđeno trajanje projekta je 18 mjeseci. U okviru projekta uredit će se i opremiti mali ambulantni prostor za provođenje primarne veterinarske skrbi supova, urediti prostor za izolaciju supova te manji skladišni prostor. Osim toga, nabavit će se rashladna komora za potrebe skladištenja zaliha hrane za bjeloglave supove te će se provoditi informativne i edukativne aktivnosti.

3.8.  Centri za posjetitelje i Oporavilište za bjeloglave supove

Projekti Ustanove čija se provedba nastavlja i u 2021. jesu:

Ø  Unaprjeđenje postojeće ponude u Centru za posjetitelje Beli te nastavak redovnih aktivnosti rada oporavilišta i hranilišta za bjeloglave supove

Ø  Provedba projekta u cilju unaprjeđenja postojeće infrastrukture u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli

Ø  Završetak projekta izgradnje i opremanja novog Centra za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici.

Detaljnije informacije o aktivnostima koje se planiraju provesti po svakom navedenom projektu opisane su u nastavku.

3.8.1.    Centar za posjetitelje Beli

Zatvaranjem Eko centra Caput Insulae Beli, 2012. godine prestala je na kvarnerskim otocima svaka mogućnost skrbi o ozlijeđenim bjeloglavim supovima. Primorsko-goranska županija imenovala je 2014. godine Ustanovu nositeljem projekta kojim bi se u mjestu Beli (na istoj lokaciji bivšeg Eko centra) uredio novi centar za posjetitelje te izgradilo novo oporavilište za bjeloglave supove. Projekt je podrazumijevao da se na prostoru bivše područne osnovne škole u mjestu Beli u potpunosti uredi devastirana zgrada u kojoj je više od dva desetljeća bivši Eko centar vršio prihvat posjetitelja te u pripadajućem dvorištu izgradi potpuno nova volijera/letnica za potrebe registracije novog oporavilišta za bjeloglave supove. Od 2014. godine do danas, partneri Ustanove na realizaciji projekta su Primorsko-goranska županija, Grad Cres, udruge Tramuntana i BIOM te Zoološki vrt grada Zagreba.

Građevinski radovi na uređenju i opremanju Centra s oporavilištem započeli su 2016. godine, a provodili su se u tri faze. Sve su faze završene do kraja 2017. godine, kada su i okončani građevinski radovi, a Centar stavljen u potpunu funkciju.

 Prva faza, koja se provodila 2016. godine uključivala je izgradnju i opremanje oporavilišta u dvorištu Centra za posjetitelje i građevinske radove na uređenju dviju prostorija u kojima će biti postav. Nakon provedbe prve faze, Oporavilište je stavljeno u potpunu funkciju, a prostor za prihvat posjetitelja privremeno je, tijekom ljetnih mjeseci, otvorio vrata za posjetitelje. Do kraja listopada 2016. godine Centar je primio 3.300 posjetitelja.

Krajem studenog 2016. godine, radovi na uređenju Centra su nastavljeni. Do kraja svibnja 2017. godine u Centru je postavljen stalni izložbeni postav čiju je izradu sufinanciralo Ministarstvo turizma. Centar je ponovo privremeno otvoren za javnost tijekom ljetne sezone pa je do kraja listopada 2017. godine Centar posjetilo oko 4.500 posjetitelja.

Treća faza radova koja je obuhvaćala opremanje multimedijalne dvorane i nekoliko spavaonica na prvom katu Centra dovršena je u prosincu 2017. godine. Spavaonice su namijenjene smještaju suradnika i volontera koji su voljni doći na Cres i dati doprinos zaštiti supova, očuvanju ostalih ugroženih vrsta i staništa, bioraznolikosti i očuvanju tradicijskih vrijednosti. U 2018. godini proveden je i javni natječaj za davanje u podzakup poslovnog prostora u pripadajućem dvorištu Centra. Radi se o jednostavnom ugostiteljskom objektu sa suvenirnicom u kojima se svaki posjetitelj može okrijepiti napicima od autohtonog bilja ili kupiti autohtoni otočni suvenir.

U godinama od otvorenja Centra Beli 2016. do listopada 2020. broj posjetitelja je kako slijedi:

- 2016. godina: 3.291 posjetitelj

- 2017. godina: 4.504 posjetitelja

- 2018. godina: 7.107 posjetitelja

- 2019. godina: 9.978 posjetitelja

- 2020. godina (do listopada 2020.): 4.495 posjetitelja

U sklopu Centra za posjetitelje za 2021. godinu planira se provedba redovnih aktivnosti koje uključuju sljedeće:

Ø  provođenje redovnih aktivnosti prihvata posjetitelja u Centru

Ø  održavanje edukativnih (odgojno-obrazovnih) programa za osnovnoškolske uzraste koji su u 2019. godini verificirani za osnovnoškolske uzraste pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja

Ø  uspostava i nastavak suradnje s osnovnim školama, poglavito s područja Županije

Ø  provođenje marketinških aktivnosti u cilju pozicioniranja Centra kao nezaobilazne odredišne točke posjetitelja, turista i stanovništva Cresa, kvarnerskih otoka, Primorsko-goranske županije, ali i šire (održavanje web stranica, oglašavanje na trajektima i u trajektnim lukama i sl.)

Ø  kontinuirano anketiranje posjetitelja sa ciljem utvrđivanja njihovog zadovoljstva

Ø  u cilju jačanja prepoznatljivosti i pozicioniranja Centra, poticati suradnju s lokalnom zajednicom i ostalim zainteresiranim subjektima

Ø  retisak letka

Ø  obilježavanje Međunarodnog dana strvinara i održavanje manifestacije "Dani otvorenih vrata"

Ø  osmišljavanje i postavljanje tematske izložbe

Ø  razvoj volonterskih programa u suradnji s Udrugom BIOM.

3.8.2.    Oporavilište za bjeloglave supove Beli

Paralelno s projektom obnove i uređenja Centra za posjetitelje Beli, pokrenut je i projekt stavljanja u funkciju novog oporavilišta za bjeloglave supove u pripadajućem dvorištu Centra za posjetitelje u mjestu Beli na otoku Cresu.

Uređenje Oporavilišta, koje je uključivalo izgradnju nove volijere/letnice veličine 10x10 m, započelo je 2015. godine, a u funkciju je stavljeno u srpnju 2016. godine.

Danas je Ustanova jedino registrirano oporavilište za bjeloglave supove u Republici Hrvatskoj, a u razdoblju od 2016. do 2019. godine u Oporavilištu je zbrinuto 39 jedinki bjeloglavih supova koje se u suradnji s Udrugom BIOM i u skladu s raspoloživim resursima prilikom puštanja u prirodu obilježavaju GPS uređajima.

Spašavanje unesrećenih jedinki i skrb nad bjeloglavim supovima u Oporavilištu provodi se redovito, u suradnji s partnerima: veterinarima Zoološkog vrta grada Zagreba, ornitolozima Udruge BIOM iz Zagreba, Sokolarskim centrom iz Šibenika, veterinarskim stanicama iz Rijeke i Lošinja, Veterinarskim institutom i drugim srodnim institucijama.

Kako bi se povećala dostupnost hrane za populaciju bjeloglavih supova koja obitava na kvarnerskim otocima, Ustanova je na izdvojenoj lokaciji opremila hranilište koje je u djelomičnoj funkciji.

Kroz Oporavilište za bjeloglave supove u 2021. godini planiraju se provoditi sljedeće aktivnosti:

Ø  provođenje aktivnosti vezanih uz spašavanje bjeloglavih supova

Ø  provođenje redovnih aktivnosti prihvata i oporavka ozlijeđenih, otrovanih, iznemoglih i na druge načine unesrećenih jedinki uz osiguravanje veterinarskih i medicinskih usluga

Ø  praćenje bjeloglavih supova opremljenih GPS-om po povratku u prirodu

Ø  nastavak unapređenja standardiziranja postupaka i razvijanja protokola rada u oporavilištu

Ø  nastavak suradnje s Veterinarskim fakultetom iz Zagreba po pitanju analiza uzoraka krvi supova iz oporavilišta (hematologija i biokemija) u cilju dobivanja boljeg uvida u njihovo zdravstveno stanje i proces donošenja odluka

Ø  iznaći mogućnost i partnera u utvrđivanju koncentracije olova i ostalih teških metala u krvi (kostima) bjeloglavih supova

Ø  nastaviti i nadalje ugovornu suradnju s Hrvatskim veterinarskim institutom – Centrom za peradarstvo vezano uz obavljanje usluga patomorfoloških pregleda i „post mortem“ bakterioloških i virusoloških analiza

Ø  provoditi edukciju kadrova koji rade u Oporavilištu putem predavanja, seminara i namjenskih radionica

Ø  nastaviti suradnju s nacionalnim oporavilištima  i međunarodnim dionicima u Europi koji se bave zaštitom i oporavkom supova, usvajajući dobre prakse i razmjene iskustava

Ø  nastaviti, u suradnji s Udrugom BIOM, nabavku GPS odašiljača s kojim će se opremati bar dio ptica koje se puštaju natrag u prirodu te pratiti njihovo kretanje

Ø  pokrenuti s partnerima inicijativu da se dio ptica oprema krilnim markerima

Ø  sudjelovati u obilasku trasa „opasnih dalekovoda“ i cilju evidentiranja elektrokucije i surađivati s operaterom distribucijskog sustava u cilju bržeg rješavanja problema

Ø  surađivati s lokalnih stanovništvom vezano uz pružanje pomoći oko spašavanja supova (posebno na moru)

Ø  surađivati s lokalnim OPG-ima i PZ Cres u osiguravanju „ispravne“ hrane za supove za potrebe rada Oporavilišta

Ø  redovno objavljivati novosti na fb i web stranici Centra i Oporavilišta

Ø  nastavak aktivnosti vezanih uz zaštitu bjeloglavih supova s nadležnim Ministarstvom za proglašenje litica otoka Plavnika zaštićenim područjem, budući na njima gnijezdi 10% gnijezdeće populacije supova u RH. Također s  Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture nastavak aktivnosti vezanih uz reguliranje pristupa plavničkim liticama s morske strane, i to dopuštenjem za postavljanje plutajuće granice, bova, natpisa i slično

Ø  Obavljati redovit dovoz hrane na hranilište

Ø  u sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske sa cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova na kvarnerskim otocima te prstenovanje dijela izlegnutih ptića

Ø  započeti provedbu projekta "Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli". U okviru projekta uredit će se i opremiti prostor za provođenje primarne veterinarske skrbi supova, urediti prostor za izolaciju supova te manji skladišni prostor. Osim toga, nabavit će se rashladna komora za potrebe skladištenja zaliha hrane za bjeloglave supove te će se provoditi informativne i edukativne aktivnosti.

3.8.3.    Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici

U cilju bolje valorizacije prirodne baštine te sa ciljem uspostave sustavnog vrednovanja i korištenja zaštićenih vrsta u promidžbi i brendiranju Gorskog kotara, tijekom 2014. godine pokrenute su prve aktivnosti na osmišljavanju, izgradnji i opremanju novog centra za posjetitelje u kojem bi se javnosti predstavila populacija velikih zvijeri: vuk, medvjed i ris.  Kao idealna lokacija za smještaj Centra, prepoznat je kompleks Stara Sušica (Općina Ravna Gora) koji je u vlasništvu Primorsko-goranske županije. Predmetna lokacija u potpunosti zadovoljava realizaciju ove ideje s obzirom na riješene imovinsko-pravne odnose, postojeću komunalnu infrastrukturu, dobru prometnu povezanost, postojeće sadržaje u neposrednoj blizini (u sklopu kompleksa već djeluje županijski Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj) te samu atraktivnost lokacije.

Projekt je krajem 2015. godine pozitivno ocijenilo povjerenstvo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je tijekom 2016. godine u potpunosti financirao izradu studije izvedivosti, projektnog zadatka (koncept projekta), projektne dokumentacije unutrašnjeg uređenja i njegovog vizualno-grafičkog identiteta te pripremu prijave na natječaj za Strukturne fondove EU. Tijekom 2017. godine pripremljena je sva potrebna dokumentacija i prijavnica pa je u ožujku iste godine za sufinanciranje iz Strukturnih fondova EU, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje održivog korištenja prirodne baštine prijavljen projekt pod nazivom Centar za posjetitelje o velikim zvijerima u Staroj Sušici.

Krajem srpnja 2018. godine projekt je odobren te su uslijedile administrativne pripreme za njegovu provedbu. Provedba projekta planirana je do 1. svibnja 2021. pa se tijekom 2021. planiraju provesti sljedeće aktivnosti:

Ø  organizirati završnu konferenciju projekta

Ø  osmisliti i provesti manifestaciju "Dani velikih zvijeri"

Ø  provesti promidžbene aktivnosti

Ø  osmisliti edukativne radionice

Ø  redovito izvještavati nadležna tijela o provedbi projekta.

3.9.  Podizanje razine znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode

Sa ciljem podizanja razine znanja, razumijevanja, podrške javnosti, promocije zaštite prirode i jačanja suradnje s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama, u nastavku se daje kratko obrazloženje aktivnosti koje će Ustanova realizirati u 2021. godini.

3.9.1.    Priprema publikacija o prirodnim vrijednostima

U 2021. godini planiran je za potrebe Centra za posjetitelje Beli retisak letka/publikacije. U okviru projekta Centar za posjetitelje o velikim zvijerima tiskat će se publikacija o Centru.

3.9.2.    Promicanje zaštite prirode

U cilju izobrazbe lokalnog stanovništva i posjetitelja te promocije vrijedne prirodne baštine, Ustanova će nastaviti s obilježavanjem prigodnih dana: Dana voda, Dana planeta Zemlje, Dana biološke raznolikosti, Dana zaštite okoliša, Međunarodnog dana strvinara te Dana planina.

Predviđeno je da se aktivnosti provode kroz osmišljavanje i tiskanje prigodnih plakata, pripremu edukativnih članaka u javnom glasilu te organizaciju izložbi i radionica za zainteresiranu javnost.

U cilju promicanja i zaštite vrijedne prirodne baštine, Ustanova će u skladu s mogućnostima nastaviti s objavljivanjem znanstvenih i stručnih radova te sudjelovanjem na kongresima i konferencijama iz područja zaštite prirode. Ustanova će također nastaviti i s pružanjem stručne podrške ostalim dionicima koji na sličan način provode aktivnosti promicanja prirodne baštine na području Županije.

3.9.3.    Suradnja s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama

Ustanova će u skladu s mogućnostima i interesima dionika, nastaviti suradnju s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama. Ustanova će navedene subjekte uključiti u provedbu svojih aktivnosti u segmentu organizacije raznih manifestacija, radionica, predavanja, akcija čišćenja, uklanjanja invazivnih vrsta i održavanja staništa, provedbe prirodoslovnih istraživanja i monitoringa.

3.9.4.    Informiranje javnosti o aktivnostima Ustanove (održavanje web stranica)

Ustanova će sve zanimljivosti i informacije vezane uz rad i provedene aktivnosti kontinuirano objavljivati na svojim internetskim stranicama (www.ju-priroda.hr i www.belivisitorcentre.eu). Tijekom 2021. godine nadograđivat će se nova internetska stranica Centra za posjetitelje Velike zvijeri (www.centar-velikezvijeri.eu) te će se sukladno zakonskim odredbama sve tri web stranice Ustanove nadograditi i prilagoditi za slabovidne osobe.  

3.10.    Sudjelovanje u postupcima utvrđivanja i provođenja mjera zaštite prirode

Ustanova će sudjelovati u postupcima ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i utvrđivanja mjera zaštite prirode u zaštićenim područjima te područjima ekološke mreže Natura 2000. Sukladno zaprimljenim zahtjevima, nastavit će i s davanjem mišljenja na prostorno-plansku dokumentaciju i ostale razvojne dokumente koji će se pripremati na regionalnoj ili lokalnim razinama.

3.11.    Nadzor i obilasci zaštićenih područja i dijela ekološke mreže

Sa ciljem smanjivanja direktnih pritisaka na prirodne vrijednosti, Ustanova će u skladu s raspoloživim kapacitetima, financijskim sredstvima i zatečenim stanjem na terenu kontinuirano i sustavno provoditi obilaske i nadzor nad zaštićenim područjima i dijelom ekološke mreže u Županiji. Aktivnost će se provoditi samostalno i/ili u suradnji s nadležnom inspektoricom zaštite prirode, policijskim upravama, Lučkom kapetanijom Rijeka te ostalim zainteresiranim subjektima.

4.    Cjenici

4.1.  Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

U cilju pružanja usluga zainteresiranim subjektima, Ustanova ima utvrđen cjenik usluga. Ovim se Cjenikom utvrđuje iznos naknade za obavljanje usluga stručnog vođenja posjetitelja, ali i naknada za obavljanje jednokratnih djelatnosti u zaštićenim područjima (u trajanju ne dužem od 7 dana), kao što su održavanje sportskih manifestacija, natjecanja, fotografiranja i slično. Važeći Cjenik usluga utvrđen je u veljači 2014. godine i prikazan je u tablici 2.


Tablica 2: Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

VRSTA PROGRAMA/ DJELATNOSTI/ USLUGA

JEDINICA MJERE

IZNOS (kn)

Dolazak djelatnika Javne ustanove "Priroda" službenim vozilom sa ciljem stručnog vođenja posjetitelja

(uz uvjet poštivanja napomena 1, 2 i 3)

paušalno po grupi i po jednom području

500,00

Naknada za održavanje sportskih utrka i natjecanja (biciklizam, orijentacijsko trčanje, penjanje i sl.)

(uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)

paušalno po događaju

500,00

Naknada za održavanje pustolovnih utrka kroz zaštićena područja

(uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)

paušalno po događaju

500,00

Naknada za održavanje ostalih natjecanja (npr.  kuharski kotlići, gljivarijade, bundevijade i sl.)

(uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)

paušalno po događaju

500,00

Naknada za održavanje ostalih manifestacija (npr.  prezentacije, koncerti i sl.)

(uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)

paušalno po događaju

1.000,00

Naknada za fotografiranje u komercijalne svrhe

(uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)

paušalno po danu

500,00

Naknada za snimanje u komercijalne svrhe

(uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)

paušalno po danu

1.000,00

Napomene:

 

 

1. Grupa može imati najviše do 50 posjetitelja.

2. Cijene se ne odnose na vođenje posjetitelja u zaštićenim područjima kojima upravlja Javna ustanova "Priroda", ako vođenje obavlja ovlaštenik koncesijskog odobrenja.

3. O pravovremenom pribavljanju dozvola za provođenje navedenih aktivnosti skrbi organizator. Organizator skrbi i o provođenju propisanih uvjeta i mjera zaštite prirode te o osiguravanju potrebne infrastrukture za realizaciju aktivnosti.

4. Organizator na sebe preuzima i obavezu ishođenja svih potrebnih dozvola i plaćanja ostalih naknada koje sukladno važećoj zakonskoj regulativi proizlaze iz organizacije navedenog natjecanja, utrke, manifestacije, fotografiranja i snimanja.

5. Ukoliko određena jednokratna aktivnosti (događanje) ima humanitarni karakter ili je provode novinari u cilju promidžbe zaštićenog područja ili edukacije šire javnosti (snimanje, fotografiranje ili priprema tekstova o zaštićenom području), u takvim slučajevima, sli isključivo na pisani zahtjev, ravnatelj Javne ustanove "Priroda" može korisnika zaštićenog područja osloboditi plaćanja naknade utvrđene ovim Cjenikom.

6. Javna ustanova "Priroda" nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

7. Ovlaštenik koncesijskog odobrenja može biti oslobođen plaćanja naknade, ukoliko se radi o humanitarnoj ili nekomercijalnoj djelatnosti i sl.,a odluku o tome donosi ravnatelj/ica Javne ustanove „Priroda“.

8. Cjenik važi od 6.2.2014.

Ovim se Cjenikom ne utvrđuju cijene ulaznica u zaštićena područja u kojima je Ustanova za prihvat posjetitelja izdala koncesijsko odobrenje.

Radi se o područjima park-šume Golubinjak, špilje Lokvarke, značajnih krajobraza Kamačnik i Vražji prolaz – Zeleni vir. Cijene za ulazak u navedena područja određuje samostalno ovlaštenik koncesijskog odobrenja. Popis ovlaštenika koji određuju cijene ulaznica po pojedinim zaštićenim područjima u Primorsko-goranskoj županiji dostavlja se u tablici 3.

Tablica 3: Popis ovlaštenika koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u Županiji

DJELATNOST

DATUM ISTEKA UGOVORA

OVLAŠTENIK KONCESIJSKOG ODOBRENJA

Prihvat i vođenje posjetitelja u špilji Lokvarci

siječanj 2025.

Lokvarka d.o.o.

Prihvat i vođenje posjetitelja u Kamačniku

srpanj 2024.

Lokvarka d.o.o.

Prihvat i vođenje posjetitelja u Vražjem prolazu i Zelenom viru

travanj 2024.

Pins d.o.o.

Prihvat i vođenje posjetitelja u Golubinjaku

travanj 2024.

Lokvarka d.o.o.

Prihvat i vođenje posjetitelja u špilji Biserujka na Krku

rujan 2023.

Turistička agencija Šiloturist

Prihvat i vođenje posjetitelja u špilji Vrelo

travanj 2024.

Turistička zajednica općine Fužine

Turističko-ugostiteljska djelatnost u ZK Kamačnik

Srpanj 2025.

Jarun ideja d.o.o.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.2.  Cjenik Centra za posjetitelje u Belom

Nakon otvaranja Centra za posjetitelje u Belom, Ustanova je donijela Cjenik kojim se utvrđuju cijene ulaznica i održavanja tematskih i specijaliziranih radionica u Centru za posjetitelje u Belom.

Tablica 4: Cjenik Centra za posjetitelje Beli

 

VRSTA USLUGE

Razdoblje naplate I                         (1.4.-31.10.)

Razdoblje naplate II                       (1.11.-31.3.)

REDOVNA CIJENA

ZA POSJETITELJE ATRAKCIJA S KOJIMA CENTAR IMA SKLOPLJEN UGOVOR O SURDNJI (UZ PREDOČENJE ULAZNICE)*

REDOVNA CIJENA

ZA POSJETITELJE ATRAKCIJA S KOJIMA CENTAR IMA SKLOPLJEN UGOVOR O SURDNJI (UZ PREDOČENJE ULAZNICE)*

Ulaznica individualna

Odrasli (po osobi)

40,00 kn

30,00 kn

25,00 kn

20,00 kn

Djeca od 7 do 14 godina (po osobi)

20,00 kn

10,00 kn

10,00 kn

5,00 kn

Djeca do 7 godina (po osobi)

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

 

 

 

 

 

Ulaznica grupna

Grupa minimalno 20 osoba (po osobi)

20,00 kn

15,00 kn

10,00 kn

5,00 kn

Redovna tematska radionica o bjeloglavim supovima (uz prethodnu najavu i rezervaciju termina)

Za minimalno 10 osoba (po osobi)

50,00 kn

50,00 kn

40,00 kn

40,00 kn

 

Specijalistička radionica (uz prethodnu najavu i rezervaciju termina)

Naknada za stručno vođenje (po danu)

600,00 kn tijekom cijele godine

Grupa minimalno 10 osoba (po osobi/danu)

50,00 kn

50,00 kn

40,00 kn

40,00 kn

 

* Cijene se odnose na posjetitelje Centra koji predoče ulaznicu iz sljedećih atrakcija kulturno-povijesne i prirodne baštine ili Centar posjećuju temeljen potpisnog sporazuma o suradnji s partnerima:

-       INSTITUT PLAVI SVIJET – Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora (VELI LOŠINJ)

-       MUZEJ APOKSIOMENA (MALI LOŠINJ)

-       LOŠINJSKI MUZEJ (MALI LOŠINJ)

-       ŠPILJA BISERUJKA (RUDINE, KRK)

-       ADRIATIC AQUARIUM BAŠKA (KRK)

-       AQUARIUM – TERRARIUM KRK

-       TROPICAL AQUARIUM KRK

-       ZOOLOŠKI VRT ZAGREB

 

5.    Izvori financiranja i planirana sredstva za realizaciju Godišnjeg programa

 U 2021. godini su za rad Ustanove iz Proračuna Primorsko-goranske županije i vlastitih prihoda osigurana sredstva u visini od 4.844.100,00 kuna. Od navedenog iznosa, iznos od 1.657.140,00 kuna osiguran je za realizaciju aktivnosti i zadataka koje se navede u ovom Godišnjem programu.

Proračunska sredstva osigurana za provedbu Godišnjeg programa dosežu iznos od 400.040,00 kuna, a za istu je namjenu iz vlastitih prihoda Ustanova osigurala 1.257.100,00 kuna. Vlastiti se prihodi najvećim dijelom planiraju ostvariti iz EU projekata, zatim od naknada na ime izdanih koncesijskih odobrenja ili temeljem pružanja usluga zainteresiranim subjektima.

Osigurana sredstava po svakoj planiranoj aktivnosti u zaštićenim područjima i dijelu ekološke mreže prikazana su u Tabelarnom prikazu Godišnjeg programa koji kao Prilog 1. čini sastavni dio ovog Godišnjeg programa. Visina osiguranih sredstava navedena je u Excel listu broj 5 naziva Aktivnosti ZP.

Dio troškova koji se odnosi na provedbu zajedničkih aktivnosti u većem broju zaštićenih područja i/ili vrijednih dijelova prirode, nije prikazan po svakom vrijednom području zasebno, već je ukupan trošak provedbe prikazan u jedinstvenom iznosu. Primjerice, radi se o zajedničkom prikazu troškova provedbe održavanja web stranica, troškova provedbe programa izobrazbe (kao što su osmišljavanje i održavanje edukativnih radionica, objava članaka u sredstvima javnog informiranja, priprema prigodnih plakata i slično) ili troškova obnove i redovitog održavanja već postavljenih informativnih tabela po zaštićenim područjima.

6.    Tabelarni prikaz Godišnjeg programa (Prilog 1.)

Sukladno smjernicama MZOE, godišnji program mora se iskazati i u tipiziranom obrascu odnosno tabelarnom prikazu kojeg je za potrebe javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode izradio MZOE. Obavezni sadržaj tabelarnog prikaza Godišnjeg programa je sljedeći: 

Naslovnica

1.    Podaci o izradi programa

2.    Podaci o Javnoj ustanovi

3.    Ocjena stanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže u Primorsko-goranskoj županiji kojima upravlja Javna ustanova “Priroda”

4.    Ocjena provedbe plana upravljanja (s obzirom da ustanova još nema Planove upravljanja koji su stupili na snagu ova je sekcija ostala nepopunjena)

5.    Aktivnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja i dijela ekološke mreže u Primorsko-goranskoj županiji kojima upravlja Javna ustanova “Priroda”

6.    Popis istraživanja i monitoringa

7.    Projekti Javne ustanove “Priroda”

8.    Cjenik usluga i koncesijska odobrenja.

Tabelarni prikaz se kao Prilog 1. dostavlja u privitku ovog Godišnjeg programa i čini njegov sastavni dio.

 

 


Popis literature

1.    Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

2.    Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (Narodne novine 72/17)

  1. Direktiva o očuvanju divljih ptica (Council Directive 2009/147/EC)
  2. Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC)

5.    Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine 80/19)

  1. Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (Narodne novine 25/20, 38/20)

7.    Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine 146/14)

8.    Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 32/13)

  1. I. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 41/18)

10. Prijedlog financijskog plana Javne ustanove „Priroda“ za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu

11. Projekti iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova

 

Popis slika

Slika 1: Kartografski prikaz zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji 

Slika 2: Kartografski prikaz obuhvata europske ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-

             goranskoj županiji – Područja očuvanja značajna za ptice

Slika 3: Kartografski prikaz obuhvata europske ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-

             goranskoj županiji – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

 

Popis tablica

Tablica 1: Osobna iskaznica Javne ustanove „Priroda“ (studeni, 2020.)

Tablica 2: Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

Tablica 3: Popis ovlaštenika koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u Županiji

Tablica 4: Cjenik Centra za posjetitelje Beli