1. Pravna osnova za donošenje Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji za 2022. godinu

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, u daljnjem tekstu: Zakon) i Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine 80/19), Javna ustanova „Priroda“ (u daljnjem tekstu: Ustanova) upravlja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji.

Sukladno članku 134. Zakona i Odluke o osnivanju Javne ustanove „Priroda“ (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 42/13, 40/20), Upravno vijeće Ustanove ima obavezu svake godine donijeti Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja (u daljnjem tekstu: Godišnji program). Godišnji program donosi se uz prethodnu suglasnost Župana i po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: MGOR). Sastavni dio Godišnjeg programa čine aktivnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja koje se odnose i na zaštićena područja i na dijelove ekološke mreže Natura 2000 kojima Ustanova upravlja. Zbog vrlo velikog obuhvata ekološke mreže u Županiji, Ustanova nije u mogućnosti sustavno, na godišnjoj razini provoditi aktivnosti u svim područjima ekološke mreže, pa se za razliku od svakog zaštićenog područja kojim Ustanova upravlja, u Godišnjem programu navode samo ona područja ekološke mreže u kojima se tijekom godine planiraju provesti određene aktivnosti.

Ustanova upravlja i Centrom za posjetitelje, na izdvojenoj lokaciji, u mjestu Beli na otoku Cresu u sklopu kojeg vodi i jedino registrirano Oporavilište za bjeloglave supove u Hrvatskoj te upravlja hranilištem za bjeloglave supove na izdvojenoj lokaciji. Početkom srpnja 2021. godine u funkciju je stavljen još jedan centar za posjetitelje, i to Centar za posjetitelje Velike zvijeri, koji je smješten u Staroj Sušici u Općini Ravna Gora. Stoga, planirane aktivnosti na djelovanju dvaju centara te jednog oporavilišta i hranilišta tijekom 2022. godine također čine sastavni dio ovog Godišnjeg programa.

Raspoloživi kadrovski i financijski kapaciteti Ustanove kojima se planiraju izvršiti sve aktivnosti navedene u Godišnjem programu za 2022. godinu, prikazani su u tablici 1.

Tablica 1: Osobna iskaznica Javne ustanove „Priroda“ (studeni, 2021.)

Sjedište Ustanove	Grivica 4, Rijeka
Centar za posjetitelje Beli na izdvojenoj lokaciji (u potpunoj funkciji)	Beli 4, otok Cres
Oporavilište za bjeloglave supove na izdvojenoj lokaciji (u potpunoj funkciji)	Beli 4, otok Cres
Hranilište za bjeloglave supove na izdvojenoj lokaciji	Strganac, otok Cres
Centar za posjetitelje Velike zvijeri na izdvojenoj lokaciji (u izgradnji)	Karolinska cesta 89, Stara Sušica (Općina Ravna Gora)
Unutarnje ustrojstvo Ustanove	Ured ravnatelja Stručna služba Služba čuvara prirode
Broj i raspored djelatnika (na neodređeno vrijeme)	Ukupno: 13 djelatnika 4 u Uredu ravnatelja 7 u Stručnoj službi 2 u Službi čuvara prirode
Broj i raspored djelatnika (na određeno vrijeme, uključujući ravnateljicu)	Ukupno: 2 djelatnika 1 u Uredu ravnatelja 1 u Stručnoj službi
Ukupno raspoloživa sredstva za obavljanje djelatnosti u 2022. (uključujući projekte)	5.782.100,00 kuna
Raspoloživa sredstva u 2022. za provođenje programa (uključujući projekte)	2.581.400,00 kuna

2. Vrijedna prirodna baština na području Primorsko-goranske županije

2.1. Zaštićena područja

Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj županiji iznosi oko 265 km², što čini oko 3,35% ukupne površine Županije. Ukupna površina kopnenog dijela zaštićenih područja je oko 220 km², odnosno oko 6 % ukupne površine kopna u Županiji. Jedino morsko područje pod zaštitom je akvatorij otoka Prvića s Grgurovim kanalom čija površina iznosi oko 45 km², odnosno oko 1 % ukupne površine mora u Županiji.

Primorsko-goranska županija ukupno broji 32 zaštićena područja, uključujući i pojedinačne primjerke zaštićenih stabala. Prema kategorijama zaštite to su:

· 1 strogi rezervat

· 8 posebnih rezervata

· 1 nacionalni park

· 1 park prirode

· 8 spomenika prirode

· 4 značajna krajobraza

· 5 park-šuma

· 4 spomenika parkovne arhitekture.

Sva zaštićena područja i pojedinačne prirodne vrijednosti (spomenici prirode) s područja Primorsko-goranske županije upisana su u Upisnik zaštićenih područja, koji se prema članku 129. Zakona vodi pri nadležnom Ministarstvu.

Geografska rasprostranjenost zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji prikazana je na Slici 1.

Slika1: Kartografski prikaz zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji

Izvor: Arhiva JU Priroda

Od ukupno 32 zaštićena područja u Županiji, Ustanova danas upravlja sa 28 zaštićenih područja nad kojima je zaštita proglašena u različitim kategorijama, od posebnog rezervata do spomenika parkovne arhitekture.

S preostala četiri zaštićena područja u Županiji upravljaju ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode kojima je osnivač Republika Hrvatska, a to su:

· Javna ustanova „Nacionalni park Risnjak“ koja upravlja područjem Nacionalnog parka Risnjak i geomorfološkim spomenikom prirode Izvor Kupe te strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene

· Javna ustanova „Park prirode Učka“ koja upravlja područjem Parka prirode Učka.

2.2. Ekološka mreža Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u Europskoj uniji. Utemeljena je na zakonodavstvu Europske unije, a odabir područja temelji se isključivo na znanstvenim kriterijima odnosno na europskoj Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) te Direktivi o očuvanju divljih ptica (Council Directive 2009/147/EC). Cilj ekološke mreže je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. U ekološku mrežu Natura 2000 uključeno više od 30.000 područja na približno 20% teritorija svih zemalja članica Europske unije što je čini najvećom mrežom očuvanih područja u svijetu.

Ekološka mreža Natura 2000 u Republici Hrvatskoj obuhvaća 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% obalnog mora. Sastoji se od 781 područja, od čega 743 Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) i 38 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

U Primorsko-goranskoj županiji ekološka mreža Natura 2000 sastavljena je od 111 područja ili lokaliteta, od kojih su 3 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) te 108 Područja očuvanja značajnih za divlje vrste i stanišne tipove (POVS). Obuhvat svakog pojedinog područja koji čini sastavni dio ekološke mreže je različit, a ukupna površina ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji iznosi oko 3.400 km², odnosno oko 43% ukupne površine Županije. Ukupna površina kopnenog dijela ekološke mreže pokriva oko 2.700 km² (oko 75 % kopnene površine Županije), a ukupna površina morskog dijela ekološke mreže iznosi oko 700 km² (oko 16 % ukupne površine mora u Županiji). Značajno je napomenuti da su iz obuhvata ekološke mreže Natura 2000 isključena sva izgrađena građevinska područja i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja unutar naselja u Županiji.

Od ukupno 111 područja ili lokaliteta koji čine sastavni dio ekološke mreže Primorsko-goranske županije, Ustanova upravlja sa 103 područja ili lokaliteta. S 8 područja upravlja Javna ustanova „Nacionalni park Risnjak“, a sa dva Javna ustanova „Park prirode Učka“. Na nekim područjima nadležnosti upravljanja su dvojne.

Na slikama 2. i 3. prikazan je obuhvat ekološke mreže Natura 2000 za područje Primorsko-goranske županije.

Slika 2: Kartografski prikaz obuhvata ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji – područja očuvanja značajna za ptice	Slika 3: Kartografski prikaz obuhvata ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

Izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.bioportal.hr	Izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.bioportal.hr

2.3. Područja predložena za zaštitu

Prostornim planom Županije (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 32/13) za zaštitu je u Primorsko-goranskoj županiji u različitim kategorijama predloženo još 190 vrijednih dijelova prirode u različitim kategorijama. Radi se o područjima ili pojedinačnim objektima. Kategoriziranih i vrijednih dijelova prirodne baštine koji su predloženi za zaštitu, sukladno važećem Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na kopnu ima ukupno 97, a na moru 93. Ukupno prema kategorijama zaštite to su:

· 2 parka prirode

· 8 regionalnih parkova

· 54 posebnih rezervata

· 89 spomenika prirode

· 35 značajnih krajobraza

· 3 park-šume.

Na budućnost upravljanja područjima predloženim za zaštitu i provedbu zakonskog postupka proglašenja njihove zaštite neosporno utječu odredbe Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.

No, valja naglasiti da dinamiku provedbe postupka proglašavanja zaštite nad područjima koja su u Prostornom planu Primorsko-goranske županije predložena za zaštitu uvjetuje i angažman državnih ili drugih institucija, sukladno postupku propisanim Zakonom.

3. Upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Primorsko-goranske županije

Prioriteti u provođenju Godišnjeg programa za 2022. godinu usklađeni su s Financijskim planom Ustanove za 2022. godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu, a utvrđeni su na temelju:

· Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (Narodne novine broj 72/17)

Plana razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022.-2027.

· kriterija za utvrđivanje prioriteta u provođenju mjera zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenim područja u Primorsko-goranskoj županiji

· prikupljenih i obrađenih podataka djelatnika Stručne službe i Službe čuvara prirode Ustanove

· prijedloga nadležnog MGOR

· analize prikupljenih prijedloga ostalih institucija koje se bave prirodoslovnim istraživanjima, nevladinih udruga i pojedinaca prirodoslovaca koji su aktivni na području Primorsko-goranske županije.

U Financijskom su planu Ustanove sve aktivnosti i zadaci opisani i razrađeni prema ključnim aktivnostima, a u nastavku se, sukladno smjernicama za izradu godišnjih programa, njihovo ostvarenje razrađuje prema zaštićenim područjima i dijelovima ekološke mreže kojima Ustanova upravlja.

3.1. Upravljanje zaštićenim područjima

Godišnji program usmjeren ka zaštiti, održavanju, očuvanju, promicanju i korištenju zaštićenih područja kojima Ustanova upravlja, za svako zaštićeno područje sadrži:

· podatke o godini proglašenja zaštite

· podatke o površini i položaju područja

· podatke o ovlašteniku koncesijskog odobrenja (ukoliko postoji)

· podatke o razlozima proglašenja zaštite

· kratki opis aktivnosti provedenih u posljednjim godinama te

· kratki opis aktivnosti koje se tijekom 2022. godine planiraju provesti.

3.1.1. Posebni ornitološki rezervat Kuntrep (Glavine-Mala luka), otok Krk

Godina proglašenja: 1970.

Površina: 1143,07 ha

Položaj: jugoistočna obala otoka Krka, na području Općine Baška i Općine Vrbnik

Krajobraz rezervata je impresivan, niz slikovitih litica i kamenitih kanjona pruža se na sjeverozapadnoj strani otoka Krka od rta Glavina do uvale Mala luka u dužini od desetak kilometara. Veliku ulogu u očuvanju života i bioraznolikosti u ovom bezvodnom krškom području ima lokva Diviška. Uz bjeloglave supove (Gyps fulvus) u rezervatu gnijezdi čitav niz rijetkih vrsta ptica. Na liticama i točilima staništa su endemičnih biljnih zajednica.

Tijekom 2009. godine započela je realizacija programa redovitih obilazaka i monitoringa zaštićenog područja koja osim redovitih obilazaka s kopnene strane, uključuje i redovite obilaske rezervata s morske strane. Zbog nepristupačnosti samog područja, s kopnene strane se na području rezervata nisu obavljale značajnije radnje ili zahvati. Najveća prijetnja nepristupačnim liticama na kojima obitavaju bjeloglavi supovi su turističke brodice i nautičari koji se tijekom ljetnih mjeseci približavaju mjestima na kojem gnijezde bjeloglavi supovi. Tijekom 2010. je za turističke brodice i nautičare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravila ponašanja kojih se kod približavanja rezervatu s morske strane valja pridržavati. Podršku distribuciji letka dala je Lučka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka održane radionice s vlasnicima turističkih brodica o ponašanju prilikom susreta s ugroženim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im je dostavljen edukativni materijal. Na zahtjev Ustanove 2016. godine je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran poseban režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova. Isti su podaci 2017. godine uvršteni u tiskano izdanje Peljara.

Zaštićeno područje je pod relativno strogim režimom zaštite, pa će se i tijekom naredne godine u suradnji s lokalnom zajednicom i turističkom zajednicom posjećivanje usmjeravati isključivo u rubne dijelove zaštićenog područja (Mjesečeva površina, mrgari i lokva Diviška). U slučaju potrebe tijekom godine provodit će se aktivnosti upoznavanja javnosti sa štetnim posljedicama korištenja otrova u prirodi. Ustanova se u 2018. godini aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za bjeloglavog supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project) koji je završen 2020. godine. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za otok Krk u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

U suradnji sa partnerima nastavit će se s aktivnostima utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu. U 2022. godini također su predviđene aktivnosti istraživanja bjeloglavih supova u okviru kojih će se izvršiti prstenovanje dijela izlegnutih ptića u suradnji s vanjskim suradnicima.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø U sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske u cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu te provesti istraživanje i prstenovanje bjeloglavih supova.

Ø Tijekom čitave godine, a poglavito ljeti, provoditi obilaske rezervata u cilju sustavnog bilježenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova).

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.2. Posebni botaničko-zoološki rezervat otok Prvić

Godina proglašenja: 1972

Površina: 5760,19 ha (dio površine obuhvaća okolni akvatorij)

Položaj: na području Općine Baška (otok Krk) i Općine Lopar (otok Rab)

Prvić je otok neobičnih, gotovo gorskih obilježja s mnogo strmih litica, usjeklina i klisura, iako se uzdiže tek 357 metara iznad mora. Odlikuju ga glavne značajke tih najviših predjela otoka Krka – velika ogoljelost, ispranost tla, stjenovitost, okomite litice, izloženost buri i posolici te stanovite prirodoslovne neobičnosti i vrijednosti. Posebnosti otoka Prvića mogu se doživjeti i u podmorju, gdje se susrećemo s atraktivnim podmorskim krajobrazima i šarolikim bogatstvom koraligenskih zajednica. Velik broj zanimljivosti sakupljen je i na kopnu otoka. Zbog njih, a prvenstveno zbog litica sjeveroistočnog dijela, Prvić je zajedno s pripadajućim akvatorijem i liticama Golog otoka i Sv. Grgura proglašen posebnim botaničko-zoološkim rezervatom. Flora otoka broji 351 vrstu cvjetnica i papratnjača od kojih su mnogi vrijedni kvarnerski endemi. Na vršnom sjevernom grebenu, najviše izloženom jakoj buri, raste niz visinskih gorskih vrsta, a razvile su se i sasvim osebujne biljne zajednice, primjerice oko gnijezdišta ptica. Zbog zaslanjena tla i bure također su značajne specifične zajednice prilagođene takvim ekstremnim staništima. Posebnu vrijednost predstavlja gniježđenje rijetkih i ugroženih vrsta ptica kao što su suri orao (Aquila chrysaetos), sivi sokol (Falco peregrinus), orao zmijar (Circaetus gallicus), sova ušara (Bubo bubo), a od značajnije kolonije bjeloglavih supova (Gyps fulvus) u 2019. zabilježeno je 16 parova, a u 2020. godini 21 par.

Tijekom 2009. godine započela je realizacija programa redovitih obilazaka i monitoringa zaštićenog područja, a 2010. godine započelo je praćenje brojnosti izleglih ptića i stanja populacije bjeloglavih supova. S morske je strane potrebno spriječiti uznemiravanje supova na gnijezdima koja se nalaze na liticama iznad mora. Turistički djelatnici, ali i slabo informirani turisti, često nehotično uznemiravaju supove. Tijekom 2009. godine Ustanova je izradila obavijesnu ploču koja je postavljena u naselju Baška, a 2013. i 2014. godine postavljene su još dvije obavijesne ploče sa smjernicama za ponašanje u posebnom rezervatu. Tijekom 2010. godine je za turističke brodice i nautičare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravila ponašanja kojih se kod približavanja rezervatu s morske strane valja pridržavati. Podršku distribuciji letka dala je Lučka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka održane radionice s vlasnicima turističkih brodica o ponašanju prilikom susreta s ugroženim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im je dostavljen edukativni materijal. U 2015. godini postavljena je obavijesna ploča o podmorskim vrijednostima otoka Prvić izrađena u sklopu provedbe MedMPAnet projekta. Na zahtjev Ustanove 2016. godine je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran poseban režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova. Isti su podaci 2017. godine uvršteni u tiskano izdanje Peljara.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø U sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske u cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu te provesti istraživanje i prstenovanje bjeloglavih supova.

Ø Tijekom čitave godine, a poglavito ljeti, provoditi obilaske rezervata u cilju sustavnog bilježenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova, sove ušare i sivog sokola).

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.3. Posebni ornitološki rezervat na otoku Cresu: sjeverni Fojiška Podpredošćica

3.1.4. Posebni ornitološki rezervat na otoku Cresu: južni Mali bok-Koromačna

Godina proglašenja: 1986.

Površina: 550 ha Fojiška – Predošćica i 900 ha Mali bok – Koromačna

Položaj: sjeveroistočna strana otoka Cresa, Grad Cres

Područje je prvenstveno zaštićeno zbog gnijezdeće kolonije kritično ugrožene i zaštićene vrste ptica – bjeloglavih supova (Gyps fulvus). Supovi ovdje gnijezde na liticama neposredno iznad mora, što je jedinstvena pojava na svijetu. Litice u rezervatu odlikuju se i nizom drugih prirodnih vrijednosti – ornitoloških, herpetoloških i botaničkih, a njihova jedinstvena krajobrazna ljepota privlači sve više posjetitelja – nautičara i ronioca koji također obilaze i mnogobrojne podmorske špilje.

Ugrožavanje gnijezdećih supova zbog posjeta s kopna je razmjerno slabo izraženo zbog teško pristupačnog terena i litica. Supove najviše ugrožavaju nautičari i ronioci koji se plovilima dugo zadržavaju ispod litica. U 2010. godini Ustanova je u suradnji s vanjskim suradnicima započela s praćenjem brojnosti izleglih ptića i stanja populacije bjeloglavih supova na Cresu i otoku Plavniku. Prije desetak godina, došlo je do proširenja gnijezdišta bjeloglavih supova izvan postojećih granica rezervata. Gniježđenja su zabilježena na određenim liticama istočne obale otoka Cresa i na dijelu otoka Plavnika. Ustanova je u 2018. godini nadležnom Ministarstvu dostavila zahtjev u kojem ustraje na proglašenju zaštite nad liticama Plavnika, i to u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata jer višegodišnji monitorinzi koji se provode dokazuju da su litice na otoku Plavniku izuzetno ugroženo, a značajno stanište za gniježđenje bjeloglavih supova i ostalih NATURA 2000 vrsta kojima je potrebno osigurati primjerenu zaštitu. Temeljem očitovanja nadležnog Ministarstva vezano uz zaštitu Plavnika, Ustanova će u 2021. godini prikupljati i pripremati dodatne podatke o dosad poznatim informacijama o reprezentativnosti prirodnih vrijednosti predloženog područja za zaštitu, kao i rezultate provedenih istraživanja na tom području.

Tijekom 2010. godine je za turističke brodice i nautičare pripremljen letak kojim se upozoravaju na pravila ponašanja kojih se kod približavanja rezervatu s morske strane valja pridržavati. Podršku distribuciji letka dala je Lučka kapetanija Rijeka. U 2015. i 2016. godini su u suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka održane radionice s vlasnicima turističkih brodica o ponašanju prilikom susreta s ugroženim vrstama poput bjeloglavih supova i dupina te im je dostavljen edukativni materijal. Na zahtjev Ustanove 2016. godine je u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglasi za pomorce) evidentiran poseban režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova. Isti su podaci 2017. godine uvršteni u tiskano izdanje Peljara.

U slučaju potrebe tijekom godine provodit će se aktivnosti upoznavanja javnosti sa štetnim posljedicama korištenja otrova u prirodi. Ustanova se u 2018. godini aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za bjeloglavog supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan anti-poisining project) koji je završen 2020. godine. U suradnji sa partnerima nastavit će se s aktivnostima utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu. U 2022. godini također su predviđene aktivnosti istraživanja bjeloglavih supova u okviru kojih će se izvršiti prstenovanje dijela izlegnutih ptića u suradnji s vanjskim suradnicima.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø U sezoni gniježđenja bjeloglavih supova provoditi obilaske u cilju utvrđivanja broja gnijezdećih parova u rezervatu te provesti istraživanje i prstenovanje bjeloglavih supova.

Ø Tijekom čitave godine, a poglavito ljeti, provoditi obilaske rezervata u cilju sustavnog bilježenja prisutnosti ornitofaune (posebno supova).

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.5. Posebni rezervat šumske vegetacije Dundo na otoku Rabu

Godina proglašenja:1949.

Površina: 101,08 ha

Položaj: na središnjem dijelu poluotoka Kalifront, na području Grada Raba

Šuma Dundo može se uvrstiti u primjere najljepše očuvanih šuma crnike na Sredozemlju. Ima vjerojatno najdužu tradiciju skrbi oko zaštite i očuvanja šuma na danas uglavnom ogoljelim jadranskim otocima. Botanički pripada vazdazelenoj šumi hrasta crnike i crnog jasena. Za održavanje šume, prvenstveno staza, brine Šumarija Rab, koja u zaštićenom predjelu ima smještenu šumarsku kuću (lugarnicu). Postojeća staza vrlo je lijepo trasirana kroz atraktivne šumske predjele i postoji mogućnost njezinog osposobljavanja za turističku valorizaciju. Geološko poučna staza djelomično prolazi kroz zaštićeno područje.

U 2008. godini postavljene su tri obavijesne i poučne ploče. Tijekom 2013. godine izrađena je brošura o zaštićenom području, a obnovljen je i dio postojeće šetnice. U 2013. godini oformljena je radna skupina u kojoj se nalaze stručnjaci iz područja geologije, te predstavnici zainteresiranih udruga, lokalne samouprave, Turističke zajednice grada Raba i Ustanove. Cilj ove radne skupine je praćenje realizacije projekta „Geo park otok Rab“, promocija Geo parka i briga za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Raba. U 2020. godini su u cijelosti obnovljene poučne ploče.

U 2022. godini, kroz rad i sudjelovanje u radnoj skupini, poticat će se promocija i uređenje geološke poučne staze kroz zaštićeno područje. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za otok Rab u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Sudjelovanjem u projektu Geo park otok Rab, poticati promociju i unaprjeđenje geološke poučne staze te zahvate ili radnje kojima se poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje zaštićenog područja.

Ø Nastaviti suradnju s Hrvatskim šumama na održavanju šetnica.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.6. Posebni rezervat šumske vegetacije Debela Lipa-Velika Rebar iznad Lokava

Godina proglašenja: 1964.

Površina: 125,01 ha

Položaj: na južnim i sjevernim padinama brda Debela lipa iznad Lokava u Gorskom kotaru, na području Grada Delnica i Općine Lokve

Posebni rezervat šumske vegetacije Debela Lipa – Velika Rebar nalazi se sjeverno od Lokava, u brdskom predjelu koje se naziva Velika Rebar. U rezervatu se pojavljuju dvije značajne šumske zajednice Gorskog kotara. To su šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum) te šuma jele s milavom (Calamgrostio-Abietetum) koja je poznatija pod popularnim nazivom šuma jele na kamenim blokovima.

Kroz šumski rezervat još je prije početka rada Ustanove, od strane Hrvatskih šuma probijeno nekoliko vlaka, a primijećeno je da se na određenim dijelovima rezervata obavlja sječa (posebno u njegovom sjevernom dijelu). O ovom problemu upoznata je i Komisija za reviziju granica zaštićenih područja koja je teren obišla 2006. godine, a osnovana je pri nadležnom Ministarstvu. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za Gorski kotar u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

U narednoj godini nastavit će se s obilascima i praćenjem stanja u rezervatu, a po potrebi provoditi će se i mjere sanacije.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.7. Posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok na otoku Krku

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 1,57 ha

Položaj: na rtu Glavotok, između franjevačkog samostana i autokampa, Grad Krk

Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je, nedaleko poznatog franjevačkog samostana Sv. Marije, vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ona po svom sastavu potpuno odudara od listopadne šume koja se na nju prirodno nadovezuje s istočne strane rta. Utvrđeno je da je ova šuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla. Prosječna starost danas joj iznosi oko 130 godina, a visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Detaljnim fitocenološkim istraživanjima utvrđeno je da sastojina pripada zajednici crnog jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). Vegetacija na šumskom tlu je mjestimično degradirana i uništena zbog nekontroliranog boravka posjetitelja (turista) u ljetnim mjesecima. Područje je ugroženo ilegalnim kampiranjem.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine Ustanova je zajedno s Kampom „Glavotok“ sudjelovala u organizaciji i provedbi akcija čišćenja posebnog rezervata od antropogenog otpada i srušenih stabala koja su sprječavala prohodnost staza. Obzirom da se radi o posebnom rezervatu šumske vegetacije, drvna masa nije uklonjena iz rezervata. U 2019. godini izvršena je sanacija izvaljenih stabala te je obnovljena poučna ploča.

U 2022. godini nastavit će se suradnja s vlasnicima Kampa „Glavotok“ sa ciljem održavanja i očuvanja zaštićenog područja te edukacije osoblja i posjetitelja. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za otok Krk u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Nastaviti suradnju s Kampom "Glavotok" u cilju održavanja područja, ali i edukacije osoblja i posjetitelja.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.8. Posebni rezervat šumske vegetacije na otočiću Košljunu

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 6 ha

Položaj: otočić Košljun u Puntarskog dragi, Grad Krk

Posebna zanimljivost: franjevački samostan iz 16. stoljeća i njegove bogate zbirke

Na otočić Košljun dolazi se prvenstveno zbog kulturne baštine i posebnog ozračja što ga udahnjuju redovnici – franjevci i njihov poznati samostan kao svetište i bogata kulturna riznica ovoga dijela otoka Krka. Prirodna baština u ovom trenutku možda nije dostatno promovirana, iako je otočić zaštićen i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom. Biološka raznolikost je razmjerno velika. Ukupno je dosad na šumskim površinama Košljuna zabilježena 151 vrsta gljiva i 389 vrsta biljaka što je za tako malen otočić impresivan broj. Unutar zaštićenog područja Ustanova je postavila informativnu tabelu.

Budući da su franjevci posebno isticali problem sušenja pojedinih starih stabala unutar park- šume, Ustanova je u suradnji s Gradom Krkom tijekom 2008. godine izradila desetogodišnji program očuvanja i zaštite područja. Radovi na uređenju prema navedenom programu provode se ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima zainteresiranih subjekata (vlasnici te Grad Krk i Općina Punat). U 2010. godini Ustanova je donijela Pravilnik o unutarnjem redu za područje otočića Košljun.

U 2014. godini je u suradnji s franjevačkim samostanom osmišljen i realiziran stalni muzejski postav o prirodnoj baštini otočića. U 2015. godini izrađene su tri poučne ploče.

U 2016. godini izrađen je Prijedlog plana upravljanja za posebni rezervat šumske vegetacije otočić Košljun, u daljnju proceduru nije se išlo jer je područje obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za otok Krk u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.9. Geomorfološki spomenik prirode ponor Gotovž kod Klane

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 1,63 ha

Položaj: Klanjsko polje nedaleko Klane, u ponor utječe klanjska Ričina, na području Općine Klana

Ponor Gotovž nalazi se oko 14 kilometara sjeverno od Rijeke i oko 1 kilometar istočno od naselja Klane s ulaznim otvorom na 560 metara nadmorske visine. U ovaj ponor ponire bujični tok klanjska Ričina. Izmjerena dubina ponora iznosi 320 m. To je stepeničasta jama s mnogo manjih i tri veće vertikale, a istražen je samo glavni kanal, dok je više bočnih kanala ostalo neistraženo. Poznat je i u biospeleologiji jer je „locus typicus“ (nalazište na kojem je po prvi puta pronađena nova vrsta i opisana u znanosti) podzemnog kornjaša Typhlotrechus bilimeki clanensis.

U ponor uviru onečišćene kanalizacijske vode Klane. U svrhu rješavanja navedene problematike, u više je navrata organiziran sastanak s predstavnicima nadležnog komunalnog društva KD Vodovod i kanalizacija koje posjeduje obnovljenu vodopravnu dozvolu s važenjem do kraja 2023. godine. S navedenom su problematikom upoznati i HAOP te nadležno Ministarstvo odnosno nadležna inspekcija zaštite prirode. Godine 2018. izvršen je i inspekcijski nadzor zaštite prirode te nadzor vodopravne inspekcije, no utvrđeno je da postoje valjane dozvole za ispuštanje iz sustava za pročišćavanje oborinsko-kanalizacijskih voda u ponor. Bez obzira na navedeno, trenutno situacija nipošto nije zadovoljavajuća, ali zbog zatečene situacije nije niti moguće vršiti bilo kakva prirodoslovna istraživanja i utvrditi stvarno stanje ponora. Tijekom redovnog obilaska područja evidentirano je nepromijenjeno stanje vezano uz izljev kanalizacije u ponor, stoga se 2021. godine Ustanova ponovo obratila KD Vodovod i kanalizacija u cilju pronalaska rješenja za problem izljeva kanalizacije u ponor. Od komunalnog društva dobivena je informacija da su u postupku ugovaranja dokumentacije za "Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na području naselja Klana" te da se radi na rješavanju ovog problema.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø U skladu s mogućnostima u suradnji s nadležnim Ministarstvom, nastaviti komunikaciju s Općinom Klana te KD Vodovod i kanalizacija na rješavanju problema uviranja onečišćene kanalizacijske vode u zaštićeno područje.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.10. Geomorfološki spomenik prirode špilja Lokvarka kod Lokava

Godina proglašenja: 1961.

Položaj: jugozapadno podnožje Kamenitog vrha kod Lokava, Općina Lokve

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: Lokvarka d.o.o.

Jedna od najvažnijih sastavnica u mreži speleoloških objekata goranskog područja je špilja Lokvarka, najveći i najljepši podzemni krški objekt otkriven u Primorsko-goranskoj županiji. Špilja je davnih 60-tih godina prošlog stoljeća uređena za turističko posjećivanje, ali je u više navrata bila zatvorena za posjetitelje zbog dotrajalosti opreme i potrebne rekonstrukcije.

Od početka rada Ustanove, prva rekonstrukcija dotrajalog stepeništa bila je tijekom ljeta 2009. godine, a najznačajnija rekonstrukcija provedena je u proljeće 2012. godine kada je iz zajma Svjetske banke preko nadležnog Ministarstva Ustanovi odobren projekt za djelomičnu rekonstrukciju stepeništa i potpunu rekonstrukciju električne rasvjete u špilji. Vrijednost projekta iznosila je 200.000 eura.

Za špilju Lokvarka donesen je Pravilnik o unutarnjem redu. Ustanova je pripremila i Priručnik za turističke vodiče koji služi za edukaciju vodiča po špilji te publikaciju o prirodnim vrijednostima i značajkama špilje. Postavljene su i obavijesne ploče na ulazu s osnovnim podacima i nacrtom špilje. U suradnji Ustanove i TZ Delnica trasirana je i markirana šetnica koja povezuje dvije zaštićene park-šume Golubinjak i Japlenški vrh sa špiljom Lokvarkom.

Od 2010. godine redovito se vrši monitoring mikroklimatskih uvjeta u špilji. Od kraja 2011. godine tvrtki Lokvarka d.o.o. dodijeljeno je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja u špilji. Ugovor je obnovljen 2014. te 2020. godine. U 2015. godini izrađen je edukativni film o posjetiteljima nepristupačnim etažama špilje. U 2017. godini je u suradnji s ovlaštenikom koncesijskog odobrenja obnovljena sigurnosna rasvjeta u špilji. U 2019. godini provedena su prirodoslovna istraživanja o šišmišima u špilji. U 2021. godini proveden je monitoring mikroklimatskih uvjeta te je realizirana nabavka dodatnih uređaja za monitoring mikroklimatskih uvjeta. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za Gorski kotar u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja na zaštićenom području.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.11. Geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina u Rijeci

Godina proglašenja: 1981.

Položaj: na području Grada Rijeke

Zametska pećina je godinama zatvorena i nije u funkciji posjećivanja, ali je tijekom posljednjih godina Grad Rijeka izrazio interes i spremnost da započne s rekonstrukcijom infrastrukture za organizirane posjete. Realizacija ove aktivnosti tijekom narednih godina ovisit će prvenstveno o financijskim mogućnostima Grada, a Ustanova bi sudjelovala u provođenju projekta te nakon obnove koordinirala i organizirala nadzor nad radovima te stvorila preduvjete za organizirani prihvat posjetitelja.

U 2015. godini Ustanova je izradila Ekološki elaborat Zametske pećine. Grad Rijeka je u razdoblju od u 2016. do 2017. godine izradio idejno rješenje i glavni projekt za uređenje infrastrukture u pećini.

2017. godine Grad Rijeka je prijavio za sufinanciranje iz Strukturnih fondova projekt pod nazivom „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“. U okviru projekta predviđeno je i uređenje Zametske pećine za prihvat posjetitelja. U okviru projekta Ustanova ima obvezu sudjelovanja na provedbi većine aktivnosti kroz vlastiti rad, a posebice u okviru realizacije uređenja zaštićene Zametske pećine za prihvat posjetitelja i izrade akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Projekt je odobren sredinom 2018. godine te započelo se s provođenjem aktivnosti, a planirani završetak projekta je do 2022. godine. U 2020. godini je u okviru projekta Primorsko-goranska županija postavila brojač posjetitelja ispred ulaza u špilju te ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima te je isti i izrađen 2021. godine. Grad Rijeka je proveo postupak javne nabave te je potpisan ugovor za uslugu izrade izvedbenog projekta ulazne građevine u Zametsku pećinu dok je postupak za uslugu izrade idejnog rješenja elektroinstalacijskog stupa u Zametskoj pećini i izrade izvedbenog projekta unutarnjeg uređenja Zametske pećine poništen. U suradnji sa speleološkom udrugom "Estavela" iz Kastva provedena je akcija čišćenja špilje u okviru inicijative „Čisto podzemlje“, a Komunalno društvo „Čistoća“ omogućilo je odvoz prikupljenog otpada.

Tijekom 2021. godine Grad Rijeka je proveo ponovljeni postupak javne nabave za uslugu izrade idejnog rješenja elektroinstalacijskog stupa u Zametskoj pećini i izrade izvedbenog projekta unutarnjeg uređenja Zametske pećine te su sklopljeni ugovori. Međutim, zbog znatnih poteškoća i kašnjenja u provedbi projektnih aktivnosti, Grad Rijeka je zatražio produženje projekta te će se, ukoliko se navedeno odobri, u 2022. godini nastaviti sa sudjelovanjem na provedbi projekta.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Započeti s provedbom sustavnog mjerenja temperature, vlage i ugljičnog dioksida u cilju potencijalne valorizacije speleološkog objekta za posjećivanje.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.12. Spomenik prirode – stara tisa u Međedima

Godina proglašenja: 1965.

Položaj: u zaselku Međedi iznad sela Vučinići, Grad Vrbovsko

Nekoliko je vrlo starih stabala tise na području Gorskog kotara. Starost im često prelazi nekoliko stotina godina, a ponekad i preko tisuću, što je u pojedinim slučajevima konkretno dokazano bušenjem debla posebnim svrdlima i brojanjem godova. Takvi primjerci tise, bez sumnje, pripadaju najstarijim živućim stanovnicima Primorsko-goranske županije. Od tih vrijednih prirodnih spomenika je i tisa u Međedima. U 2020. godini izrađena je i postavljena informativna ploča te izrađen prometni elaborat. U 2022. godini nastavlja se s aktivnostima redovitog praćenja stanja.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.13. Spomenik prirode – stari hrast u Sv. Petru na otoku Cresu

Godina proglašenja: 1997.

Položaj: u selu Sv. Petar na otoku Cresu, Grad Cres

Stari hrast kod Sv. Petra na sjevernom dijelu otoka Cresa, na creskoj Tramuntani, smješten je uz put koji vodi od lokalne ceste Križić-Beli prema selu Sv. Petar. Radi se o iznimnom primjerku hrasta, čija se starost procjenjuje na više od 400 godina. Deblo je iznutra šuplje. Prsnog je obujma 565 centimetara, a u šupljinu debla može se smjestiti najmanje dvoje ljudi. Kao zaštićeni pojedinačni primjerak drveća, stari hrast kod Sv. Petra ima simbolično značenje. Oko njega se pletu brojne legende i priče.

Nevrijeme 2003. godine gotovo ga je uništilo, a krošnja je morala biti podrezana i oslobođena pojedinih starih grana kako bi se vratio stabilitet stablu jer se deblo rascijepilo. Tijekom 2007. godine uslijed nevremena hrast je ponovo uništen. Sanaciju i skrb organizirala je Ustanova. Problem puknuća preostale grane ponovio se uslijed nevremena koje je na creskom području vladalo 12. listopada 2009. godine. Ustanova je ponovo provela sanaciju preostalog dijela krošnje. Stablo je obilježeno informativnom tablom te su oko spomenika postavljene klupice i uređen okoliš. U 2017. godini obnovljena je informativna tabela. U 2020. godini uklonjeno je i uređeno prizemno raslinje koje je zaklanjalo pogled na informativnu tabelu. Od 2019. do 2021. godine hrast je pretrpio nekoliko značajnih oštećenja u jakim nevremenima, a u 2021. godini pri olujnom nevremenu uništena mu je i posljednja živuća grana. Kroz praćenje stanja nije uočeno da hrast daje podmladak te je nažalost mrtav. Ustanova će u 2022. godine pokrenuti postupak ukidanja zaštite, budući su se izgubili elementi za istu.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Pokrenuti aktivnosti postupka za ukidanje zaštite radi gubitka obilježja (nema znakova života) proglašenja spomenikom prirode.

3.1.14. Spomenik prirode – stari hrast u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice I

3.1.15. Spomenik prirode – stari hrast u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice II

Godina proglašenja: 2002.

Položaj: na sjevernoj strani Guljanovog dolca na brdu Kotor iznad Crikvenice, Grad Crikvenica

Na sjevernoj strani brda Kotor, na rubu slikovitog travnatog Guljanovog dolca nalaze se dva hrasta medunca višestoljetne starosti (procjena oko 350-400 godina).

Nad predmetnim spomenikom prirode izvršena je u 2011. godini zabilježba u zemljišnim knjigama od strane Općinskog suda u Crikvenici. U 2012. godini su u suradnji s lokalnom zajednicom postavljene i obavijesne ploče pored hrastova. U 2019. godini su uklonjene suhe grane iz krošnje, a obzirom da je zabilježeno sušenje jednog od hrastova, potrebno je i nadalje pratiti njegovo stanje.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.16. Značajni krajobraz Vražji prolaz-Zeleni vir kod Skrada

Godina proglašenja: 1962.

Površina: 252 ha

Položaj: kanjonska udolina podno naselja Skrad, Općina Skrad i Grad Delnice

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: PINS d.o.o.

Podno željezničke postaje Skrad usječena je 350 m duboka dolina okružena šumom i strmim, djelomično stjenovitim padinama. Ovdje je smješten jedan od najljepših kanjona u Gorskom kotaru – Vražji prolaz. Kanjonskim dijelom vodi staza mjestimice usječena u stijenu, a dijelom postavljena na nosače iznad potoka. Jedan od zanimljivih detalja kanjona je špilja Muževa hižica za čiji je obilazak potrebna vlastita rasvjeta, a u kojoj je determinirana i populacija šišmiša.

Ustanova i Turistička zajednica Općine Skrad u suradnji s Hrvatskim šumama već je izradila promotivni turistički prospekt o području te postavila informativne ploče. Radi dotrajale i oštećene infrastrukture u 2012. i 2013. godini organizirani su radovi na osiguranju dijelova staze postavljanjem nove i izmjenom stare čelične užadi te na izradi i postavljanju novih gazišta i dijelova postojećih stepenica. Radovi su sufinancirani sredstvima Ministarstva turizma. Krajem 2013. godine putem koncesijskog odobrenja danog PINS d.o.o. iz Skrada regulirano je obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata i vođenja posjetitelja. U 2015. godini izrađena je studija Analize stanja te budućeg razvoja i obnove zaštićenog područja. U 2017. godini izrađena je studija pod nazivom Struktura i stav posjetitelja u Vražjem prolazu-Zelenom viru. Također je u suradnji s ovlaštenikom koncesijskog odobrenja obnovljen dio infrastrukture koja je dotrajala i uništena uslijed vremenskih neprilika. U 2018. godini izrađeno je idejno rješenje za izgradnju infrastrukture kojom bi se povećala sigurnost posjetitelja na kritičnim dijelovima staze, a u 2019. godini izrađena je izvedbena dokumentacija s troškovnicima. Zbog isteka postojećeg ugovora, u 2019. godini proveden je postupak javnog prikupljanja i dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja te je sklopljen Ugovor s ovlaštenikom koncesijskog odobrenja. U 2019. godini PINS d.o.o. je u okviru europskog projekta "Nature & wildlife" postavila osmatračnicu za ptice na šumskom području iznad Muževe hižice. Općina Skrad postavila je pametnu klupu u okviru Javnog poziva Hrvatske turističke zajednice. U 2020. i 2021. godini izvršeni su radovi obnove posjetiteljske infrastrukture te je u cijelosti zamijenjena konstrukcija jednog stepeništa. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za Gorski kotar u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini. U 2022. godini nastavit će se ulaganje u obnovu postojeće posjetiteljske infrastrukture.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja na zaštićenom području.

Ø Održavati i obnoviti posjetiteljsku infrastrukturu.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.17. Značajni krajobraz Kamačnik kod Vrbovskog

Godina proglašenja: 2002.

Površina: 83,53 ha

Položaj: na području Grada Vrbovskog

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: Lokvarka d.o.o.

Nositelj koncesijskog odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti: Jarun ideja d.o.o.

Kamačnik je vodeni tok velike ljepote koji je usjekao kanjon u jurskim vapnencima. Kroz kanjon buči u manjim slapovima i vrtloži se u vrtložnim loncima, osobito kad nabujaju njegove vode poslije kiše ili otapanja snijega. Izgradnjom autoceste Rijeka-Karlovac kanjon Kamačnika premošćen je lučnim mostom. Na ulazu u Kamačnik nalazi se ugostiteljski objekt koji je u vlasništvu gradskog komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o.

Na ulazu je postavljena informativna ploča te izrađena brošura o zaštićenom području, a krajem 2013. godine putem koncesijskog odobrenja danog tvrtki Komunalac d.o.o., Vrbovsko regulirano je obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja. Tijekom 2017. godine u potpunosti je realiziran projekt „Panova staza“ (glazbeno-didaktička staza s pet instrumenata) započet u 2016. godini. Također je izrađena studija pod nazivom Struktura i stav posjetitelja u Kamačniku. Krajem 2017. godine potpisan je ugovor o koncesijskom odobrenju za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektu na ulazu u zaštićeno područje koji je raskinut tijekom 2020. godine te je izdano novo koncesijsko odobrenje. U 2018. godini je u okviru projekta „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području značajnog krajobraza Kamačnik (I. faza)“ odobrenog i financiranog sredstvima Strukturnih fondova EU – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj pokrenuta izgradnja novih infrastrukturnih sadržaja i opreme. Vrijednost projekta je 423.750 kuna. Projekt je u cijelosti realiziran 2019. godine, a u 2020. su se provodile administrativne i izvještajne aktivnosti na projektu.

Zbog isteka postojećeg ugovora, u 2019. godini dovršen je postupak javnog prikupljanja i dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja te je sklopljen ugovor s ovlaštenikom Lokvarka d.o.o., no zbog utvrđivanja lokacije naplate ulaza, a vezano uz probleme rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, sustav naplate nije uspostavljen u 2019. godini. Tijekom 2020. godine uređen je prostor na kojem je postavljena kućica za naplatu ulaznica te je uređen kutak za odvojeno odlaganje otpada uz postavljanje prijenosnih sanitarnih čvorova. Obnovljen je dio posjetiteljske infrastrukture (popravljena statika i obnovljene drvene površine prvog pješačkog mosta, uspostavljeni „eko otoci“ za odvojeno prikupljanje otpada i sl.). Ustanova je sudjelovala u realizaciji botaničkih poučnih ploča koje je postavila TZ Grada Vrbovsko. U sklopu europskog projekta "Veze prirode" izvor Kamačnika očišćen od drvenog materijala koji se nakupio. U 2021. godini nastavljena je obnova dotrajale posjetiteljske infrastrukture te su u suradnji s HGSS-om postavljene sigurnosne sajle na pješačkoj stazi na užim dionicama. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za Gorski kotar u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini. U 2022. godini nastavit će se ulaganje u obnovu postojeće posjetiteljske infrastrukture.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja i obavljanje ugostiteljske djelatnosti na zaštićenom području.

Ø Održavati i obnoviti posjetiteljsku infrastrukturu.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.18. Značajni krajobraz Lopar na otoku Rabu

Godina proglašenja: 1969.

Površina: 100 ha

Položaj: na sjevernom dijelu otoka Raba, Općina Lopar

Poluotok Lopar imao je burnu geološku prošlost, posebno onu noviju, kad su djelovanjem vode i vjetrova oblikovane zanimljive pješčane piramide. Na njemu nalazimo obilje fosila iz razdoblja eocena, a tu su i materijalni ostaci paleolitskih i mezolitskih lovaca u obliku šiljaka, strugala, sjekirica i strelica. Izrađeni su od tvrdih i rijetkih vrsta kamenja.

Pretjerani broj posjetitelja u ljetnim mjesecima ugrožava prirodne vrijednosti područja. Postoji tendencija probijanja šumskih cesta kroz pješčane dijelove poluotoka Lopara što bi moglo značajnije uništiti pješčane nanose i ubrzati eroziju. Područje je ugroženo i zbog kontinuiranog onečišćavanja područja (otpadna ulja iz automobila, stare olupine automobila, gomilanje odbačenih otpadaka i sl.).

Ustanova je do 2016. godine angažirala vanjskog suradnika koji je redovito obilazio područje te dostavljao informacije vezane uz stanje područja te o zbivanjima koja bi mogla negativno utjecati na prirodne u području. Tijekom 2008. godine obilježene su na području Lopara geološke poučne staze, vidikovci i geološke točke.

Općina Lopar uređuje pristupnu cestu i organizira parkiralište za mnogobrojne posjetitelje izvan granica zaštićenog područja. Ustanova je izradila tri poučne ploče i edukativnu brošuru o zaštićenom području. U cilju definiranja budućeg razvoja područja, tijekom 2011. godine Ustanova je izradila studiju kojom su definirane smjernice za obilježavanje i održavanje šetnica i infrastrukture. U 2012. godini uređen je dio šetnica te su postavljene nove stepenice i klupica. Tijekom 2013. godine uređen je vidikovac i postavljene su kamene stepenice na prilaznoj stazi u uvalu Sturić, a 2014. godine postavljeni su smjerokazi unutar zaštićenog područja Lopar. U 2016. izrađeno je idejno rješenje za novi projekt naziva „Bosa staza“. U 2018. godini izrađeno je izvedbeno rješenje.

2017. godine Grad Rijeka je prijavio za sufinanciranje iz Strukturnih fondova projekt pod nazivom „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“. Ustanova je partner na projektu. U okviru projekta predviđeno je i uređenje interpretacijske info točke u zaštićenom području te izrada akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Projekt je odobren sredinom 2018. godine te se započelo s provođenjem aktivnosti a planirani završetak projekta je do 2022. godine. U 2020. godini je u okviru projekta Primorsko-goranska županija postavila brojač posjetitelja te ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Lopar te je isti i izrađen 2021. godine. Ustanova je obnovila dvije informativne tabele. U razdoblju od 2018. do 2021. Ustanova je provodila geološka istraživanja erozijskih procesa na području značajnog krajobraza, a koja će nastaviti i u 2022. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za otok Rab u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Poticati promociju i unaprjeđenje geološke poučne staze i sudjelovati u radu radne skupine „Povjerenstvo Geoparka Otok Rab“.

Ø Nastaviti provedbu geoloških istraživanja erozijskih procesa.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.19. Značajni krajobraz Lisina kod Matulja

Godina proglašenja: 1998.

Površina: 1436 ha

Položaj: u zapadnom dijelu općine Matulji

Lisina je značajan krški krajobraz koji se naslanja na prostrano zaštićeno područje Parka prirode Učka. Pripada brdskim predjelima planinskog lanca Ćićarije i gotovo je čitav dobro pošumljen lijepim sastojinama primorske bukove šume. Tek je na malim površinama prošaran slikovitim livadama i travnatim šumskim čistinama. Ima dugu tradiciju posjećivanja izletnika, a šumska bogatstva oduvijek su privlačila i domaće stanovništvo u planinu gdje su se tradicionalno bavili drvima, ugljenarstvom i posebno lovom na puhove.

Krajem 2016. godine Ustanova je preuzela upravljanje značajnim krajobrazom od Parka prirode „Učka“ koji je područjem upravljao petnaestak godina. U 2017. godini vršio se obilazak terena radi utvrđivanja stanja zaštićenog područja te je uspostavljena suradnja s Općinom Matulji i lokalnom nevladinom organizacijom vezano uz provedbu koordiniranih akcija čišćenja okoliša i slično. U 2019. godini postavljeno je 9 obavijesnih tabela, a od 2019. godine uspostavljena je suradnja sa udrugom "Lisina avantura" koja periodički vrši obilaske zaštićenog područja, a koja će se nastaviti i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Uključivati zainteresirane subjekte u aktivnosti zaštite prirode (provedba akcija čišćenja okoliša i sl.).

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.20. Park-šuma Japlenški vrh iznad Delnica

Godina proglašenja: 1953.

Površina: 77 ha

Položaj: zapadno od grada Delnica, Grad Delnice

Japlenški vrh je bujnom šumom bukve i jele obraslo brdo visine 842 metara koje se uzdiže na jugozapadnoj strani neposredno iznad Delnica. Poznato je rekreacijsko područje Delničana s mrežom pješačkih staza i skijaškom skakaonicom u podnožju. Nedaleko skakaonice nalazi se ugostiteljski objekt Lovački dom, a ispod njega i skakaonice mali ograđeni zoo-vrt. Šumovit predio nastavlja se u stari delnički park pa je zaštićeno područje neposredno povezano s užim urbanim tkivom grada. Na južnom pobočju raste lijepa i bujna bukovo-jelova šuma (Abieti-Fagetum dinaricum) sa starim jelama. Održavanje šumskog ekosustava od strane Hrvatskih šuma (sječa stabala koja predstavljaju opasnost za posjetitelje, vjetroizvale, sušci, otpale grane i sl.) usklađeno je tijekom 2010. godine kroz šumsko-gospodarsku osnovu s namjenom zaštićenog područja i održavanjem bioraznolikosti. Tijekom 2007. godine Ustanova je postavila dvije obavijesne ploče za posjetitelje, a 2009. godine postavljene su poučne ploče na stazi od skakaonice prema livadi Pijaničevo. Tijekom 2008. godine započeto je trasiranje i markiranje, a u proljeće 2009. godine otvorena je markirana šetnica koja povezuje dvije zaštićene park-šume (Japlenški vrh i Golubinjak) sa zaštićenom špiljom Lokvarkom. U 2012. godini donacijom Euroherza uređena je i unaprijeđena postojeća biciklistička staza koja vodi kroz zaštićeno područje. U 2014. godini park-šuma je pogođena ledolomom te su se u 2015. godini vršila botanička ispitivanja kako bi se pokušale ustanoviti moguće posljedice na floru ovog područja. 2017. godine ponovno je pokrenut postupak korekcije granice park-šume Japlenški vrh jer se unutar granica nalazi izgrađeno naselje. Nadležno Ministarstvo zatražilo je od bivšeg HAOP-a izradu stručne podloge, dok su posebnu geodetsku podlogu financirale Hrvatske šume. Od 2018. do 2020. godine su se provodile aktivnosti vezane uz postupak korekcije granice park-šume Japlenški vrh u kojima je aktivno sudjelovao Grad Delnice, HŠ i JUP te je krajem 2020. godine donesen akt o proglašenju. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ dostavio je akt o proglašenju Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Rijeka radi u evidentiranja posebnog pravnog režima. Do trenutka izrade ovog programa još nije vidljivo u zemljišnim knjigama da je novi obuhvat i evidentiran.

U 2019. godini u potpunosti su obnovljene turističko-edukativne tabele na području Japlenškog vrha. Tijekom 2021. godine za potrebe obnove vodospreme koja je omeđena park šumom, napravljena je prilazna cesta. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za Gorski kotar u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini. Ustanova će nastaviti s davanjem stručne podrške Gradu Delnice te Hrvatskim šumama u pripremi i definiranju aktivnosti koje bi se trebale osmisliti i realizirati unutar granica zaštićenog područja.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Dati podršku Gradu Delnice i Hrvatskim šumama u pripremi i definiranju aktivnosti kojima bi se stvorili preduvjeti za daljnji razvoj rekreacijskih sadržaja u zaštićenom području.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.21. Park-šuma Golubinjak kod Lokava

Godina proglašenja: 1961.

Površina: 53 ha

Položaj: Na zapadnim padinama Sopačkog vrha, Općina Lokve

Nositelj koncesijskog odobrenja za vođenje posjetitelja: Lokvarka d.o.o.

Oko jedan kilometar istočno od središta Lokava, podno željezničke postaje, nalazi se šumoviti predio neobične ljepote – Golubinjak. Šuma starih jela i smreka obrasta kulisu strmih rastrganih i razvedenih stijena što se zapriječila na rubu manjeg polja. Među stijenama nalaze se brojni krški fenomeni – poput Golubinje i Ledene pećine, prirodnih kamenitih vrata, vidikovca na osamljenoj stijeni i drugih. Šuma Golubinjak ima dugu tradiciju kao izletište Lokvaraca, ali zbog blizine željezničke postaje posjećuju je i izletnici s mnogo šireg područja pa je kroz labirint stijena provedena cijela mreža šetnica i šumskih puteljaka do posebno zanimljivih prirodnih detalja.

Većina atraktivnih lokacija unutar park-šume obilježena je putokazima i označena obavijesnim pločama. Zaštićeno područje je primjereno uređeno za posjećivanje i nema naznaka o ugrožavanju njegovih prirodnih vrijednosti. U 2011. godini Ustanova je izradila edukativnu brošuru, a u 2012. godini postavila nove drvene putokaze. U 2013. godini koncesijskim odobrenjem regulirano je obavljanje gospodarske djelatnosti prihvata posjetitelja u zaštićenom području s Komunalnim društvom „Lokvarka“ d.o.o. Također, pored ulaza, ali ne unutar granica zaštićenog područja, isto komunalno društvo vodi ugostiteljski objekt te naplaćuje ulaz posjetiteljima. U 2017. godini je za ovo zaštićeno područje osmišljena nova „Risja staza“, a u 2019. godini u cijelosti je postavljena staza edukativno-didaktičkog karaktera. Tokom 2019. godine na istočnom dijelu šume uklonjen je veći broj stabala zbog zaraze potkornjacima, a krajem 2020. godine izvršeno je uklanjanje zarazom pogođenih stabala na manjoj površini park-šume. Zbog isteka postojećeg ugovora, u 2019. godini dovršen je postupak javnog prikupljanja i dodjele koncesijskog odobrenja za prihvat posjetitelja, a u 2022. godini provodit će se redoviti nadzor. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za Gorski kotar u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja na zaštićenom području.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.22. Park-šuma Komrčar u Rabu

Godina proglašenja: 1965.

Površina: 8 ha

Položaj: na području Grada Rab

Naslanjajući se na zidine staroga grada Raba, proteže se prema sjeverozapadu park-šuma Komrčar, „zeleni biser“ Raba. Park je razmjerno dobro održavan i uređen. O uređivanju park-šume skrbi gradsko komunalno poduzeće Vrelo d.o.o. Rab.

U park-šumi je Ustanova postavila informativne i obavijesne ploče. U 2013. godini tiskan je promotivni materijal. Iste godine je uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta (velika hladnoća i jaka bura) došlo do oštećenja šetnica unutar zaštićenog područja, rušenja stabala i stvaranja klizišta. U 2013. i 2014. godini vršila se sanacija oštećenih dijelova šetnica. U suradnji s lokalnom zajednicom u razdoblju od 2013. do 2015. godine vršeno je uklanjanje rizičnih stabala sa zapadnih padina. U 2016. godine u suradnji s Gradom Rabom, Mjesnim odborom i Udrugom prijatelja Raba izgrađeno je multifunkcionalno vježbalište u području park šume. U 2020. godini sa Gradom Rabom je dogovoreno uklanjanje odumrlih dijelova stabala koja su predstavljala potencijalnu ugrozu za posjetitelje.

Obzirom da je u zaštićenom području potrebno kontinuirano provoditi aktivnosti sanacije šetnica i održavanje infrastrukture, u narednoj će se godini pružati stručna podrška lokalnoj zajednici u realizaciji aktivnosti i prijavi projekata za unaprjeđenje infrastrukture za sufinanciranje iz nacionalnih ili međunarodnih izvora. U 2021. godini zamijenjene su dvije dotrajale informativne tabele. Područje je obuhvaćeno izradom prijedloga Plana upravljanja za otok Rab u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u kojem sudjeluje Ustanova. Aktivnosti na izradi prijedloga Plana upravljanja pokrenute su 2020. godine te se planiraju provoditi i u 2022. godini.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø U suradnji s Hrvatskim šumama, pratiti stanje šumskog pokrova, s posebnim naglaskom na zapadnu padinu Park šume, koja je potencijalno ugrožena izvalama i erozijom.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.23. Park-šuma Čikat na otoku Lošinju

Godina proglašenja: 1992.

Površina: 221 ha

Položaj: Grad Mali Lošinj

Područje park-šume Čikat ugroženo je nizom turističkih sadržaja koji su neprimjereni namjeni park-šume sukladno odredbama Zakona. U park-šumi nalazi se nekolicina hotela, ugostiteljskih objekata i kamp u vlasništvu poduzeća Jadranka d.d. Ustanova je angažirala vanjskog suradnika koji je do 2016. godine redovito obilazio područje, poglavito tijekom ljetnih mjeseci. O održavanju većeg dijela park-šume brinu Hrvatske šume, a postojeće pješačke staze u suradnji s Ustanovom označava i održava poglavito TZ Grada Malog Lošinja. Postavljene su poučne ploče o kojima treba skrbiti i redovno ih obnavljati. Tijekom 2009. godine potpisan je Sporazum o suradnji na očuvanju i održivom gospodarskom korištenju Park-šume Čikat na području Grada Malog Lošinja, a potpisnici su: Ustanova, Grad Mali Lošinj, TZ Grada Malog Lošinja, Hrvatske šume, JVP Grada Mali Lošinj i Jadranka d.d. Cilj Sporazuma je intenzivirati radove na uređenju park-šume. Formiranje radne skupine rezultiralo je izrađenim smjernicama za buduće upravljanje park-šumom. U 2016. godini je u suradnji s Hrvatskim šumama izrađen akcijski plan obnove park-šume na malim površinama, a realizacija pilot projekta pomlađivanja šume na eksperimentalnim plohama započela je 2017. U 2022. godini se kroz redovite monitoringe te bilježenje pojavnosti invazivnih vrsta nastavlja provođenje pilot projekta. Ustanova će poduzeću Jadranka d.d. dati stručnu podršku pri osmišljavanju, prijavi i/ili realizaciji projekta uređenja rekreativnih sadržaja u park šumi.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Nastaviti provedbu pilot projekta obnove park-šume kroz redovite monitoringe te bilježenje pojavnosti invazivnih vrsta (eksperimentalna ploha).

Ø Pružiti potporu poduzeću Jadranka d.d. u osmišljavanju, prijavi i/ili realizaciji projekta uređenja rekreativnih sadržaja u park šumi.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.24. Park-šuma Pod Javori u Velom Lošinju

Godina proglašenja: 1993.

Površina: 40 ha

Položaj: na padini brijega iznad Velog Lošinja, Grad Mali Lošinj

Park-šuma Pod Javori obuhvaća pošumljene obronke brda Kalvarija kod Velog Lošinja na kojima je nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburg koncem 19. stoljeća zasadio perivoj pored svog dvorca. Perivoj su projektirali bečki vrtni stručnjaci koristeći se prednostima terasastih obronaka brda Kalvarije. Visoka estetska vrijednost parkovne kompozicije sačuvala se do danas iako su mnoga nekadašnja stabla srušena u vjetroizvalama ili su se osušila. Šuma je u velikom dijelu zarasla šikarom i neprimjereno je održavana iako zaštićeno područje ljeti posjećuju brojni turisti i izletnici. O park-šumi povremeno i u skladu s mogućnostima skrbi Lječilište Veli Lošinj, i to prvenstveno za područje park-šume u neposrednoj blizini ulaza u Lječilište.

Ustanova je do 2016. godine angažirala vanjskog suradnika za obilazak područja. U proljeće 2007. godine u park-šumi postavljene su obavijesne i poučne ploče te su pojedini primjerci dendroflore obilježeni botaničkim pločicama (25 pločica). Tijekom 2010. godine izrađene su smjernice za buduće upravljanje područjem u kojoj je detaljno razrađena zonacija i namjena pojedinih zona unutar zaštićenog područja. Na temelju navedene studije 2012. godine u suradnji sa Županijom uređen je ulazni dio u Lječilište, a Ustanova je financirala markiranje i čišćenje šetnica koje vode od Lječilišta prema Sv. Ivanu. U 2012. godini je potpisan ugovor o koncesijskom odobrenju za prihvat posjetitelja s Lječilištem Veli Lošinj koji više nije na snazi. U cilju aktivnijeg korištenja područja u rekreacijske svrhe, krajem 2017. je u suradnji sa Lječilištem Veli Lošinj izrađen projekt Park vitalnosti. U isto je vrijeme unutar park-šume započela rekonstrukcija i obnova stare zgrade medicinskog trakta koja je završena 2019. godine.

U 2022. godini nastavit će se suradnja sa Lječilištem Veli Lošinj na realizaciji projekta Park vitalnosti.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Surađivati sa Lječilištem Veli Lošinj na realizaciji projekta Park vitalnosti unutar park-šume.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.25. Park kod dvorca u Severinu na Kupi

Godina proglašenja: 1966.

Površina: 6 ha

Položaj: na području Grada Vrbovskog

Perivoj i stari frankopanski dvorac čine neraskidivu cjelinu, danas zaboravljenu i zapuštenu. Posebna je zanimljivost prelijepi pogled na rijeku Kupu i njenu dolinu podno dvorca. Do obala rijeke vode atraktivne šetnice od perivoja po strmim padinama kroz šumu. Ovaj zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u vrlo je zapuštenom stanju zbog toga što su vlasnički odnosi još uvijek neriješeni. Dvorac i perivoj zahtijevaju temeljitu sanaciju i obnovu. Djelomično uređenje perivoja provela je lokalna zajednica tijekom 2015. godine.

S obzirom da Grad Vrbovsko već duži niz godina vodi spor oko vlasništva nad dvorcem i perivojem, očekuje se da će Grad pokrenuti aktivnosti na izradi dokumentacije za obnovu i prenamjenu dvorca te uređenje perivoja kada se za to steknu uvjeti. Ustanova će poticati i davati stručnu podršku Gradu u pripremi dokumentacije za obnovu perivoja.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.26. Park Angiolina u Opatiji

Godina proglašenja: 1968.

Površina: 2,7 ha

Položaj: na području Grada Opatije

Park Angiolina je bez sumnje najzanimljiviji i najatraktivniji opatijski park. Odlikuje se vrijednom dendroflorom od koje treba spomenuti kamelije, velecvjetne magnolije, sekvoje, cedrove, pinije, bambuse, palme i osobito lijepe lovorove gajeve. O parku skrbi gradsko poduzeće Parkovi d.o.o. koji poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima.

Ustanova je ostvarila dobru suradnju s Parkovima d.o.o. i Gradom Opatijom, osobito kod rekonstrukcije pojedinih dijelova parka. Tijekom 2010. godine postavljene su u parku obavijesne ploče, a nad parkom je od strane Općinskog suda u Opatiji u 2011. godini izvršena zabilježba u zemljišnim knjigama. U studenom 2013. godine dio stabala je uništeno uslijed nevremena (ledoloma) te je tijekom 2014. godine vršena sanacija šteta. U 2017. godini Grad Opatija je pokrenuo aktivnosti na pripremi dokumentacije za postavljanje nove rasvjete u parku te prenamjenu starog rasadnika u posjetiteljski centar. Ustanova će i u 2022. godine nastaviti pružati stručnu podršku Gradu na realizaciji projekata obnove rasvjete u parku, izgradnje posjetiteljskog centra te izrade interpretacijskog plana za sve opatijske perivoje.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Pružati stručnu podršku i nastaviti suradnju s gradskim poduzećem Parkovi d.o.o. na uređenju i održavanju parka.

Ø Pružati stručnu podršku Gradu Opatiji na realizaciji projekta obnove rasvjete, izgradnje posjetiteljskog centra i turističke valorizacije svih perivoja u Opatiji.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.27. Park Margarita u Opatiji

Godina proglašenja: 1968.

Površina: 1,8 ha

Položaj: na području Grada Opatije

Park Margarita je pored Parka Angiolina drugi po važnosti opatijski park. Odlikuje se vrijednom dendroflorom i zanimljiv je spoj prirodnih lovorovih gajeva, samoniklih stoljetnih hrastova medunaca te egzotičnih starih kalifornijskih libocedara. O parku skrbi gradsko poduzeće Parkovi d.o.o. koji poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima.

Dosadašnja dobra suradnja Ustanove, gradskog poduzeća Parkovi d.o.o. i Grada Opatije rezultirala je zadovoljavajućim stanjem uređenosti parka. Nad parkom je od strane Općinskog suda u Opatiji u 2011. godini izvršena zabilježba u zemljišnim knjigama. U 2012. godini započet je projekt „Endemična liburnijska flora“. U 2012. godini završena je prva faza projekta koja se sastojala u odabiru i uređenju lokacije, a u 2013. godini se izvršila sadnja endemičnog bilja. Iste je godine pripremljena i obavijesna ploča. Od 2013. godine vrši se održavanje posađenog bilja. U 2022. godini nastavit će se sa aktivnostima održavanja vezanim uz projekt „Endemična liburnijska flora“ u Parku.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Pružati stručnu podršku i nastaviti suradnju s gradskim poduzećem Parkovi d.o.o. na uređenju i održavanju parka.

Ø Pružati stručnu podršku u aktivnostima provedbe projekta "Endemična liburnijska flora" u parku.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.1.28. Perivoj sv. Jakova u Opatiji

Godina proglašenja: 2010.

Površina: 0,48 ha

Položaj: na području Grada Opatije

Iako se smatralo da je 1968. godine u sklopu proglašenja zaštite nad perivojem Angiolina, proglašena i zaštita nad perivojem sv. Jakova, 2004. godine utvrđeno je da Perivoj nije službeno zaštićen. Slijedom navedenoga, a na zahtjev Primorsko-goranske županije, područje je Odlukom Županijske skupštine Primorsko-goranske županije 2010. godine proglašeno zaštićenim u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Perivoj se nalazi u središtu Grada Opatije unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Okružen je povijesnim građevinama, a iz perivoja se pruža pogled na more. Perivoj je bogat biljnim vrstama, a prema popisu u njemu se nalaze 44 biljne vrste. Prepoznatljiv je po neobaroknoj fontani iz 19. stoljeća čiji je autor kipar Hans Rathausky.

O opatijskom perivoju skrbi gradsko poduzeće Parkovi d.o.o. koji poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu dendrofloru novim primjercima. U suradnji s Gradom Opatijom, tijekom 2010. godine postavljene su u perivoju obavijesne ploče. U 2020. godini Primorsko-goranska županija, Ustanova, Grad opatija, TZ Grada Opatije i Parkovi d.o.o. prijavili su cedar na natjecanje za Hrvatsko stablo godine 2020.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Pružati stručnu podršku i nastaviti suradnju s gradskim poduzećem Parkovi d.o.o. na uređenju i održavanju parka.

Ø Provoditi nadzor, pratiti stanje i prema potrebi upozoriti, izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu ili pokrenuti prekršajni postupak zbog nedozvoljenih radnji ili zahvata.

3.2. Aktivnosti na proglašenju novih zaštićenih područja u 2022. godini

Ustanova je u proteklim godinama poslala podatke prirodoslovnih istraživanja za izradu stručnih podloga koje su neophodne za proglašenje zaštite nad područjima Obruča, dijela morskog akvatorija u Kostreni, špilju Biserujka i jamu Vrtare male na području Grada Crikvenice. No, stručne podloge za špilju Biserujka i jamu Vrtare male nisu nikada dovršene, a postupci za ostala područja nisu pokrenuti.

Isto tako, prije osnivanja Ustanove zainteresirani subjekti su dostavili državnoj razini zahtjev za proširenje postojećih ornitoloških rezervata na otoku Cresu koji su ustanovljeni 1986. godine sa ciljem očuvanja najveće preostale populacije bjeloglavih supova i ostalih ugroženih vrsta ptica koje na tom području obitavaju. Tijekom godina, utvrđeno je da je došlo do proširenja gnjezdišta na dio litica istočne obale otoka Cresa i otok Plavnik odnosno na područja koja nisu obuhvaćena granicama proglašenih rezervata. Upravo je iz navedenih razloga u suradnji s državnom razinom pokrenut proces izrade stručne podloge za proširenje ornitoloških rezervata. U 2008. i 2009. godini Ustanova je aktivno sudjelovala u obilascima terena i prikupljanju podataka neophodnih za pripremu stručne podloge. Do danas stručna podloga nije izrađena, a u 2018. godini je zaprimljen pisani odgovor nadležnog Ministarstva s obrazloženjem da se zbog uključivanja čitavog otoka Cresa i Plavnika u područje ekološke mreže Natura 2000 pod šifrom 1000033 HR Kvarnerski otoci (cilj je u području zaštiti raznih vrsta ptica, između ostaloga i bjeloglave supove), prijedlog spajanja dvaju creskih ornitoloških rezervata neće provesti.

Ustanova je u kolovozu 2018. ponovila zahtjev u kojem ustraje na proglašenju zaštite nad liticama Plavnika, i to u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata jer višegodišnji monitorinzi koji se provode dokazuju da su litice na otoku Plavniku izuzetno ugroženo, ali značajno stanište za gniježđenje bjeloglavih supova i ostalih NATURA 2000 vrsta kojima je potrebno osigurati primjerenu zaštitu. Temeljem očitovanja nadležnog Ministarstva, Ustanova je u 2021. godini nastavila s prikupljanjem i pripremom dosad poznatih informacijama o reprezentativnosti prirodnih vrijednosti predloženog područja za zaštitu, te rezultata provedenih istraživanja na tom području, a što će nastaviti činiti i u 2022. godini.

U proteklih nekoliko godina, uslijed nekoliko olujnih nevremena praćenih iznimno jakim vjetrom, spomenik prirode – stari hrast u Sv. Petru na otoku Cresu pretrpio je višekratna i znatna oštećenja. Tijekom višegodišnjeg praćenja utvrđeno je da stablo ne pokazuje znakove oporavka, a posljednje oštećenje dogodilo se 2021., kada je utvrđeno da stablo nažalost više ne pokazuje znakove života. Stoga će se tijekom 2022. izraditi stručna podloga te pokrenuti aktivnosti postupka za ukidanje zaštite radi gubitka obilježja zbog kojih je proglašen spomenikom prirode.

3.3. Upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000

Budući Ustanova upravlja sa 103 područja ekološke mreže u kojima valja sačuvati specifične vrste i staništa, zbog ograničenih administrativnih i financijskih kapaciteta, u tijeku jedne godine nije moguće provoditi istraživanja, monitoringe, održavanje ili druge aktivnosti u svim područjima ekološke mreže. Stoga se u dijelu provedbe Godišnjeg programa u dijelu ekološke mreže daje pregled samo onih prioritetnih aktivnosti koje se tijekom godine planiraju provesti.

3.3.1. Prirodoslovna istraživanja, inventarizacija i monitoring Natura 2000 vrsta i staništa u dijelu ekološke mreže Natura 2000

Područja provedbe:

HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

HR1000033 Kvarnerski otoci

HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodolskog

HR2000658 Rječina

HR2000643 Obruč

HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku

HR2001357 Otok Krk

HR2001358 Otok Cres

HR2001487 Bakar – Meja

HR2001359 Otok Rab

Značajni krajobraz Lopar

Prirodoslovna istraživanja i monitorinzi koji će se provoditi u zaštićenim područjima i dijelovima ekološke mreže su sljedeći:

Ø Monitoring populacije bjeloglavih supova na otocima Cresu, Krku i Prviću (HR 1000033 Kvarnerski otoci)

Ø Istraživanje i prstenovanje bjeloglavih supova na otocima Cresu, Krku i Prviću (HR 1000033 Kvarnerski otoci)

Ø Monitoring velikih zvijeri na dijelu područja Gorskog kotara s posebnim naglaskom na populaciju risa i vuka (HR 5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika)

Ø Monitoring populacije vretenca jezerskog regoča (HR2001358 Otok Cres (Vransko jezero))

Ø Monitoring populacije leptira apolona (HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika)

Ø Monitoring travnjaka na širem području Obruča (HR2000643 Obruč, HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku)

Ø Monitoring kornjaša (sva kopnena područja u Županiji, uključujući područja ekološke mreže)

Ø Monitoring populacije orhideje jadranske kozonoške (HR2001487 Bakar – Meja, HR2001358 Otok Cres)

Ø Monitoring lokvi na otoku Krku (HR2001357 Otok Krk)

Ø Praćenje stanja populacije šišmiša u špilji Peć va Zagori kod Novog Vinodolskog (HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodolskog)

Ø Monitoring invazivne strane vrste penjačice kudzu uz akcije uklanjanja (HR2001357 Otok Krk)

Ø Istraživanje područja vodotoka Rječine (HR2000658 Rječina)

Ø Utvrđivanje prisutnosti populacije modre sase na lokalitetima Primorsko-goranske županije

Ø Istraživanje travnjaka na širem području Obruča (HR2000643 Obruč, HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku)

Ø Istraživanje Natura 2000 vrste kornjaša na otoku Cresu (HR2001358 Otok Cres)

Ø Utvrđivanje i praćenje stanja plemenite periske u sjevernom dijelu Jadranskog mora (po dojavi)

Ø Geološka istraživanja erozijskih procesa(HR2001359 Otok Rab i značajni krajobraz Lopar)

Ovisno o ugrozama i zatečenim stanjima na terenu, na području čitave ekološke mreže u Primorsko-goranskoj županiji provodit će se i ostala istraživanja te praćenje stanja. Ukoliko stanje na terenu bude zahtijevalo, moguće je vršiti i aktivnosti obnove infrastrukture, krajobraznog uređenja i održavanja staništa. U sklopu aktivnosti predviđenih za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, Ustanova će nastaviti prikupljene podatke o postojećoj flori, fauni i krajobrazu unositi u bazu podataka postojećeg GIS sustava.

3.4. Projekt izrade planova upravljanja za zaštićena područja i ekološku mrežu

Projekt će se provoditi na sljedećim područjima ekološke mreže i/ili zaštićenim područjima u Primorsko-goranskoj županiji:

Područja provedbe u ekološkoj mreži:

Otok Krk

HR2001357 Otok Krk

HR2000891 Jezero Njivice na Krku

HR2000893 Jezero Ponikve na Krku

HR2001275 Vrbnik

HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata

HR3000020 Mala i Vela luka na poluotoku Sokol, Krk

HR3000029 Obala između rta Šilo i Vodotoč

HR3000247 Špilja podno Kostrija (Vrbnička špilja)

HR3000415 Uvale Jaz; Soline i Sulinj na Krku

HR3000452 Krk - od rta Negrit do uvale Zaglav

HR3000453 Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rta

HR3000454 Krk - od Crikvenog rta do rta Sv. Nikole

HR3000465 Podmorje istočne obale otoka Krka

HR3000472 Podmorje oko rta Ćuf na Krku

HR4000029 Zaljev Soline - otok Krk

Otok Rab

HR2001359 Otok Rab

HR2001419 Otok Dolin – J

HR3000024 Supetarska draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000026 Dolfin i otoci - sudjelovanje uz JU Ličko-senjske županije

HR3000417 Zaljev Sv. Eufemije na Rabu

HR3000468 Podmorje poluotoka Lopar – Rab

Gorski kotar

HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

HR2000643 Obruč

HR2000645 Bjelolasica

HR2000658 Rječina

HR2000659 Trstenik

HR2000707 Gornje Jelenje prema Platku

HR2000782 Rečice

HR2000854 Pleteno iznad N. Vinodolskog

HR2000856 Padine Velog vrha iznad Tomišine drage

HR2001025 Matić poljana

HR2001041 Gomance

HR2001042 Lič polje

HR2001257 Potok Mala Belica

HR2001300 Zebar

HR2001302 Krmpotsko

HR2001345 Vražji prolaz i Zeleni vir

HR2001351 Područje oko Kupice

HR2001353 Lokve-Sunger-Fužine

HR2001417 Velika Belica

HR2001430 Golubinjak

HR2001433 Bjeljevina

HR2001487 Bakar – Meja

HR2001333 Kupa kod Severina

HR2001413 Šume kod Skrada

Područja u nadležnosti JU Karlovačke županije i JU Ličko-senjske županije uz sudjelovanje JU Priroda:

HR2000594 Povremeno jezero Blata JU Karlovačka županija

HR2000646 Polje Lug JU Karlovačka županija

HR2000648 Drežničko polje JU Karlovačka županija

HR2000654 Ličke Jesenice JU Karlovačka županija

HR2001301 Podbilo JU Ličko-senjska županija

HR2001432 Lug-Jasenak JU Karlovačka županija

Područja provedbe nad kojima je proglašena zaštita:

Otok Krk

- posebni rezervat Kuntrep (Glavine – Mala luka) (ornitološki)

- posebni rezervat Glavotok (šumske vegetacije)

- posebni rezervat Košljun (šumske vegetacije)

Otok Rab

- posebni rezervat šuma Dundo (šumske vegetacije)

- značajni krajobraz Lopar

- park-šuma Komrčar

Gorski kotar

- posebni rezervat Debela Lipa – Velika Rebar (šumske vegetacije)

- spomenik prirode špilja Lokvarka (geomorfološki)

- spomenik prirode Visibaba – soliterna stijena

- značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir

- značajni krajobraz Kamačnik

- park-šuma Golubinjak

- park-šuma Japlenški vrh

Plan upravljanja zaštićenim područjem smatra se strateškim dokumentom kojim se utvrđuje svrha i stanje zaštićenog područja te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelji učinkovitosti upravljanja.

Kako bi se za dijelove ekološke mreže i zaštićena područja u Republici Hrvatskoj pokrenula izrada planova upravljanja na državnoj i županijskim razinama, nadležno Ministarstvo je osmislilo i prijavilo projekt za sufinanciranje sredstvima iz Strukturnih fondova, a cilj je u koordinaciji s gotovo svim ustanovama koje upravljaju ekološkom mrežom i zaštićenim područjima izraditi prijedloge planova upravljanja za minimalno 50% područja ekološke mreže u Republici Hrvatskoj. Projekt "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000" je u drugoj polovici 2017. godine odobren, a realizacija projektnih aktivnosti započela je u 2018. godini. Predviđeno trajanje projekta je pet godina. Nositelji projekta je nadležno Ministarstvo. Projekt se u potpunosti financira iz državnog proračuna te sredstvima Strukturnih fondova EU.

Ustanova je dobila suglasnost Župana za uključivanje u navedeni projekt, u okviru kojega je predviđena izrada planova upravljanja za područja ekološke mreže i zaštićena područja na Krku, Rabu i Gorskome kotaru. Zadatak je Ustanove da sukladno smjernicama nositelja projekta, aktivno i uz podršku konzultanata izradi planove upravljanja za izabrana područja te u izradu istih uključi sve zainteresirane subjekte. Sve nabave u sklopu projekta (izbor konzultanata i organizacija izrade planova upravljanja, nabava opreme za rad i slično) provodi državna razina.

Iako je projekt započeo 2017. godine, došlo je do značajnih kašnjenja u provedbi projekta. U 2020. godini od strane Ministarstva ugovoreno je pružanje usluge izrade planova upravljanja sa zadrugom Granum Salis te je početkom lipnja odabran asistent za planiranje upravljanja kojem Ustanova osigurava uvjete za rad. Pokrenuta je izrada planova upravljanja za područja otoka Krka i Raba, a tijekom 2021. godine započela je izrada plana upravljanja za područje Gorskog kotara. Osim toga, nadležno Ministarstvo je nabavilo terenska Pick-up vozila namijenjena javnim ustanovama te je 2020. godine Ustanova preuzela svoje terensko vozilo. Tijekom 2021. godine Ustanova je aktivno sudjelovala u aktivnostima planiranim dinamikom projekta, zajedno s pružateljem usluge izrade planova upravljanja te će svoje sudjelovanje i suradnju nastaviti i u 2022. godini.

3.5. Koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost (koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode)

Osim koncesijskih odobrenja za osiguravanje održivog korištenja zaštićenih područja, koje je Ustanova izdala za zaštićena područja Kamačnik, Vražji prolaz-Zeleni vir, Golubinjak te za špilju Lokvarku, sukladno Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine, Ustanova ima mogućnost izdati i koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode.

3.5.1. Špilja Biserujka

Tijekom 2018. godine izdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja u špilji Biserujka na otoku Krku na rok od 5 godina. Nakon provedenog javnog poziva, ovlaštenik koncesijskog odobrenja postala je Turistička agencija Šiloturist iz Šila na otoku Krku koja djelatnost prihvata posjetitelja (koristeći različite modele koje je omogućavao u tom trenutku važeći Zakon o zaštiti prirode) vrši već gotovo dvadesetak godina. Zbog neadekvatne i dotrajale rasvjete u 2021. godini mijenjana je cjelokupna rasvjeta u špilji (uz dopuštenje nadležnog Ministarstva). Zadatak je Ustanove da u narednim godinama kontinuirano surađuje s ovlaštenikom te provodi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja speleološkog objekta u 2021. godini

Ø Provoditi nadzor nad izdanim koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špiljama Vrelo i Biserujka.

3.5.2. Špilja Vrelo

Špilja Vrelo u Fužinama već je duže vrijeme otvorena za javnost odnosno za prihvat posjetitelja. Za regulaciju obavljanja navedene djelatnosti, tijekom godina su se koristili različiti modeli upravljanja koje je omogućavao u tom trenutku važeći Zakon. Velika ulaganja u opremanje speleološkog objekta za prihvat posjetitelja u proteklim godinama učinili su Općina Fužine i Turistička zajednica općine Fužine, a u razdoblju od 2008. do 2013. godine podršku i nadzor nad obavljanjem djelatnosti vršila je Ustanova.

S obzirom da je Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine Ustanova dobila mogućnost izdavanja koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode, u 2019. godini je dovršen postupak za dodjelu koncesijskog odobrenja TZO Fužine. Međutim, krajem 2020. godine koncesionar je zatražio sporazumni raskid ugovora o koncesijskom odobrenju zbog ukidanja TZO Fužine. Po potpisanom raskidu ugovora, na zahtjev Komunalno-trgovačkog društva Fužine d.o.o. istome je dodijeljeno koncesijsko odobrenje na vremensko razdoblje do 15. prosinca 2025. godine. Zadatak je Ustanove da u narednim godinama kontinuirano surađuje s ovlaštenikom te provodi nadzor nad koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špilji.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja zaštićenog područja u 2022. godini

Ø Provoditi nadzor nad izdanim koncesijskim odobrenjem za obavljanje djelatnosti prihvata posjetitelja u špiljama Vrelo i Biserujka.

3.6. Nadogradnja sustava upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom Natura 2000 uključivanjem u nacionalne i međunarodne projekte

U tijeku 2022. godine Ustanova će nastaviti s provođenjem već odobrenih i prijavljivanjem novih projekata u pripremi za sufinanciranje iz nacionalnih ili međunarodnih fondova. U nastavku se navode odobreni projekti čija se realizacija nastavlja u 2022. godini, a prijavljeni su za sufinanciranje iz europskih i nacionalnih fondova.

3.6.1. Naziv projekta: „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“

Financiranje: 100% Strukturni fondovi EU i državna razina

Nositelj: MGOR, Ustanova je partner u projektu

Vrijednost projekta: 186.000.000 kn za čitavo područje RH

Status: odobren/u provedbi

Predviđeno trajanje projekta je pet godina. Zadatak je Ustanove da sukladno smjernicama nositelja projekta, aktivno i uz podršku konzultanata za čitavo vrijeme trajanja projekta izradi prijedlog planova upravljanja za čitavo područje otoka Krka i Raba u prvoj fazi te Gorskoga kotara u drugoj fazi provedbe projekta.

3.6.2. Naziv projekta: „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli“

Financiranje: 85% Strukturni fondovi EU Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.

Nositelj: Ustanova

Vrijednost projekta za Ustanovu: 887.831,51 kn

Status: odobren

U okviru projekta tijekom 2022. godine uredit će se i opremiti mali ambulantni prostor za provođenje primarne veterinarske skrbi supova, urediti prostor za izolaciju supova te manji skladišni prostor. Osim toga, nabavit će se rashladna komora za potrebe skladištenja zaliha hrane za bjeloglave supove te će se provoditi informativne i edukativne aktivnosti.

U 2022. Ustanova će sudjelovati u realizaciji projekta „DestiMED PLUS“ financiranog iz programa Interreg MED 2014.-2020., koji završava početkom lipnja 2022. Za realizaciju navedenog projekta Ustanova ne treba osigurati dodatna financijska sredstva.

Ustanova je tijekom 2021. sudjelovala u provedbi projekta „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“. Planirano trajanje projekta je do kraja 2021., no vodeći partner Grad Rijeka zatražio je produženje, te ukoliko se odobri produženje projekta, očekuje se njegovo provođenje i u 2022. Ustanova na provedbi većine aktivnosti sudjeluje kroz vlastiti rad.

3.7. Centri za posjetitelje i Oporavilište za bjeloglave supove

3.7.1. Centar za posjetitelje Beli

Zatvaranjem Eko centra Caput Insulae Beli, 2012. godine prestala je na kvarnerskim otocima svaka mogućnost skrbi o ozlijeđenim bjeloglavim supovima. Primorsko-goranska županija imenovala je 2014. godine Ustanovu nositeljem projekta kojim bi se u mjestu Beli (na istoj lokaciji bivšeg Eko centra) uredio novi centar za posjetitelje te izgradilo novo oporavilište za bjeloglave supove. Projekt je podrazumijevao da se na prostoru bivše područne osnovne škole u mjestu Beli u potpunosti uredi devastirana zgrada u kojoj je više od dva desetljeća bivši Eko centar vršio prihvat posjetitelja te u pripadajućem dvorištu izgradi potpuno nova volijera/letnica za potrebe registracije novog oporavilišta za bjeloglave supove. Od 2014. godine do danas, partneri Ustanove na realizaciji projekta su Primorsko-goranska županija, Grad Cres, udruge Tramuntana i BIOM te Zoološki vrt grada Zagreba.

Građevinski radovi na uređenju i opremanju Centra s oporavilištem započeli su 2016. godine, a provodili su se u tri faze. Sve su faze završene do kraja 2017. godine, kada su i okončani građevinski radovi, a Centar stavljen u potpunu funkciju. Prva faza, koja se provodila 2016. godine uključivala je izgradnju i opremanje oporavilišta u dvorištu Centra za posjetitelje i građevinske radove na uređenju dviju prostorija u kojima će biti postav. Nakon provedbe prve faze, Oporavilište je stavljeno u potpunu funkciju, a prostor za prihvat posjetitelja privremeno je, tijekom ljetnih mjeseci, otvorio vrata za posjetitelje. Do kraja listopada 2016. godine Centar je primio 3.300 posjetitelja. Krajem studenog 2016. godine, radovi na uređenju Centra su nastavljeni. Do kraja svibnja 2017. godine u Centru je postavljen stalni izložbeni postav čiju je izradu sufinanciralo Ministarstvo turizma. Centar je ponovo privremeno otvoren za javnost tijekom ljetne sezone pa je do kraja listopada 2017. godine Centar posjetilo oko 4.500 posjetitelja. Treća faza radova koja je obuhvaćala opremanje multimedijalne dvorane i nekoliko spavaonica na prvom katu Centra dovršena je u prosincu 2017. godine. Spavaonice su namijenjene smještaju suradnika i volontera koji su voljni doći na Cres i dati doprinos zaštiti supova, očuvanju ostalih ugroženih vrsta i staništa, bioraznolikosti i očuvanju tradicijskih vrijednosti. U 2018. godini proveden je i javni natječaj za davanje u podzakup poslovnog prostora u pripadajućem dvorištu Centra. Radi se o jednostavnom ugostiteljskom objektu sa suvenirnicom u kojima se svaki posjetitelj može okrijepiti napicima od autohtonog bilja ili kupiti autohtoni otočni suvenir.

Od otvorenja Centra Beli 2016. do listopada 2021. godine broj posjetitelja je kako slijedi:

- 2016. godina: 3.291 posjetitelj

- 2017. godina: 4.504 posjetitelja

- 2018. godina: 7.107 posjetitelja

- 2019. godina: 9.978 posjetitelja

- 2020. godina: 4.572 posjetitelja

- 2021. godina (do listopada 2021.): 7.966 posjetitelja

U sklopu Centra za posjetitelje u 2021. godini redovno su provođene aktivnosti prihvata posjetitelje te provedba odgojno-obrazovnih programa za osnovnoškolske uzraste koji su u 2019. godini verificirani pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nastavljena je suradnja sa osnovnim školama u mjeri u kojoj je to epidemiološka situacija dozvoljavala. Provođene su marketinške aktivnosti u cilju pozicioniranja Centra kao nezaobilazne odredišne točke posjetitelja, turista i stanovništva Cresa, kvarnerskih otoka, Primorsko-goranske županije, ali i šire (održavanje web stranica, oglašavanje na trajektima i u trajektnim lukama i sl.). Obilježen je Međunarodni dan strvinara i održavanje manifestacije "Dani otvorenih vrata" uz prigodan sadržaj za posjetitelje. Nastavljena je suradnja s Udrugom BIOM u cilju daljnje provedbe volonterskih programa.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja u 2022. godini

Ø Provođenje redovnih aktivnosti prihvata posjetitelja u Centru za posjetitelje.

Ø Provođenje edukativnih aktivnosti (radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta, obilježavanje Međunarodnog dana strvinara/održavanje manifestacije "Dani otvorenih vrata", postavljene izložbe i sl.).

Ø Razvoj i provedba volonterskih programa.

3.7.2. Oporavilište za bjeloglave supove Beli

Paralelno s projektom obnove i uređenja Centra za posjetitelje Beli, pokrenut je i projekt stavljanja u funkciju novog oporavilišta za bjeloglave supove u pripadajućem dvorištu Centra za posjetitelje u mjestu Beli na otoku Cresu. Uređenje Oporavilišta, koje je uključivalo izgradnju nove volijere/letnice veličine 10x10 m, započelo je 2015. godine, a u funkciju je stavljeno u srpnju 2016. godine. Danas je Ustanova jedino registrirano oporavilište za bjeloglave supove u Republici Hrvatskoj, a u razdoblju od 2016. do 2021. godine u Oporavilištu je zbrinuta 61 jedinka bjeloglavih supova koje se u suradnji s Udrugom BIOM i u skladu s raspoloživim resursima prilikom puštanja u prirodu obilježavaju GPS uređajima.

Spašavanje unesrećenih jedinki i skrb nad bjeloglavim supovima u Oporavilištu provodi se redovito, u suradnji s partnerima: veterinarima Zoološkog vrta grada Zagreba, ornitolozima Udruge BIOM iz Zagreba, Sokolarskim centrom iz Šibenika, veterinarskim stanicama iz Rijeke i Lošinja, Veterinarskim institutom i drugim srodnim institucijama. Kako bi se povećala dostupnost hrane za populaciju bjeloglavih supova koja obitava na kvarnerskim otocima, Ustanova je na izdvojenoj lokaciji opremila hranilište koje je u djelomičnoj funkciji.

Kroz Oporavilište za bjeloglave supove u 2021. godini Ustanova je provodila aktivnosti spašavanje bjeloglavih supova, aktivnosti prihvata i oporavka ozlijeđenih, otrovanih, iznemoglih i na druge načine unesrećenih jedinki uz osiguravanje veterinarskih i medicinskih usluga te praćenje bjeloglavih supova opremljenih GPS-om po povratku u prirodu. Nastavljena su aktivnosti unaprjeđenja standardiziranja postupaka i razvijanja protokola rada u oporavilištu te je nastavljena suradnja s Veterinarskim fakultetom iz Zagreba po pitanju analiza uzoraka krvi supova iz oporavilišta (hematologija i biokemija) u cilju dobivanja boljeg uvida u njihovo zdravstveno stanje i proces donošenja odluka. Također, nastavljena je i suradnja s Hrvatskim veterinarskim institutom – Centrom za peradarstvo vezano uz obavljanje usluga patomorfoloških pregleda i „post mortem“ bakterioloških i virusoloških analiza. Nastavljena je suradnja s udrugom BIOM koja je realizirala nabavku GPS odašiljača kojim je označeno 7 puštenih ptica. Nastavljene su aktivnosti obilaska trasa „opasnih dalekovoda“ te je nastavljena suradnja s operaterom distribucijskog sustava.

Aktivnu mjeru očuvanja ove strogo zaštićene vrste predstavlja i uspostava hranilišta na izdvojenoj lokaciji na otoku Cresu. Tijekom 2022. godine nastavit će se operativni rad hranilišta osiguravajući redovnu dobavu, dovoz i odlaganje hrane na istom. Također će se nastaviti suradnja s lokalnim stanovništvom (OPG-i) te poljoprivrednim zadrugama vezano uz nabavku strvina za hranjenje supova na oporavku kao i na hranilištu.

Tijekom 2022. godine nastavit će se provedba projekta „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli“ koji je prijavljen na Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Unapređenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za divlje životinje" u okviru Specifičnog cilja 6iii2 Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014 – 2020. U okviru projekta uredit će se i opremiti prostor za provođenje primarne veterinarske skrbi supova, urediti prostor za izolaciju supova te manji skladišni prostor. Osim toga, nabavit će se rashladna komora za potrebe skladištenja zaliha hrane za bjeloglave supove za potrebe oporavilišta te će se provoditi informativne i edukativne aktivnosti.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja u 2022. godini

Ø Provođenje aktivnosti vezanih uz spašavanje, prihvat i oporavak bjeloglavih supova te njihovo praćenje po povratku u prirodu uz osiguravanje veterinarskih i medicinskih usluga.

Ø Nastavak aktivnosti utvrđivanja uzroka smrtnosti bjeloglavih supova.

Ø Nastaviti, u suradnji s Udrugom BIOM, nabavku GPS odašiljača s kojim će se opremati dio ptica koje se puštaju natrag u prirodu te pratiti njihovo kretanje.

Ø Sudjelovanje u obilasku trasa „opasnih dalekovoda“ u cilju evidentiranja elektrokucije i suradnja s operaterom distribucijskog sustava u cilju bržeg rješavanja problema.

Ø Održavanje rada hranilišta na izdvojenoj lokaciji.

Ø Provedba projekta "Unapređenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli".

3.7.3. Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici

U cilju bolje valorizacije prirodne baštine te sa ciljem uspostave sustavnog vrednovanja i korištenja zaštićenih vrsta u promidžbi i brendiranju Gorskog kotara, tijekom 2014. godine pokrenute su prve aktivnosti na osmišljavanju, izgradnji i opremanju novog centra za posjetitelje u kojem bi se javnosti predstavila populacija velikih zvijeri: vuk, medvjed i ris. Kao idealna lokacija za smještaj Centra, prepoznat je kompleks Stara Sušica (Općina Ravna Gora) koji je u vlasništvu Primorsko-goranske županije. Predmetna lokacija u potpunosti zadovoljava realizaciju ove ideje s obzirom na riješene imovinsko-pravne odnose, postojeću komunalnu infrastrukturu, dobru prometnu povezanost, postojeće sadržaje u neposrednoj blizini (u sklopu kompleksa već djeluje županijski Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj) te samu atraktivnost lokacije.

Projekt je krajem 2015. godine pozitivno ocijenilo povjerenstvo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je tijekom 2016. godine u potpunosti financirao izradu studije izvedivosti, projektnog zadatka (koncept projekta), projektne dokumentacije unutrašnjeg uređenja i njegovog vizualno-grafičkog identiteta te pripremu prijave na natječaj za Strukturne fondove EU. Tijekom 2017. godine pripremljena je sva potrebna dokumentacija i prijavnica pa je u ožujku iste godine za sufinanciranje iz Strukturnih fondova EU, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., mjera 6.c2.2. Promicanje održivog korištenja prirodne baštine prijavljen projekt pod nazivom Centar za posjetitelje o velikim zvijerima u Staroj Sušici.

Krajem srpnja 2018. godine projekt je odobren te su uslijedile administrativne pripreme za njegovu provedbu. U sklopu projekta tijekom protekle tri godine izvršena je prenamjena i obnova postojeće ruševne zgrade te je nabavljena oprema za unutarnje uređenje i opremanje izložbenog postava tj. izvršeni su svi pokazatelji planirani projektom. Iako je provedba projekta prvotno planirana do 1. svibnja 2021., završetak projekta je prolongiran do 31. prosinca 2021. godine. Tijekom 2021. godine organizirana je i provedena završna konferencija projekta, osmišljena je manifestacija „Dan velikih zvijeri“, provođene su promidžbene aktivnosti te su pokrenute aktivnosti osmišljavanja edukativnih radionica. Centar je otvorio svoja vrata posjetiteljima i javnosti u srpnju 2021. godine. U 2022. godini provodit će se administrativne aktivnosti vezane uz provedbu EU projekta te se planira provedba redovnih aktivnosti u Centru: prihvat posjetitelja i vođenje grupa, osmišljavanje i provođenje edukativnih aktivnosti i radionica. Osim toga, tijekom godine provodit će se marketinške i edukativne aktivnosti u cilju doprinosa prepoznatljivosti i pozicioniranju Centra te će se pripremiti i tiskati letak za promociju Centra.

Godišnji program zaštite, održavanja i očuvanja u 2022. godini

Ø Provođenje redovnih aktivnosti prihvata posjetitelja u Centru za posjetitelje.

Ø Razvoj i provođenje edukativnih aktivnosti (radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta)

Ø Promotivne i marketinške aktivnosti

3.8. Podizanje razine znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode

Sa ciljem podizanja razine znanja, razumijevanja, podrške javnosti, promocije zaštite prirode i jačanja suradnje s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama, u nastavku se daje kratko obrazloženje aktivnosti koje će Ustanova realizirati u 2022. godini.

3.8.1. Priprema publikacija o prirodnim vrijednostima

U 2022. planira se dizajn, grafička priprema i tisak knjige o jami Čampari te dizajn, grafička priprema i tisak promotivnog letka za potrebe Centra za posjetitelje „Velike zvijeri“. Također će se u okviru projekta „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli“ izraditi e-letak.

3.8.2. Promicanje zaštite prirode

U cilju izobrazbe lokalnog stanovništva i posjetitelja te promocije vrijedne prirodne baštine, Ustanova će nastaviti s obilježavanjem prigodnih dana: Dana voda, Dana planeta Zemlje, Dana biološke raznolikosti, Dana zaštite okoliša, Međunarodnog dana strvinara te Dana planina. U cilju promicanja i zaštite vrijedne prirodne baštine, Ustanova će u skladu s mogućnostima nastaviti s objavljivanjem znanstvenih i stručnih radova te sudjelovanjem na kongresima i konferencijama iz područja zaštite prirode. Ustanova će također nastaviti i s pružanjem stručne podrške ostalim dionicima koji na sličan način provode aktivnosti promicanja prirodne baštine na području Županije. Tijekom godine postaviti će se i dvije prigodne fotografske izložbe, jedna u galerijskom prostoru Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli, a druga na riječkom Korzu u okviru projekta „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli“.

3.8.3. Suradnja s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama

Ustanova će u skladu s mogućnostima i interesima dionika, nastaviti suradnju s nevladinim organizacijama i obrazovnim institucijama. Ustanova će navedene subjekte uključiti u provedbu svojih aktivnosti u segmentu organizacije raznih manifestacija, radionica, predavanja, akcija čišćenja, uklanjanja invazivnih vrsta i održavanja staništa, provedbe prirodoslovnih istraživanja i monitoringa. U suradnji sa speleološkom udrugom i drugim dionicima planira se čišćenje pećine „Peć va Zagori“ od ilegalno odbačenog otpada.

3.8.4. Informiranje javnosti o aktivnostima Ustanove (održavanje web stranica)

Ustanova će sve zanimljivosti i informacije vezane uz rad i provedene aktivnosti kontinuirano objavljivati na internetskim stranicama Javne ustanove „Priroda“, Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli te Centra za posjetitelje „Velike zvijeri“.

3.9. Sudjelovanje u postupcima utvrđivanja i provođenja mjera zaštite prirode

Ustanova će sudjelovati u postupcima ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i utvrđivanja mjera zaštite prirode u zaštićenim područjima te područjima ekološke mreže Natura 2000. Sukladno zaprimljenim zahtjevima, nastavit će i s davanjem mišljenja na prostorno-plansku dokumentaciju i ostale razvojne dokumente koji će se pripremati na regionalnoj ili lokalnim razinama.

3.10. Nadzor i obilasci zaštićenih područja i dijela ekološke mreže

Tijekom 2022. provodit će se nadzor nad korištenjem zaštićenih područja i speleoloških objekata u kojima je Ustanova dodijelila koncesijska odobrenja za prihvat i vođenje posjetitelja. Osim praćenja provedbe koncesijskih odobrenja danih na razdoblje od 5 godina, Ustanova će tijekom godine provoditi i postupke za obavljanje jednokratnih djelatnosti u zaštićenim područjima i speleološkim objektima s kojima upravlja.

4. Cjenici

4.1. Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

U cilju pružanja usluga zainteresiranim subjektima, Ustanova ima utvrđen cjenik usluga. Ovim se Cjenikom utvrđuje iznos naknade za obavljanje usluga stručnog vođenja posjetitelja, ali i naknada za obavljanje jednokratnih djelatnosti u zaštićenim područjima (u trajanju ne dužem od 7 dana), kao što su održavanje sportskih manifestacija, natjecanja, fotografiranja i slično. Važeći Cjenik usluga utvrđen je u veljači 2014. godine i prikazan je u tablici 2.

Tablica 2: Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

VRSTA PROGRAMA/ DJELATNOSTI/ USLUGA	JEDINICA MJERE	IZNOS (kn)
Dolazak djelatnika Javne ustanove "Priroda" službenim vozilom sa ciljem stručnog vođenja posjetitelja (uz uvjet poštivanja napomena 1, 2 i 3)	paušalno po grupi i po jednom području	500,00
Naknada za održavanje sportskih utrka i natjecanja (biciklizam, orijentacijsko trčanje, penjanje i sl.) (uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)	paušalno po događaju	500,00
Naknada za održavanje pustolovnih utrka kroz zaštićena područja (uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)	paušalno po događaju	500,00
Naknada za održavanje ostalih natjecanja (npr. kuharski kotlići, gljivarijade, bundevijade i sl.) (uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)	paušalno po događaju	500,00
Naknada za održavanje ostalih manifestacija (npr. prezentacije, koncerti i sl.) (uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)	paušalno po događaju	1.000,00
Naknada za fotografiranje u komercijalne svrhe (uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)	paušalno po danu	500,00
Naknada za snimanje u komercijalne svrhe (uz uvjet poštivanja napomena 3 i 4)	paušalno po danu	1.000,00
Napomene:
1. Grupa može imati najviše do 50 posjetitelja.
2. Cijene se ne odnose na vođenje posjetitelja u zaštićenim područjima kojima upravlja Javna ustanova "Priroda", ako vođenje obavlja ovlaštenik koncesijskog odobrenja.
3. O pravovremenom pribavljanju dozvola za provođenje navedenih aktivnosti skrbi organizator. Organizator skrbi i o provođenju propisanih uvjeta i mjera zaštite prirode te o osiguravanju potrebne infrastrukture za realizaciju aktivnosti.
4. Organizator na sebe preuzima i obavezu ishođenja svih potrebnih dozvola i plaćanja ostalih naknada koje sukladno važećoj zakonskoj regulativi proizlaze iz organizacije navedenog natjecanja, utrke, manifestacije, fotografiranja i snimanja.
5. Ukoliko određena jednokratna aktivnosti (događanje) ima humanitarni karakter ili je provode novinari u cilju promidžbe zaštićenog područja ili edukacije šire javnosti (snimanje, fotografiranje ili priprema tekstova o zaštićenom području), u takvim slučajevima, sli isključivo na pisani zahtjev, ravnatelj Javne ustanove "Priroda" može korisnika zaštićenog područja osloboditi plaćanja naknade utvrđene ovim Cjenikom.
6. Javna ustanova "Priroda" nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost.
7. Ovlaštenik koncesijskog odobrenja može biti oslobođen plaćanja naknade, ukoliko se radi o humanitarnoj ili nekomercijalnoj djelatnosti i sl.,a odluku o tome donosi ravnatelj/ica Javne ustanove „Priroda“.
8. Cjenik važi od 6.2.2014.

Ovim se Cjenikom ne utvrđuju cijene ulaznica u zaštićena područja u kojima je Ustanova za prihvat posjetitelja izdala koncesijsko odobrenje.

Radi se o područjima park-šume Golubinjak, špilje Lokvarke, značajnih krajobraza Kamačnik i Vražji prolaz – Zeleni vir. Cijene za ulazak u navedena područja određuje samostalno ovlaštenik koncesijskog odobrenja. Popis ovlaštenika koji određuju cijene ulaznica po pojedinim zaštićenim područjima u Primorsko-goranskoj županiji dostavlja se u tablici 3.

Tablica 3: Popis ovlaštenika koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u Županiji

DJELATNOST	DATUM ISTEKA UGOVORA	OVLAŠTENIK KONCESIJSKOG ODOBRENJA
Prihvat i vođenje posjetitelja u špilji Lokvarci	siječanj 2025.	Lokvarka d.o.o.
Prihvat i vođenje posjetitelja u Kamačniku	srpanj 2024.	Lokvarka d.o.o.
Prihvat i vođenje posjetitelja u Vražjem prolazu i Zelenom viru	travanj 2024.	Pins d.o.o.
Prihvat i vođenje posjetitelja u Golubinjaku	travanj 2024.	Lokvarka d.o.o.
Prihvat i vođenje posjetitelja u špilji Biserujka na Krku	rujan 2023.	Turistička agencija Šiloturist
Prihvat i vođenje posjetitelja u špilji Vrelo	travanj 2024.	Turistička zajednica općine Fužine
Turističko-ugostiteljska djelatnost u ZK Kamačnik	srpanj 2025.	Jarun ideja d.o.o.

4.2. Cjenik Centra za posjetitelje Beli

Nakon otvaranja Centra za posjetitelje u Belom, Ustanova je donijela Cjenik kojim se utvrđuju cijene ulaznica i održavanja tematskih i specijaliziranih radionica u Centru za posjetitelje u Belom.

Tablica 4: Cjenik Centra za posjetitelje Beli
VRSTA USLUGE	Razdoblje naplate I (1.4.-31.10.)		Razdoblje naplate II (1.11.-31.3.)
VRSTA USLUGE	REDOVNA CIJENA	ZA POSJETITELJE ATRAKCIJA S KOJIMA CENTAR IMA SKLOPLJEN UGOVOR O SURADNJI (UZ PREDOČENJE ULAZNICE)*	REDOVNA CIJENA	ZA POSJETITELJE ATRAKCIJA S KOJIMA CENTAR IMA SKLOPLJEN UGOVOR O SURDNJI (UZ PREDOČENJE ULAZNICE)*
*Ulaznica individualna*
Odrasli (po osobi)	40,00 kn	30,00 kn	25,00 kn	20,00 kn
Djeca od 7 do 14 godina (po osobi)	20,00 kn	10,00 kn	10,00 kn	5,00 kn
Djeca do 7 godina (po osobi)	0,00 kn	0,00 kn	0,00 kn	0,00 kn

*Ulaznica grupna*
Grupa minimalno 20 osoba (po osobi)	20,00 kn	15,00 kn	10,00 kn	5,00 kn
*Redovna tematska radionica o bjeloglavim supovima (uz prethodnu najavu i rezervaciju termina)*
Za minimalno 10 osoba (po osobi)	50,00 kn	50,00 kn	40,00 kn	40,00 kn

*Specijalistička radionica (uz prethodnu najavu i rezervaciju termina)*
Naknada za stručno vođenje (po danu)	600,00 kn tijekom cijele godine
Grupa minimalno 10 osoba (po osobi/danu)	50,00 kn	50,00 kn	40,00 kn	40,00 kn

* Cijene se odnose na posjetitelje Centra koji predoče ulaznicu iz sljedećih atrakcija kulturno-povijesne i prirodne baštine ili Centar posjećuju temeljen potpisnog sporazuma o suradnji s partnerima:

- INSTITUT PLAVI SVIJET – Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora (VELI LOŠINJ)

- MUZEJ APOKSIOMENA (MALI LOŠINJ)

- LOŠINJSKI MUZEJ (MALI LOŠINJ)

- ŠPILJA BISERUJKA (RUDINE, KRK)

- ADRIATIC AQUARIUM BAŠKA (KRK)

- AQUARIUM – TERRARIUM KRK

- TROPICAL AQUARIUM KRK

- ZOOLOŠKI VRT ZAGREB

4.3. Cjenik Centra za posjetitelje Velike zvijeri

Nakon otvaranja Centra Velike zvijeri u Staroj Sušici, Ustanova je donijela Cjenik kojim se utvrđuju cijene ulaznica i održavanja tematskih i specijaliziranih radionica u Centru ili prostoru neposredno uz Centar, kao i za korištenje prostora dvorane Centra.

Tablica 5. Cjenik Centra za posjetitelje Velike zvijeri

VRSTA USLUGE	REDOVNA CIJENA
VRSTA USLUGE	REDOVNA CIJENA
INDIVIDUALNA ULAZNICA
Odrasli (po osobi)	30,00 kn
Djeca od 7 do 14 godina (po osobi)	15,00 kn
Djeca do 7 godina (po osobi)	0,00 kn
GRUPNA ULAZNICA
Grupa minimalno 10 osoba za djecu do 14 godina (po osobi)	15,00 kn
Grupa minimalno 10 osoba za odrasle (po osobi)	20,00 kn
TEMATSKA RADIONICA
Za minimalno 10 osoba (po osobi)	50,00 kn
NAJAM DVORANE
Po satu	250,00 kn

5. Izvori financiranja i planirana sredstva za realizaciju Godišnjeg programa

U 2022. godini su za rad Ustanove iz Proračuna Primorsko-goranske županije i vlastitih prihoda osigurana sredstva u visini od 5.782.100,00 kuna. Od navedenog iznosa, iznos od 2.581.400,00 kuna osiguran je za realizaciju aktivnosti i zadataka koje se navede u ovom Godišnjem programu.

Proračunska sredstva osigurana za provedbu Godišnjeg programa dosežu iznos od 1.022.700,00 kuna, a za istu je namjenu iz vlastitih prihoda Ustanova osigurala 1.558.700,00 kuna. Vlastiti se prihodi najvećim dijelom planiraju ostvariti iz EU projekata, zatim od naknada na ime izdanih koncesijskih odobrenja ili temeljem pružanja usluga zainteresiranim subjektima.

Osigurana sredstava po svakoj planiranoj aktivnosti u zaštićenim područjima i dijelu ekološke mreže prikazana su u Tabelarnom prikazu Godišnjeg programa koji kao Prilog 1. čini sastavni dio ovog Godišnjeg programa. Visina osiguranih sredstava navedena je u Excel listu broj 5 naziva Aktivnosti ZP.

Dio troškova koji se odnosi na provedbu zajedničkih aktivnosti u većem broju zaštićenih područja i/ili vrijednih dijelova prirode, nije prikazan po svakom vrijednom području zasebno, već je ukupan trošak provedbe prikazan u jedinstvenom iznosu. Primjerice, radi se o zajedničkom prikazu troškova provedbe održavanja web stranica, troškova provedbe programa izobrazbe (kao što su osmišljavanje i održavanje edukativnih radionica, objava članaka u sredstvima javnog informiranja, priprema prigodnih plakata i slično) ili troškova obnove i redovitog održavanja već postavljenih informativnih tabela po zaštićenim područjima.

6. Tabelarni prikaz Godišnjeg programa (Prilog 1.)

Sukladno smjernicama MGOR, godišnji program mora se iskazati i u tipiziranom obrascu odnosno tabelarnom prikazu kojeg je za potrebe javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode izradio MGOR. Obavezni sadržaj tabelarnog prikaza Godišnjeg programa je sljedeći:

Naslovnica

1. Podaci o izradi programa

2. Podaci o Javnoj ustanovi

3. Ocjena stanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže u Primorsko-goranskoj županiji kojima upravlja Javna ustanova “Priroda”

4. Ocjena provedbe plana upravljanja (s obzirom da ustanova još nema Planove upravljanja koji su stupili na snagu ova je sekcija ostala nepopunjena)

5. Aktivnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja i dijela ekološke mreže u Primorsko-goranskoj županiji kojima upravlja Javna ustanova “Priroda”

6. Popis istraživanja i monitoringa

7. Projekti Javne ustanove “Priroda”

8. Cjenik usluga i koncesijska odobrenja.

Tabelarni prikaz se kao Prilog 1. dostavlja u privitku ovog Godišnjeg programa i čini njegov sastavni dio.

Popis literature

1. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

2. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (Narodne novine 72/17)

Direktiva o očuvanju divljih ptica (Council Directive 2009/147/EC)
Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC)

5. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine 80/19)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (Narodne novine 25/20, 38/20)

7. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine 146/14)

8. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 32/13)

I. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 41/18)

10. Prijedlog financijskog plana Javne ustanove „Priroda“ za 2022. godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu

11. Projekti iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova

Popis slika

Slika 1: Kartografski prikaz zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji

Slika 2: Kartografski prikaz obuhvata europske ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-

goranskoj županiji – Područja očuvanja značajna za ptice

Slika 3: Kartografski prikaz obuhvata europske ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-

goranskoj županiji – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

Popis tablica

Tablica 1: Osobna iskaznica Javne ustanove „Priroda“ (studeni, 2021.)

Tablica 2: Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

Tablica 3: Popis ovlaštenika koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja u Županiji

Tablica 4: Cjenik Centra za posjetitelje Beli

Tablica 5: Cjenik Centra za posjetitelje Velike zvijeri

Sadržaj

3.5. Koncesijska odobrenja za prihvat posjetitelja u speleološkim objektima otvorenima za javnost (koji nisu proglašeni zaštićenim spomenicima prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode)

3.7. Centri za posjetitelje i Oporavilište za bjeloglave supove

3.7.1. Centar za posjetitelje Beli

4.1. Cjenik usluga Javne ustanove „Priroda“

6. Tabelarni prikaz Godišnjeg programa (Prilog 1.)