Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini

Rijeka, 18. prosinca 2023.

Ravnatelj

Marko Modrić, dipl.ing. , v.r.

KLASA: 352-02/23-01/1

URBROJ: 2170-52-01/1-23-8

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA; ŠIFRA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA; NAZIV PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

OCJENA STANJA PODRUČJA*

OBRAZLOŽENJE

Posebni rezervat

DEBELA LIPA - VELIKA REBAR

3

Debela Lipa - Velika Rebar je područje izrazitog krškog reljefa na kome su očuvani mikrolokaliteti s najznačajnijom šumom Dinarskih planina - mješovitom šumom bukve i jele (Omphalodo-Fagetum). Očuvanom divljom prirodom izdvajaju se pojedini mikrolokaliteti kao oni na stjenovitom grebenu i u pojedinim vrtačama. Svijet gljiva je osobito dobro očuvan, pa su tijekom godina zabilježene nekolicine rijetkih i ugroženih vrsta gljiva, posebno onih vezanih u mrtvo drvo. Znanstvena istraživanja u rezervatu zasad su oskudna, pa se čak i u obrazloženju zaštite provlače neke pogreške u interpretaciji osnovnog fenomena - tj. tipa šumske zajednice (u obrazloženju je navedena zajednica jele i rebrače, koja prema našim saznanjima niti nije prisutna u području). Posebni rezervat nalazi se u šumsko-gospodarskoj osnovi kao šuma posebne namjene, ali su u delničkom dijelu vršeni radovi sječe pa je 2006. godine predloženo nadležnim tijelima da se granica revidira, a u konačnici je taj dio izuzet iz granica rezervata. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

Spomenik prirode

TISA U MORAVICAMA

2

Jedno je od impozantnijih primjeraka stabla tise na području PGŽ. Uočeno je gljivično oboljenje debla. Potrebno je

kontinuirano pratiti stanje. U 2020. izrađena je i postavljena informativna tabela te je izrađen prometni elaborat za postavljanje smeđe signalizacije.

Park šuma

KOMRČAR

2

Park-šuma Komrčar potječe od njezinog začetnika Pravdoja Belije koji je zaslužan za sadnju alepskih borova i drugog raslinja, a nadovezuje se neposredno na staru gradsku jezgru u čemu su njezine posebne ambijentalne vrijednosti. Borovi zasađeni u vrijeme osnivanja park-šume dostigli su u današnje vrijeme fiziološku zrelost pa svake godine poneka stabla odumru ili se izvale iz korijena. Tijekom provedenih istraživanja biljnog svijeta u park-šumi pronađena je najznačajnija endemična biljka kvarnerskih otoka - kvarnerski jelenak (Asplenium hybridum). Potrebna je sanacija klizišta na jugozapadnim padinama, a vezano uz to održani su sastanci sa JLS. Tijekom 2009. postavljena je poučna ploča. Tijekom 2013. i 2014. provedeno je unapređenje infrastrukture (popravak dijela šetnica). U suradnji s lokalnom zajednicom od 2013. do 2015. vršeno je uklanjanje rizičnih stabala sa zapadnih padina. U 2016. postavljene su sprave vježbališta na otvorenom unutar park šume kako bi se unaprijedile rekreativne aktivnosti unutar park šume. U 2020. sa Gradom Rabom je dogovoreno uklanjanje odumrlih dijelova stabala koja su predstavljala potencijalnu ugrozu za posjetitelje. U 2021. zamijenjene su dvije dotrajale informativne tabele. U suradnji s Hrvatskim šumama, u 2022. pratilo se stanje šumskog pokrova, s posebnim naglaskom na zapadnu padinu Park šume, koja je ugrožena potencijalnim izvalama velikih borova. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023. godine.

Posebni rezervat

DUNDO

3

Temeljna vrijednost rezervata Dundo ili Dundovo (kako ga često nazivaju) je očuvana šuma hrasta crnike. Rezervat je jedan od najljepših i najočuvanijih primjera vazdazelene šumske vegetacije na Sredozemlju. U 2008. postavljene su tri obavijesne i poučne ploče. Područje je primjereno botanički istraženo i do danas je objavljen niz radova u znanstvenim časopisima, prvenstveno o problematici povijesnih činjenica zaštite prirode u samom rezervatu te o specifičnostima njegove vegetacije. Cijeli rezervat je u crkvenom vlasništvu kao privatna šuma, pa se, pogotovo u rubnim dijelovima, javljaju manji problemi zbog nedozvoljenog iskorištavanja drvne mase. U 2020. su u cijelosti obnovljene tri poučne tabele. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

Spomenik parkovne arhitekture

SEVERIN NA KUPI - PARK UZ DVOR

2

Perivoj je u zapuštenom stanju zbog neriješenih vlasničkih odnosa. Potrebna je obnova biljnog fonda ili ukidanje zaštite. U 2015. godini lokalna zajednica vršila je uređenje perivoja. U 2016. izvršen obilazak perivoja i uočena je veća zapuštenost (sušenje pojedinih stabala, napad šimširovog moljca i sl.). Potrebno je pratiti stanje.

Spomenik parkovne arhitekture

OPATIJA - PARK ANGIOLINA

3

Park Angiolina jedan je od tri najljepša i najvrjednija perivoja liburnijske obale. I danas sadrži bogat biljni inventar, uz ostalo i nekolicinu starih stabala koja vjerojatno potječu iz vremena osnivanja perivoja - 1845. godine, a vezuju se uz ime začetnika perivoja patricija Higinia Scarpe. 2010. postavljena je poučna ploča. Perivoj u vrlo dobrom stanju. Kontinuirano se održava

od strane poduzeća Parkovi d.o.o.

Spomenik parkovne arhitekture

OPATIJA - PARK MARGARITA

3

Pripada "trolistu" znamenitih opatijskih perivoja. Perivoj je u zadovoljavajućem stanju. Kontinuirano se održava od strane poduzeća Parkovi d.o.o. Od 2012. se provodi projekt obogaćivanja parka endemičnom liburnijskom florom, no praćenjem je uočeno kontinuirano otuđivanje sadnica te se 2022. prestala provoditi ova aktivnost.

Posebni rezervat

GLAVOTOK

2

Šuma vazdazelenog hrasta crnike jedinstvena je u ovom, inače listopadnom dijelu otoka Krka, a nastala je sadnjom crnike pred oko 170 godina. Nalazi se u blizini samostana fratara trećeredaca na Glavotoku, koji su šumu tijekom dugih desetljeća brižno čuvali. Poučna ploča postavljena je 2009. Tijekom 2015. i 2016. provodila su se botanička istraživanja u rezervatu. Područje je u zadovoljavajućem stanju, a određeni pritisci zbog nedozvoljenog kampiranja mogu se dovesti u vezu s činjenicom da se rezervat nalazi u blizini autokampa Glavotok. S autokampom je uspostavljena dobra suradnja, poglavito oko očuvanja lokalnih prirodnih vrijednosti i edukacije javnosti. U 2019. izvršena je sanacija izvaljenih stabala te je obnovljena poučna tabela. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

Posebni rezervat

KOŠLJUN

2

Posebni rezervat Košljun odlikuje se sličnim prirodnim osobitostima kao i rezervat na Glavotoku, ali je šuma crnike izrasla na otočiću okružena morem. O šumi su također tijekom dugih stoljeća brinuli i očuvali je od uništenja stanovnici otočića - redovnici. Flora i vegetacija kao i svijet gljiva detaljno je proučio i o tome objavio knjigu franjevac Berard Barčić. Utvrđena je velika bioraznolikost na otočiću. U novije je vrijeme, zbog utjecaja posolice došlo do sušenja pojedinih stabala na sjevernoj strani otoka. Godine 2007. izrađena je analiza stanja sa smjernicama za budući razvoj. U razdoblju od 2009. do 2015. izrađene su tri poučne ploče. U 2015. i 2016. izrađen je prijedlog plana upravljanja no nije se krenulo u proceduru donošenja plana. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

Značajni krajobraz

LOPAR

2

Temeljni fenomen značajnog krajobraza (pješčane piramide) djelomično je ugrožen utjecajem atmosferilija (erozije, kiša, vjetar i sl.) i zašumljavanjem, što je prirodni proces kojeg je gotovo nemoguće zaustaviti. Zanimljive i biološki su vrijedne pješčane morske plaže s "embrionskim" pješčanim dinama. Područje je uvršteno u geološke punktove Geoparka otoka Rab. Tijekom 2008. postavljene su dvije poučne ploče. 2011. je izrađena studija sa analizom stanja i smjernicama za budući razvoj. U 2013. i 2014. obnavljana je infrastruktura u području. U 2016. je izrađeno Idejno rješenje za projekt "Bosa staza", a u 2018. je izrađeno izvedbeno rješenje. U razdoblju od 2018. do 2022. Ustanova je provodila geološka istraživanja erozijskih procesa na području značajnog krajobraza. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. je postavila brojač posjetitelja i ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Lopar te je isti i izrađen 2021. Ustanova je obnovila dvije informativne tabele. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

Spomenik prirode

PONOR GOTOVŽ

2

Ponor je važan kao tipsko nalazište podzemnog kornjaša Typhlotrechus bilimeki clanensis. Podzemlje ponora je ugroženo izljevom kanalizacije u ponor pa u novije vrijeme nisu moguća speleološka istraživanja ovog objekta. Postoje planovi o mogućim radovima koji bi unaprijedili odvodni sustav Klane i poboljšali stanje u zaštićenom području, ali se, uza sva nastojanja JUP, prvenstveno zbog financijskih razloga, ne očekuje njihova skora provedba. 2018. izvršen je inspekcijski nadzor zaštite prirode i nadzor vodopravne inspekcije no utvrđeno je da postoje valjane dozvole za ispuštanje iz sustava za pročišćavanje oborinsko-kanalizacijskih voda u ponor koje je na snazi do 31.12.2023. Trenutna situacija nije zadovoljavajuća te posljedično nije moguće vršiti znanstvena i stručna istraživanja ili utvrditi stanje zbog nemogućnosti ulaska u ponor.

Tijekom redovnog obilaska područja evidentirano je nepromjenjeno stanje vezano uz izlijev kanalizacije u ponor, stoga se Ustanova obratila Vodovodu i kanalizaciji d.o.o. Rijeka u cilju pronalaska rješenja za problem izljeva kanalizacije u ponor. Od VIK d.o.o. Rijeka dobili smo informaciju da su u postupku ugovaranja dokumentacije za "Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na području naselja Klana" te da se radi na rješavanju ovog problema. Tijekom 2022. ponovno je pokrenuta komunikacija vezano uz problematiku ponora sa ViK d.o.o Rijeka i Općinom Klana, ali i sa nadležnim Ministarstvom u cilju pronalaska rješenja.

Posebni rezervat

GLAVINE - MALA LUKA (KUNTREP)

2

Posebnost ornitološkog rezervata Glavine - Mala luka jesu impresivne litice nadnesene neposredno nad morem. Na liticama, uz bjeloglave supove, koji su ciljna vrsta zaštite i očuvanja, svoje stanište nalazi još vrijednih ptičjih vrsta poput sove ušare, morskih vranaca, sivog sokola, a u rezervatu ujedno i gnijezdi jedan par surog orla. Ovo je prvo zaštićeno područje uspostavljeno radi zaštite bjeloglavih supova u svijetu. Tijekom ljetnih mjeseci, turističke aktivnosti potencijalno mogu ugroziti mlade supove u gnijezdima - uznemiravanje (sidrenje brodova pod stijenama zbog ronjenja). 2008.,2014. i 2015. rezervat je označen poučnom pločom i obavijesnim pločama (pravila ponašanja). U 2016. temeljem zahtjeva Ustanove evidentiran je režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglas za pomorce). U tijeku 2016. zabilježeno je trovanje dvaju bjeloglavih supova na području otoka Krka. Slučaj je proslijeđen DORH u, te su održani sastanci sa PU Krk i Inspekcijom zaštite prirode. Ustanova je u narednom razdoblju pojačala aktivnosti obavješćivanja i upozorenja javnosti o štetnim posljedicama korištenja otrova i ostalih štetnih radnji (uznemiravanje i sl.) i zakonskoj odgovornosti pojedinca. 2018. godine Ustanova se aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project). Redovito se provode monitorinzi gniježđenja bjeloglavih supova. U 2023. prevedeno je ornitološko istraživanje ćukavice (Burhinus oedicnemus). Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023. godine. U 2023. godini započelo se s provođenjem aktivnosti u sklopu LIFE SUPport projekta.

Posebni rezervat

PRVIĆ I GRGUROV KANAL

2

Otok Prvić s liticama otoka Golog i Sv. Grgura te okolni akvatorij vrijedno su prirodno područje kako za rijetke i ugrožene ptice (bjeloglavi supovi, sova ušara, suri orao i dr.), tako i za niz endemičnih vrsta biljaka (endemične vrste kozlinaca, zečina i dr.). Stoga je ovo područje proglašeno ornitološko-botaničkim rezervatom a ujedno je i jedino zaštićeno morsko područje u Primorsko-goranskoj županiji. Biljni je svijet razmjerno dobro znanstveno istražen i obrađen u nizu objavljenih znanstvenih radova, a ornitofauna se također redovito istražuje. Iako je zamijećena prisutnost invazivne vrste pajasena, stanje u rezervatu zasad nije alarmantno. Podmorski dio rezervata ugrožen je gospodarskim aktivnostima (ribolov). U 2014. uočen je problem ilegalnog sakupljanja smilja na otoku, što se kasnijih godina, nakon intervencije inspekcijske službe, samo sporadično i u manjoj mjeri ponavljalo. 2009., 2014. i 2015. rezervat je označen obavijesnim pločama (pravila ponašanja) te edukativnom tablom projekta MedMPAnet (podmorska staništa otoka). U 2016. temeljem zahtjeva Ustanove evidentiran je režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglas za pomorce).

Radi prevencije trovanja supova Ustanova je u narednom razdoblju pojačala aktivnosti obavješćivanja i upozorenja javnosti o štetnim posljedicama korištenja otrova i ostalih štetnih radnji (uznemiravanje i sl.) i zakonskoj odgovornosti pojedinaca. 2018. Ustanova se aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project). Redovito se provode monitorinzi gniježđenja bjeloglavih supova.

Park šuma

JAPLENŠKI VRH

2

Vrijednost park-šume Japlenški vrh leži u činjenici da je to kutak prirode koji je preko parka grada Delnice direktno povezan s gradskim tkivom. Postavljeno je osam poučnih ploča 2007. Zbog ledoloma je početkom 2014. došlo do velike devastacije krošanja, pa postoji mogućnost da se izmijeni i sastav flore. Također su zbog sanacije štete od ledoloma, djelomično devastirani šumski putovi, probijene su nove šumske vlake radi izvlačenja oštećenih i izvaljenih stabala. U 2015. su provođena botanička istraživanja kako bi se pokušale povezati činjenice o utjecaju ledoloma na biljni svijet. Tijekom narednih godina nastavljena su istraživanja flore na istom području. U sklopu park-šume nalazi se i građevinsko područje zbog čega je u tom dijelu zaštićeno područje izgubilo svoja obilježja, radi čega je bilo potrebno revidirati granice područja. Na inicijativu Grada Delnice i JUP, 2017. pokrenut je postupak korekcije granice park-šume Japlenški vrh. Nadležno Ministarstvo je zatražilo od bivšeg HAOP-a izradu stručne podloge, dok su posebnu geodetsku podlogu financirale Hrvatske šume. Od 2018. do 2020. su se provodile aktivnosti vezane uz postupak korekcije granice park-šume Japlenški vrh u kojima je aktivno sudjelovao Grad Delnice, HŠ i JUP te je krajem 2020. donesen akt o proglašenju. U 2019. izvršila se obnova svih tabela na šetnici oko Japlenškog vrha. Tijekom 2021. za potrebe obnove vodospreme koja je omeđena park šumom, napravljena je prilazna cesta. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

Spomenik prirode

ZAMETSKA PEĆINA

2

Najveća vrijednost ovog područja je njegov smještaj na gradskom području Rijeke. Predstavlja potencijal poglavito u segmentu edukacije, a već je ranije bila u funkciji posjećivanja. Postojeća infrastruktura u pećini je danas derutna, a smeća ima u ulaznom dijelu. Pećina trenutno nije otvorena za posjetitelje. U 2015.izrađen je Ekološki elaborat Zametske pećine te se provodi suradnja s Gradom Rijeka da se špilja turistički valorizira u budućnosti za prihvat i edukaciju. U 2017. godine na Strukturne fondove prijavljen je projekt "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije", gdje je uz vodećeg partnera Grad Rijeku, Javna ustanova "Priroda" partner na projektu. U okviru projekta Ustanova ima obvezu sudjelovanja na provedbi većine aktivnosti kroz vlastiti rad, a posebice u okviru realizacije uređenja zaštićene Zametske pećine za prihvat posjetitelja te izradi Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima. Ugovor za provedbu projekta potpisan je sredinom 2018. te se započelo s provođenjem aktivnosti, a planirani završetak projekta je 2022. U 2020. je u okviru projekta Primorsko-goranska županija postavila brojač posjetitelja ispred ulaza u špilju te ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima (koji je 2021. izrađen). Grad Rijeka je proveo postupak javne nabave te je potpisan ugovor za uslugu izrade izvedbenog projekta ulazne građevine u Zametsku pećinu dok je postupak za uslugu izrade idejnog rješenja elektroinstalacijskog stupa u Zametskoj pećini i izrade izvedbenog projekta unutarnjeg uređenja Zametske pećine poništen. Speleološka udruga "Estavela" iz Kastva provela je akciju čišćenja špilje u okviru inicijative „Čisto podzemlje“, a Komunalno društvo „Čistoća“ omogućilo je odvoz prikupljenog otpada. U 2021. nastavljeno je sa sudjelovanjem na provedbi projekta te su nabavljeni uređaji za praćenje mikroklimatskih uvjeta u špilji, koji su i postavljeni 2022. Provedba EU projekta je obustavljena od strane vodećeg partnera, zbog velikog povećanja cijena izvedbe u odnosu na planirano.

Posebni rezervat

FOJIŠKA - PODPREDOŠĆICA

2

Litice ornitoloških rezervata, prema navodima stručnjaka ornitologa, pripadaju u svjetski značajne fenomene zbog gniježđenja bjeloglavih supova na liticama neposredno iznad mora. Područje litica, osim za rijetke i ugrožene vrste ptica važno je i zbog endemične i rijetke flore i vegetacije. Znanstveno su najpotpunije obrađeni segment prirode u rezervatu svakako ptice. Temeljem informacija ZZOP, izgledno je da višegodišnja inicijativa o spajanju dvaju creskih rezervata neće biti realizirana. Turističke aktivnosti potencijalno ugrožavaju mlade supove u gnijezdima (prolasci turističkih brodova i njihovo zadržavanje podno litica). 2014. i 2015. rezervat je označen obavijesnim pločama (pravila ponašanja). U 2016. temeljem zahtjeva Ustanove evidentiran je režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta (Oglas za pomorce). Predviđeno je da JUP u narednom razdoblju pojača aktivnosti obavješćivanja i upozorenja javnosti o štetnim posljedicama korištenja otrova i ostalih štetnih radnji (uznemiravanje i prolazak brodova uz litice i sl.) kao i zakonskoj odgovornosti pojedinca. Ustanova se u 2018. aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project). Od 2017. Ustanova u suradnji s vanjskim suradnicima provodi redovne godišnje monitoringe bjeloglavih supova koji uključuju i prstenovanje dijela izleglih ptića. U 2023. započelo se s provođenjem aktivnosti u sklopu LIFE SUPport projekta.

Posebni rezervat

MALI BOK - KOROMAČNA

2

Litice otoka Cresa u području Mali bok - Koromačna ("južni rezervat") odlikuju se sličnim svojstvima prirode kao i u rezervatu Fojiška - Pod Predošćica ("sjeverni rezervat"). Izgledno je da višegodišnja inicijativa o spajanju dvaju creskih rezervata neće biti realizirana. I ovdje turističke aktivnosti potencijalno ugrožavaju mlade supove u gnijezdima. Redovito se obavlja prebrojavanje aktivnih gnijezda i monitoring gnijezdeće populacije. U 2016. temeljem zahtjeva Ustanove pokrenute su aktivnosti vezane uz režim plovidbe uz poznata gnjezdilišta bjeloglavih supova (naputci za nautičare objavljeni u Glasilu hrvatskog hidrografskog instituta - Oglas za pomorce). Ustanova se u 2018. aktivno uključila u aktivnosti vezane za izradu Akcijskog plana za supa te aktivnosti na projektu BAPP (Balkan Anti-Poisoning Project). Od 2017. Ustanova u suradnji s vanjskim suradnicima provodi redovne godišnje monitoringe bjeloglavih supova koji uključuju i prstenovanje dijela izleglih ptića. U 2023. započelo se s provođenjem aktivnosti u sklopu LIFE SUPport projekta.

Park šuma

GOLUBINJAK

2

Vrijednost područja je u slikovitosti izmjenjivanja šumskog svijeta i razgibanog krškog reljefa s mnogo neobično oblikovanih karbonatnih stijena, vrtača, špilja i prirodnih kamenih mostova. Područje je pogođeno ledolomom početkom 2014. Srušena stabla su zbog konfiguracije terena i nepristupačnosti većim dijelom ostavljena u šumi. Navedena činjenica pozitivno utječe na bioraznolikost jer pomaže očuvanju ciljnih vrijednosti zaštite prirode područja, osobito zbog brojnih vrsta koje obitavaju ili su povezana sa sukcesijama živog svijeta na trulom odumrlom drvetu - saproksilni kukci, gljive i djetlovke. Nakon ledoloma utvrđena je u park-šumi povećana prisutnost reliktne i rijetke vrste djetlovki - troprstog djetlića. Tijekom 2012. postavljena je poučna ploča. U 2013. izdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja, koje je obnovljeno u 2019.

Tijekom 2017. i 2018. u Park šumi evidentirano je masovno sušenje stabala smreke te je u cilju sanacije izvršena sanitarna sječa velikih razmjera. Za potrebe izvlačenja drvne mase probijene su vlake. Nakon olujnog juga u prosincu 2017., također je došlo do izvale dijela stabala u Park šumi. U 2019. su postavljeni svi elementi "Risje staze" koja je oplemenila posjetiteljsku infrastrukturu područja. Tokom 2019. na istočnom dijelu šume uklonjen je veći broj stabala zbog zaraze potkornjacima.

Krajem 2020. izvršeno je uklanjanje zarazom pogođenih stabala na manjoj površini park-šume. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

Park šuma

ČIKAT

2

Povijest park-šume seže u 1886. kada je lošinjski prirodoslovac Ambroz Haračić započeo sadnju alepskih borova i drugog raslinja na slabo obraslom terenu. Zbog sadašnje starosti pojedinih stabla i nedovoljnih aktivnosti krajobraznog održavanja u proteklim desetljećima, u području treba izvršiti zahvate obnove šume na manjim površinama. 50% područja nalazi se u šumsko-gospodarskoj osnovi, dok su ostalih 50% privatne čestice. U području se nalazi vrlo velik broj smještajnih jedinica (hoteli i kamp). Tijekom 2007/2008. postavljene su četiri poučne ploče. Godine 2010. izrađena je studija sa analizom stanja i smjernicama za budući razvoj područja. Poduzeće Jadranka d.d. će u idućem razdoblju osmisliti te ukoliko bude u mogućnosti i prijaviti projekt uređenja rekreativnih sadržaja u park šumi. Sa Hrvatskim šumama pokrenut je pilot projekt pomlađivanja šume. U 2018. provela se uspostava pokusne plohe te se projekt provodio kroz monitoringe u prethodnim godinama. Monitoring pokusne plohe, uz bilježenje pojavnosti invazivnih vrsta, provodi se kontinuirano.

Park šuma

POD JAVORI

2

Park-šuma utemeljena je krajem 19. stoljeća kao perivoj uz dvorac nadvojvode Karla Stjepana Habsburga i stoga bi cilj očuvanja zaštićenog područja trebao biti obnova i pomlađivanje park-šume. Zbog sadašnje starosti pojedinih stabla i nedovoljnih aktivnosti krajobraznog održavanja u proteklim desetljećima, u području treba izvršiti zahvate pomlađivanja vegetacije i krajobraznog uređenja. 2007. je postavljena poučna ploča. 2009. je izrađena studija s analizom stanja i smjernicama za budući razvoj područja. U park-šumi se nalazi lječilište Veli Lošinj. Tijekom 2017. u suradnji sa Lječilištem Veli Lošinj, u cilju aktivnijeg korištenja područja u rekreacijske svrhe, izrađen je projekt Park vitalnosti. U 2018., 2019. i 2020. se nastavila suradnja sa Lječilištem Veli Lošinj na realizaciji projekta Park vitalnosti te obnove zgrade medicinskog trakta koja je završena 2019.

Značajni krajobraz

LISINA

3

Lisina je značajan krški krajobraz koji se naslanja na prostrano zaštićeno područje Parka prirode Učka. Pripada brdskim predjelima planinskog lanca Ćićarije i gotovo je čitav dobro pošumljen lijepim sastojinama primorske bukove šume. Tek je na malim površinama prošaran slikovitim livadama i travnatim šumskim čistinama. Ima dugu tradiciju posjećivanja izletnika, a šumska bogatstva oduvijek su privlačila i domaće stanovništvo u planinu gdje su se tradicionalno bavili drvima, ugljenarstvom i posebno lovom na puhove. Tijekom 2016. JU Priroda preuzela je upravljanje značajnim krajobrazom Lisinom od PP „Učka“. U 2017. se vršio obilazak terena radi utvrđivanja stanja zaštićenog područja. U 2018. je vršen obilazak područja te je dogovorena suradnja sa lokalnom udrugom i Općinom Matulji za provođenje aktivnosti u narednim godinama (akcije čišćenja i sl.). U 2019. postavljeno je 9 obavijesnih tabela. Od 2019. uspostavljena je suradnja sa udrugom "Lisina avantura" koja periodički vrši obilaske zaštićenog područja.

Spomenik prirode

HRAST U GULJANOVOM DOLCU I

2

Stari hrastovi u Guljanovom dolcu kod Crikvenice ostaci su drevnih hrastovih šuma primorja. Kraj hrastova je 2012. postavljena poučna ploča. Uočeno sušenje zaštićenih hrastova. Potrebno je kontinuirano pratiti stanje. Veći od dva hrasta, nalazi se istočnije, u deblu ima veliku šupljinu i primjećeno je sušenje pojedinih grana. U 2019. su uklonjene suhe grane iz

krošnje.

Spomenik prirode

HRAST U GULJANOVOM DOLCU II

2

Stari hrastovi u Guljanovom dolcu kod Crikvenice ostaci su drevnih hrastovih šuma primorja. Kraj hrastova je 2012. postavljena poučna ploča. Uočeno sušenje zaštićenih hrastova. Potrebno je kontinuirano pratiti stanje. Zapadniji od dva, u

lošijem stanju, uočeno sušenje vršnih grana. U 2019. su uklonjene suhe grane iz krošnje.

Značajni krajobraz

KAMAČNIK

3

Značajni krajobraz Kamačnik izdvaja se od ostalih zaštićenih područja u Gorskom kotaru spojem šumskog svijeta i očuvanog gorkog potoka koji se probija kroz kanjon. Najveću krajobraznu i prirodnu vrijednost predstavlja duboko krško vrelo vokliškog tipa. U dva navrata obavljena su speleološka istraživanja izvora i ronjenjem se doprlo do dubine 118 metara što nije i konačna dubina jer se podzemni kanal nastavlja dalje. Pronađena je zanimljiva fauna u izvoru i u potoku. Područje je početkom 2014. pogođeno ledolomom. Do početka ljeta izvršena je sanacija, pa su postojeće staze u zadovoljavajućem stanju. U koritu potoka se još uvijek nalazi velik broj porušenih stabala. 2013. je izdano koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja koje je obnovljeno u 2019. U proljeće 2016. djelomično je obnovljena staza za posjetitelje, a u 2017. je u cijelosti realiziran projekt "Panova staza". U 2009. i 2017. postavljene su dvije poučne ploče. U 2017. godini izrađena je studija "Struktura i stav posjetitelja u Vražjem prolazu-Zelenom viru i Kamačniku". U 2017. je izdano koncesijsko odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti koje je raskinuto tijekom 2020. te je izdano novo koncesijsko odobrenje. U 2018. započela je provedba odobrenog projekta Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području značajnog krajobraza Kamačnik (I. faza). Provedba projekta nastavljena je i u 2019., kada je uređena pristupna cesta i postavljeni svi elementi poučne staze te je projekt završen 2020. Tijekom 2020. uređen je prostor na kojem je postavljena kućica za naplatu ulaznica te je uređen kutak za odvojeno odlaganje otpada uz postavljanje prijenosnih sanitarnih čvorova. Obnovljen je dio posjetiteljske infrastrukture (popravljena statika i obnovljene drvene površine prvog pješačkog mosta). Ustanova je sudjelovala u realizaciji botaničkih poučnih ploča koje je postavila TZ Grada Vrbovsko. U sklopu europskog projekta "Veze prirode" izvor Kamačnika očišćen od drvenog materijala koji se nakupio. U 2021. nastavljena je obnova dotrajale posjetiteljske infrastrukture te su u suradnji s HGSS-om postavljene sigurnosne sajle na pješačkoj stazi na užim dionicama. Ustanova je pripremila zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za dva zaštićena područja (Kamačnik, Vražji prolaz i Zeleni vir) u cilju zamjene posjetiteljske infrastrukture u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U prosincu 2021. godine je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podnijet zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za obnovu postojeće posjetiteljske infrastrukture u Značajnom krajobrazu Kamačnik i Značajnom krajobrazu Vražji prolaz i Zeleni vir te je ugovor sa Fondom i potpisan 2022. U 2023. pristupljeno je izradi dokumentacije obnove infrastrukture. U 2023. izgrađeni su pješački most i osmatračnica. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

Spomenik parkovne arhitekture

OPATIJA - PERIVOJ SV. JAKOVA

3

Perivoj Sv. Jakova je najmlađe zaštićeno područje u PGŽ. Proglašenje zaštite provedeno je 2010. godine te je postavljena obavijesna ploča. Perivoj je u vrlo dobrom stanju. Kontinuirano se provodi održavanje od strane poduzeća Parkovi d.o.o. PGŽ

i Ustanova prijavili su cedar na natjecanje za Hrvatsko stablo godine 2020.

Spomenik prirode

LOKVARKA

3

Lokvarka je najdublja špilja uređena za posjećivanje u Hrvatskoj. Odlikuje se brojnim podzemnim krškim fenomenima, a za posjet je uređeno samo nekoliko etaža. Otkriven je bogat i raznolik dijelom endemični živi svijet. Područje je u zadovoljavajućem stanju. Obnova postojeće infrastrukture je u špilji vršena u nekoliko navrata. Tijekom 2007. postavljene su dvije poučne ploče. Gotovo potpuna obnova turističke infrastrukture i rasvjete završena je 2012. Određen je prihvatni kapacitet i provedena su sveobuhvatna istraživanja o prirodoslovnim vrijednostima. Od 2010. kontinuirano se vrši monitoring mikroklimatskih uvjeta. 2014. izdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja koje je obnovljeno u 2020. U 2015. snimljen je edukativni film o etažama nedostupnim posjetiteljima. U 2017. obnovljena je rasvjeta u špilji. U 2019. vršena su istraživanja šišmiša, a u 2021. proveden je monitoring mikroklimatskih uvjeta te je realizirana nabavka dodatnih uređaja za monitoring mikroklimatskih uvjeta. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

Značajni krajobraz

VRAŽJI PROLAZ I ZELENI VIR

2

Slično kao i Kamačnik, značajni krajobraz Vrajži prolaz i Zeleni vir odlikuje se preplitanjem bujnog i raznolikog šumskog svijeta s očuvanim svijetom gorskih potoka, litica kanjona, slikovitih geoloških bora, slapova, brzaca, vrtložnih lonaca i krških fenomena. Osobitost su divokoze koje se zadržavaju na liticama i strmim padinama kanjona. Područje je u zadovoljavajućem stanju, ali se zbog utjecaja vode i atmosferilija kontinuirano mora vršiti obnova infrastrukture. Izdano koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja. 2010. postavljena je poučna ploča. 2012. je dijelom obnovljena infrastruktura za prihvat posjetitelja. U 2013. izdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja, koje je obnovljeno u 2019. U 2015. izrađena je Studija analize stanja te budućeg razvoja i obnove zaštićenog područja. U proljeće 2016. sanirani su dijelovi odrona na stazi za posjetitelje. Također su sanirani dijelovi infrastrukture na šetnicama i prilaz Muževoj hižici. U 2017. izvršena je sanacija dijela dotrajale infrastrukture te je izrađena studija "Struktura i stav posjetitelja u Vražjem prolazu-Zelenom viru i Kamačniku". U 2018. izvršena je sanacija izvala stabala u kanjonu i obnova oštećene infrastrukture zbog velikih izvala stabala u posjetiteljskoj zoni. U 2018. izrađeno je idejno rješenje za zaštitu od odrona. U 2019. obnovljeno je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja te je izrađen glavni projekt vezano za zaštitu od odrona. U 2019. Lokalna razvoja agencija PINS d.o.o. je u okviru europskog projekta "Nature & wildlife" postavila osmatračnicu za ptice na šumskom području iznad Muževe hižice. Općina Skrad postavila je pametnu klupu u okviru Javnog poziva Hrvatske turističke zajednice. U 2020. i 2021. su izvršeni radovi obnove dotrajale posjetiteljske infrastrukture te je u cjelosti zamijenjena konstrukcija jednog stepeništa. Ustanova je pripremila zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za dva zaštićena područja (Kamačnik, Vražji prolaz i Zeleni vir) u cilju zamjene posjetiteljske infrastrukture u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U prosincu 2021. godine je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podnijet zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za obnovu postojeće posjetiteljske infrastrukture u Značajnom krajobrazu Kamačnik i Značajnom krajobrazu Vražji prolaz i Zeleni vir te je ugovor sa Fondom i potpisan 2022. U 2022. zbog iznimno jakih oborina koje su krajem rujna zadesile Rijeku i Gorski kotar, pri nastanku jakih bujica i odrona stabala i kamenja, uništen je dio posjetieljske infrastrukture. Stoga je izdana mjera zatvaranja kanjona za posjetitelje, a u narednoj godini usmjerit će se prioritetno sredstva i kapaciteti u obnovu uništene infrastrukture, kako bi se kanjon mogao ponovo otvoriti za posjećivanje. U 2023. pristupljeno je izradi dokumentacije obnove infrastrukture. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POP

Gorski kotar i sjeverna Lika

3

Od 2009. do 2016. godine HAZU je provodio projekt "Istraživanje i zaštita jastrebače u Hrvatskoj". U 2014. godini izrađena je analiza i valorizacija staništa gniježđenja kosca (Crex crex) na području HR2001042 Lič polje. U 2023. Ustanova je sudjelovala u provedbi monitoringa sove jastrebače (Strix uralensis) te izradi i postavljanju kućica za gniježđenje. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU

6025) koji je donesen 2023.

POP

Kvarnerski otoci

3

Preklapa se sa gotovo svim otočnim zaštićenim područjima. Do sada je na navedenom području redovito na godišnjoj razini provođeno praćenje broja izvaljenih ptića populacije bjeloglavog supa, zatim je vršeno prstenovanje ptica na jezeru Jezero (otok Krk) od 2009. do 2016. te prstenovanja vranaca na nenastanjenim kvarnerskim otocima. Tijekom 2015. je vršeno istraživanje dijela lokava na otoku Krku u sklopu EU projekta Lokna. Inventariziran je veliki broj lokvi, a za svaku lokvu popisani su predstavnici živog svijeta (flora i fauna) kao i izmjereni i zabilježeni važniji fizikalni i kemijski parametri. U 2015. izvršeno je prvo botaničko i herpetološko istraživanje nenastanjenih otočića. Obrađeni su otočići Oruda, Velik Laganj, Trstenik i Ćutin. U 2014. i 2015. uočen je problem ilegalnog sakupljanja smilja poglavito na Krku i Cresu. Tijekom 2016. postavljeno je šest poučnih ploča na tematskoj stazi o lokvama. 2016. izvršena su botanička istraživanja malih nenaseljenih otočića. 2014. godine započeta je provedba monitoringa vretenca jezerskog regoča te se od tad vrši redovno (sukladno protolu) na Krku (Ponikve) i Cresu (Vransko jezero). U 2018. vršene su aktivnosti vezane uz zaštitu od uznemiravanja sa morske strane bjeloglavih supova koji gnijezde na Plavniku te je s nadležnim Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenut postupak u cilju rješavanja navedene problematike. U 2021. nastavljene su aktivnosti vezane uz zaštitu bjeloglavih supova s nadležnim Ministarstvom za proglašenje litica otoka Plavnika zaštićenim područjem, budući na njima gnijezdi 10% gnijezdeće populacije supova u RH. Nastavit će se aktivnosti vezane uz problematiku reguliranja pristupa plavničkim liticama s morske strane te su 2021. kroz pilot projekt postavljene kamere za monitoring gnijezda te morskog područja, a u 2022. je nastavljen daljinski monitoring gnijezda i akvatorija. U 2023. započelo se s provođenjem aktivnosti u sklopu LIFE SUPport projekta.

POVS

Gotovž

2

Ponor je važan kao tipsko nalazište podzemnog kornjaša Typhlotrechus bilimeki clanensis. Podzemlje ponora je ugroženo izljevom kanalizacije u ponor pa u novije vrijeme nisu moguća speleološka istraživanja ovog objekta. Postoje planovi o mogućim radovima koji bi unaprijedili odvodni sustav Klane i poboljšali stanje u zaštićenom području, ali se, uza sva nastojanja JUP, prvenstveno zbog financijskih razloga, ne očekuje njihova skora provedba. U 2018. izvršen je inspekcijski nadzor zaštite prirode i nadzor vodopravne inspekcije no utvrđeno je da postoje valjane dozvole za ispuštanje iz sustava za pročišćavanje oborinsko-kanalizacijskih voda u ponor koje je na snazi do 31.12.2023. Trenutna situacija nije zadovoljavajuća te posljedično nije moguće vršiti znanstvena i stručna istraživanja ili utvrditi stanje zbog nemogućnosti ulaska u ponor.

Tijekom redovnog obilaska područja evidentirano je nepromijenjeno stanje vezano uz izlijev kanalizacije u ponor, stoga se Ustanova ponovo obratila Općini Klana u cilju pronalaska rješenja za problem izljeva kanalizacije u ponor. Od VIK d.o.o. Rijeka dobili smo informaciju da su u postupku ugovaranja dokumentacije za "Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na području naselja Klana" te da se radi na rješavanju ovog problema. Tijekom 2022. ponovno je pokrenuta komunikacija vezano uz problematiku ponora sa ViK d.o.o Rijeka i Općinom Klana, ali i sa nadležnim Ministarstvom u cilju pronalaska rješenja.

POVS

Jama nad Zasten

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Ponor Ponikve II

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Pustinja špilja

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Škabac špilja

0

Tijekom 2022. na upit Ministarstva objekt je obiđen. Prepoznati su tragovi ljudske prisutnosti te se pretpostavlja da svakako postoji povijest korištenja od strane ljudi. Uočena je i zaista minimalna prisutnost smeća u prvom lako dostupnom dijelu. Druga veća dvorana nije detaljnije pregledana jer iziskuje prikladnu opremu.

POVS

Velika špilja u Permanima

2

U 2023. u organizaciji Speleološke udruge Estavela iz Kastva i Speleološkog odsjeka PDS Velebit iz Zagreba, a u sklopu Inicijative Čisto podzemlje, održana je akcija čišćenja speleološkog objekta. Tijekom akcije izvađeno je otprilike 22 kubika otpada. Uglavnom se radi o komunalnom otpadu. Speleološki objekt nije u potpunosti očišćen.

POVS

Špilja kod Stare Sušice

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Vlaška peć

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Zagorska peć kod Novog Vinodola

2

Unatoč provedenoj akciji čišćenja, zbog blizine prometnice, u jami se nalazi veća količina smeća. U 2018. izvršeno je istraživanje odnosno prebrojavanje populacije šišimiša u okviru projekta: Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu za planirani zahvat „Autocesta A7 dionica čvorova između Selce i Novi Vinodolski“. Prema preliminarnoj informaciji u špilji se nalazi velika kolonija šišimiša Myotis sp. Procijenjena brojnost je 600-800 jedinki. U 2021. i 2022. provedeno je praćenje stanja šišmiša u špilji "Peć va Zagori" kod Novog Vinodolskog. U 2022. provedena je i akcija čišćenja ulaznog dijela objekta. Ustanova je postavila fotozamku u cilju sprječavanja ponovnog neovlaštenog odlaganja otpada u jamu. Monitoring šišmiša u 2023. vršen je od strane vanjskog suradnika, za investitora Hrvatske ceste. Prilikom tog monitoringa ustanovljeno je da se prometnica nalazi na vrlo tankom sloju supstrata iznad svoda špilje te će pri nekim sljedećim rekonstrukcijama ceste trebati obratiti pažnju da ne dođe do urušavanja.

POVS

Kupa

3

Godine 2010. su entomolozi s PMF istraživali faunu tulara (Trichoptera) rijeke Kupe i Čabranke. Fitocenolozi sa Šumarskog fakulteta istraživali su galerijske šume crne i sive johe uz rijeku Kupu. Sve veći pritisak turizma. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. ugovorila je izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Kupu te je isti i izrađen 2021.

POVS

Obruč

3

Uočena ugroza travnjaka zbog off road vožnje i posljedične povećane erozije. Vršena su speleološka istraživanja (2010./11.), izvršeno je istraživanje herpetofaune i faune leptira (2010.), kontinuirano istraživanje putem foto-zamki pojavnosti risa i ostalih velikih zvijeri (od 2009. na dalje), izrađen elaborat za potrebe proglašenja regionalnog parka Obruč (2012.), pokrenuta su istraživanja ostataka djelovanja ledenjaka šireg područja (2014.). U 2016. pokrenuta su istraživanja roda Satureja (za šire područje, a vezano uz specifične uvjete staništa te pojavu križanaca krškog vriska S. x karstiana) i tijekom 2020. očekuje se tiskanje rezultata tih istraživanja u Grobničkom zborniku. U 2017. i 2018. pokrenuto je istraživanje travnjaka (na lokalitetu Burnjak i na mikrolokalitetu Mali Platak) koje je nastavljeno i u 2022. Lokaliteti obiđeni 2021. su: Peškovica, podnožje kod Podkilavca, Kripanj, Jasenovica i Borovica. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. postavila je brojač posjetitelja i ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Obruč te je isti i izrađen 2021. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Bjelolasica

3

Dobro očuvana staništa bez značajnijih antropogenih pritisaka. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Rječina

2

U području se od 2014. provode radovi na uređenju korita, slatkovodna staništa i galerijska vegetacija jako su ugroženi. Problem u donjem dijelu toka su prijeteća klizišta. Izvršeni su višekratni zajednički obilazasci Rječine i sliva sa Hrvatskim vodama radi postizanja dogovora o opsegu i načinu izovđenja zahvata obaloutvrda radi sprječavanja pojave poplavala i odnošenja plodnog tla uz obale vodenom erozijom. Tijekom 2015. provode se istraživanja geoloških glacijalnih ostataka, pronađeno je nekolcima znaimljivih lokaliteta uz korito za koja se može utvrditi da su ostaci glaciofluvijalnih taložina. U 2021. nastavljena je suradnja na provedbi redovnih aktivnosti sa Hrvatskim vodama. Također, 2021. Ustanova je na zahtjev građanske inicijative "Spasimo Ričinu" pokrenula niz komunikacija i obilazaka lokaliteta s navedenom građanskom inicijativom, WWF Adria, Zelenom Akcijom, Hrvatskim vodama i HEP-om, sve u cilju smanjenja negativnog utjecaja zahvata Hrvatskih Voda duž cijelog korita rijeke, kako bi se sačuvalo stanište i značajne vrste. U 2022. Ustanova je provela istraživanje ciljne vrste bjelonogog raka na dijelu korita Rječine te je izrađena preliminarna geomorfološka karta. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023. godine. U 2023. napravljeno je mapiranje virova.

POVS

Trstenik

2

Počevši od 2008. provodi se monitoring creta. Tijekom 2009. postavljena je poučna ploča. Godine 2010/11. izvršena su herpetološka istraživnja, 2011. izvršeno je istraživanje danjih leptira, a 2014. su započeta glaciološka istraživanja šireg područja. U 2017. provedeno je rekognosciranje creta radi uspostave monitoringa maha tresetara, a u 2020.,2021. i 2022. nastavljene su aktivnosti opažanja stanja na cretu. Ugroza su prirodni procesi sukcesije i zarastanja (trava beskoljenka, smreka) i povremeno zalaženje off road vozača unutar creta. Postoji mogućnost da dolazi do kemijske promjene sastava tresetišta zbog karbonatne prašine koja se uzdiše pri vožnji velikih teretnih šumskih vozila na obližnjoj cesti. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Medvjeđa špilja

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Gornje Jelenje prema Platku

2

Godine 2014. započeta su istraživanja ostataka djelovanja nekadašnjih ledenjaka šireg područja te istraživanja travnjaka. Utvrđena je uska povezanost između vegetacije šuma i travnjaka i pojava glacijalnih morena, odnosno specifičnog tipa tala na moreni. Utvrđene su biljne zajednice koje nisu prikazane na ranijim vegetacijskim kartama (Ivo Horvat). U 2017. i 2018. praćeno je stanje invazivnih vrsta na požarištu travnjaka s cjelolatičnom žutilovkom na Jazvini (zabilježena je masovna pojava svijećnjačkog osjaka i nekoliko primjeraka Senecio inaequidens) te će se nastaviti s praćenjem stanja. Godine 2017. na Platku i Jazvini prvi je puta zabilježeno širenje invazivne vrste svijećnjački osjak - Cirsium candelabrum nakon požara, ali zabilježen je dobar oporavak grmića cjelolatične žutilovke. Kroz monitoring u narednim godinama utvrđena je i daljnja prisutnost invazivne vrste svijećnjačkog osjaka sada sa slabijom pokrivnošću i brojnošću. Stanište ugroženo zbog procesta zarastanja, požara i radova na uređenju prometnice. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko- goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. ugovorila je izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Platak te je isti i izrađen 2021. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023. godine.

POVS

Hajdova hiža

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Vela špilja u Krugu

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Rečice

2

Floristički i vegetacijski podaci postoje, nalaze se u sklopu doktorskog rada dr. Ž. Modrić. Djelomično je ugroženo cretno stanište zbog pojačane erozije tla koja je nastala izvlačenjem trupaca i formiranjem pomoćnog stovarišta. Uz sam cret postavljena je lovačka čeka s osmatračnicom. Pri obilasku 2020. uočeno je da se vegetacija na površini koja je poslužila kao pomoćno stovarište potpuno obnovila. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Pleteno iznad N. Vinodolskog

2

Prisutni konji u velikom broju, mogući je preveliki intenzitet ispaše na travnjacima. U 2021. Ustanova je provela monitoring prisutne populacije modre sase. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke

mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Padine Velog vrha iznad Tomišine drage

2

Turistička staza trasirana je kroz stanište velebitske degenije što predstavlja potencijalnu ugrozu. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je

donesen 2023.

POVS

Otok Susak

2

Tijekom ranijih godina provedena su opsežna botanička istraživanja koja je proveo Prirodoslovni muzej u Rijeci. Stanište

ugroženo zbog prisutne erozije.

POVS

Jezero Njivice na Krku

2

Od 2009. do 2016. svake se godine provodilo prstenovanje ptica. U razdoblju od 2011. do 2012. izvršeno istraživanje i vrednovanje flore i vegetacije, preliminarna analiza istraživanja šišmiša, istraživanje i vrednovanje ugroženih vrsta vodozemaca i gmazova, istraživanje ihtiološke raznolikosti i ocjene stanja zajednice riba, a provedeno je istraživanje i vrednovanje ugroženih vrsta vretenaca (Odonata). Tijekom 2013. postavljena je poučna ploča. Stanište ugroženo hidrotehničkim zahvatima (uspostavom i održavanjem sustava odvodnje). Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Jezero Ponikve na Krku

2

2014. započet je monitoring jezerskog regoča prema monitoring protokolu te je obavljen i u 2021. Stanište ugroženo hidrotehničkim zahvatima. Tijekom monitoringa regoča, godine 2015. zabilježena je u sastavu submerzne vegetacije na jezeru rijetka biljka mesožderka južnjačka mješinka (Utricularia australis), koja kasnijih godina nije više bila opažana.

Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je

donesen 2023.

POVS

Šuma crnike na Grguru

2

Šuma je u degradiranom stanju zbog alohtone divljači (jelena lopatara).

POVS

Matić poljana

2

Područje je dijelom ugroženo sukcesijom. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima

ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Otočić Zabodarski

3

Na otočiću zabilježena rijetka flora (obalni halofiti).

POVS

Otočić V. Osir

3

Na otočiću zabilježena rijetka flora (vegetacija stijena sa endemom kvarnerski jelenak).

POVS

Gomance

3

Godine 2011. vršeno istraživanje faune danjih leptira, a 2012. izvršeno je sveobuhvatno florističko istraživanje. Redovito se obavlja košnja. U predjelu dna šljunčare zamijećena je 2021. devastacija staništa (u privatnom vlasništvu) offroad vozilima, kreiranjem poligona za vožnju. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Lič polje

2

U 2014. izrađena je analiza i valorizacija staništa gniježđenja kosca (Crex crex). Javlja se porast intenziviranja poljoprivrednih djelatnosti uz krčenje vegetacije Juniperus communis. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko- goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. ugovorila je izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Lič polje te je isti i izrađen 2021. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Daždeland

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Velika jama

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Stupina jama

2

2014. članovi SO Velebit su dojavili da su u sklopu svojih istraživanja u jami pronašli veliku količinu smeća, smeće je u prethodnim godinama već u nekoliko navrata izvlačeno iz jame. U suradnji s Upravom za inspekcijske poslove pokrenut je

postupak za sanaciju i u 2015. napravljen je plan sanacije.

POVS

Izvor Kamačnik

3

Područje se nalazi unutar značajnog krajobraza Kamačnik. U 2016. probijena je nova staza za posjetitelje od doma do kanjona. U 2016. i 2017. HYLA je obavila speleoronilačka istraživanja izvora u okviru projekta KARST. U 2017. prijavljen je projekt "Veze prirode" u okviru prekogranične suradnje, a u 2018. je projekt odobren te će trajati 30 mjeseci. JU Priroda je pridruženi partner na projektu, bez financijskog učešća, uz praćenje provedenih aktivnosti. Cilj projekta je osigurati održivost očuvanja i obnove ciljnih vrsta na zaštićenim područjima Natura 2000 (Sutla, Kupa, NP Risnjak, Radensko polje, kanjon Kamačnik), a u okviru projekta 2020. je izvršeno čišćenje izvora od otpadnog drveća. U 2018. i 2019. godini provodio se odobreni EU projekt "Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području ZK Kamačnik", koji je završen 2020. Ustanova je pripremila zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za dva zaštićena područja (Kamačnik, Vražji prolaz i Zeleni vir) u cilju zamjene posjetiteljske infrastrukture u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U prosincu 2021. godine je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podnijet zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za obnovu postojeće posjetiteljske infrastrukture u Značajnom krajobrazu Kamačnik i Značajnom krajobrazu Vražji prolaz i Zeleni vir te je ugovor sa Fondom i potpisan 2022. U 2023. izgrađeni su pješački most i osmatračnica u neposrednoj blizini izvora. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Potok Mala Belica

3

Izvrsno očuvana staništa gorskog potoka. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima

ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Vrbnik

0

O području nemamo recentnijih podataka, kod pokušaja obilaska, zbog protoka vode nije bilo moguće istražiti tunel. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je

donesen 2023.

POVS

Zebar

3

Dobro očuvano stanište uz populaciju sase u zadovoljavajućem stanju. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. ugovorila je izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Zebar te je isti i izrađen 2021. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Krmpotsko

3

Dobro očuvano stanište uz populaciju sase u zadovoljavajućem stanju. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Kupa kod Severina

3

Dobro očuvano stanište te se pretpostavlja da se populacije leptira Leptidea morsei nisu bitno promjenile. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU

6025) koji je donesen 2023.

POVS

Područje oko Kuštrovke

0

O području nema dostupnih podataka. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima

ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Vražji prolaz i Zeleni vir

3

Područje se preklapa sa značajnim krajobrazom Vražji prolaz i Zeleni vir. Slično kao i Kamačnik, značajni krajobraz Vrajži prolaz - Zeleni vir odlikuje se preplitanjem bujnog i raznolikog šumskog svijeta s očuvanim svijetom gorskih potoka, litica kanjona, slikovitih geoloških bora, slapova, brzaca, vrtložnih lonaca i krških fenomena. Osobitost su divokoze koje se zadržavaju na liticama i strmim padinama kanjona. Područje je u zadovoljavajućem stanju, ali se zbog utjecaja vode i atmosferilija kontinuirano mora vršiti obnova infrastrukture. Godine 2012. dijelom obnovljena infrastruktura za prihvat posjetitelja. U 2013. izdano je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja. Godine 2015. izrađena je Studija analize stanja te budućeg razvoja i obnove zaštićenog područja. U proljeće 2016. godine sanirani su dijelovi odrona na stazi za posjetitelje. Također su sanirani dijelovi infrastrukture na šetnicama i prilaz Muževoj hižici. U 2017. izvršena je sanacija dijela dotrajale infrastrukture te je izrađena studija "Struktura i stav posjetitelja u Vražjem prolazu-Zelenom viru i Kamačniku". U 2018. izvršena je sanacija izvala stabala u kanjonu i obnova oštećene infrastrukture zbog velikih izvala stabala u posjetiteljskoj zoni. U 2018. izrađeno je idejno rješenje za zaštitu od odrona. U 2019. obnovljeno je koncesijsko odobrenje za prihvat posjetitelja te je izrađen projekt vezano za zaštitu od odrona. U 2020. i 2021. obnovljena je dotrajala posjetiteljska infrastruktura, a obnova će se nastaviti i u 2022. Ustanova je pripremila zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za dva zaštićena područja (Kamačnik, Vražji prolaz i Zeleni vir) u cilju zamjene posjetiteljske infrastrukture u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U prosincu 2021. je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podnijet zahtjev za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za obnovu postojeće posjetiteljske infrastrukture u Značajnom krajobrazu Kamačnik i Značajnom krajobrazu Vražji prolaz i Zeleni vir te je ugovor sa Fondom i potpisan 2022. U 2022. zbog iznimno jakih oborina koje su krajem rujna zadesile Rijeku i Gorski kotar, pri nastanku jakih bujica i odrona stabala i kamenja, uništen je dio posjetiteljske infrastrukture. Stoga je izdana mjera zatvaranja kanjona za posjetitelje, a u narednoj godini usmjerit će se prioritetno sredstva i kapaciteti u obnovu uništene infrastrukture, kako bi se kanjon mogao ponovo otvoriti za posjećivanje. U 2023. pristupljeno je izradi dokumentacije obnove infrastrukture. U 2024. planira se obnova infrastrukture. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Područje oko Kupice

2

U sklopu projekta Sožitje, obavljeno rekognosciranje flore. Prisutni radovi na vodotoku te je izgrađena mini hidro-elektrana.

Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Lokve-Sunger-Fužine

2

2008. istraživano područje creta u Sungerskom lugu. Iste godine provedena je revitalizacija područja. 2009. postavljena je poučna ploča. Velika najezda potkornjaka, ali i različiti šumski radovi najveća su prijetnja šumskom staništu. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU

6025) koji je donesen 2023.

POVS

Otok Krk

3

2013. provedeno je istraživanje lokava Krka kroz istraživanje faune vretenaca (Odonata). Tijekom 2014. postavljeno je 11 poučnih ploča na šetnici Batomalj-Baška. 2015. i 2016. kroz projekt LOKNA vršena su prirodoslovna istraživanja krških lokvi na području Grada Krka (vretenca, šišmiši, herpetofauna, ptice i flora). Izvršeno je popisivanje lokvi na čitavom otoku i uspostavljena on-line baza podataka te je postavljeno šest poučnih ploča i uređena tematska šetnica o lokvama. U 2016. vršena su istraživanja staništa, svojta i prirodnih vrijednosti za područje Čavlena vezano uz mogućnost lociranja područja za kamp. Prisutno zarastanje travnjaka. U okviru projekta "Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije" partner na projektu Primorsko-goranska županija 2020. postavila je brojač posjetitelja u okolici Baške i ugovorila izradu Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za Krk (Baška, Punat) te je isti i izrađen 2021. U 2019. od strane nadležnog Ministarstva organizirana je akcija uklanjanja invazivne strane vrste Kudzu kojoj su se pridružili djelatnici Ustanove.

Nastavljeno je redovno vršenje monitoringa invazivne strane vrste penjačice kudzu na području turističkog naselja Haludovo te je temeljem Rješenja MGOR u 2022. provedena i akcija uklanjanja. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Otok Cres

3

2010. provedena je inventarizacija krajobraza i staništa na području Punta križa. 2015. provedena su istraživanja mogućnosti lociranja golf igrališta "Matalda" na području poluotoka Punta Križa. Izrađena su dva separata, "Staništa i vegetacija" i "Flora". U 2017. izvršena su istraživanja speleoloških objekata na područje Tramuntana te je pružena podrška HYLA-i vezano za istraživanje saproksilnih kornjaša. U 2020. godini provedena su dodatna speleološka istraživanja jame Čampari. U 2021. provedena su istraživanja ugroženog Natura 2000 kornjaša Limoniscus violaceus na Cresu koja su

nastavljena i u 2022.

POVS

Otok Rab

2

U sklopu projekta Geopark Rab provode se geološka istraživanja. Prisutan je jak antropogeni utjecaj u turističkoj sezoni zbog velikog broja posjetitelja (potencijalna ugroza laminiranih struktura sa cijanobakterijama, erozija i sl.). Od 2018. vršena su geološka istraživanja na Loparu, a čija je provedba završila 2022. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

POVS

Vele i Male Srakane - kopno

3

U 2016. i 2017. Uduga "BIOM" izvršila je botanička istraživanja otoka.

POVS

Šume kod Skrada

3

Stanište je očuvano i pogodno za ciljne vrste. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Velika Belica

3

Očuvana staništa gorskog potoka i okolnih šuma, stijena i sipara. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim

područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Otok Dolin - J

3

Zabilježeno širenje borove šume sa sjevernog djela prema južnom dijelu otoka. Udruga BIOM je u 2010. otkrila populaciju bjelonokte vjetruše od 20tak gnjezdećih parova. BIOM i dalje provodi monitoring bjelonokte vjetruše u RH. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen

2023.

POVS

Golubinjak

2

Područje se preklapa sa zaštićenom park-šumom. Zbog velike najezde potkornjaka dolazi do sušenja smreka. Područje je

obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Bjeljevina

3

Stanište je očuvano i pogodno za ciljne vrste. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i

područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

POVS

Sniježnica pod Lisinom

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Sojkina jama

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Špilja kraj potoka Zala 2

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Jama kod šumarske kuće

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Jama kod lugarnice

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Bezdan pod Vučjakom

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Bakar - Meja

2

Stanište je ugroženo sukcesijom. Od 2015. redovno se provodi monitoring jadranske kozonoške prema monitoring protokolu. Primijećeno zarastanje travnjaka na kojem se nalazi orhideja. Trenutni stupanj sukcesije ne ometa razvitak jedinki, no stanje treba pratiti. Tijekom monitoringa 2022. primijećena je manja brojnost pojavnosti jedinki orhideja, a pretpostavka je zbog velikih vrućina i sušnog razdoblja. U 2023. brojnost jedinki je bila veća nego u 2022. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU

6025) koji je donesen 2023.

POVS

Prva Brizićeva jama

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Plomin - Moščenička draga

3

U razdoblju 2013/14. provedena su istraživanja koraligena (MedMPAnet projekt).

POVS

Cres - rt Grota - Merag

3

U razdoblju 2013/14. provedena su istraživanja koraligena (MedMPAnet projekt).

POVS

Cres - rt Pernat - uvala Tiha

3

Do 2016. godine pratilo se stanje populacije sredozemne medvjedice.

POVS

Cres - rt Suha - rt Meli

3

U razdoblju 2013/14. provedena su istraživanja koraligena (MedMPAnet projekt).

POVS

Lošinj - Vela i Mala draga

2

Staništa ugrožena zbog velikog pritiska nautičkog turizma.

POVS

Lošinj - uvala Sunfarni

2

Staništa ugrožena zbog velikog pritiska nautičkog turizma.

POVS

Lošinj - uvala Krivica

2

Staništa ugrožena zbog velikog pritiska nautičkog turizma.

POVS

Lošinj - uvala Balvanida

2

Staništa ugrožena zbog velikog pritiska nautičkog turizma.

POVS

Lošinj - uvala Pijeska

2

U razdoblju 2013/14. provedena su istraživanja posidonije (MedMPAnet projekt). Staništa ugrožena zbog velikog pritiska

nautičkog turizma.

POVS

Ilovik i Sv. Petar

2

Staništa ugrožena zbog velikog pritiska nautičkog turizma.

POVS

V. i M. Srakane

3

2013./14. izvršena su istraživanja - kartiranje morskih staništa za posidoniju i druga vrijedna podmorska staništa. Stanište je

očuvano i pogodno za ciljne vrste.

POVS

Podmorje Plavnika i Kormata

3

Godine 2007/08. provedeno je prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krškim pojavama u podmorju. U razdoblju 2013/14. provedeno je testiranje monitoring protokola za praćenje koraligena (MedMPAnet projekt). Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen

2023.

POVS

Podmorje otoka Suska

3

U razdoblju 2013/14. provedena je u sklopu projekta MedMPAnet kartiranje morskih vrsta i staništa posidonije i koraligena.

POVS

Podmorje otoka Unije

3

U razdoblju 2013/14. provedena su istraživanja: kartiranje morskih vrsta i staništa posidonije, koraligena i drugih zajednica i

testiranje monitoring protokola za posidoniju (MedMPAnet projekt).

POVS

Mala i Vela luka na poluotoku Sokol; Krk

3

U razdoblju 2013/14. provedeno je testiranje monitoring protokola za praćenje koraligena (MedMPAnet projekt). Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen

2023.

POVS

Podmorje otoka Prvić

3

Godine 2007/08. provedeno je prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krškim pojavama u podmorju. 2013.g. izvršena istraživanja pojava u moru na području rta Njivice. U razdoblju 2013/14. provedena su u sklopu projekta MedMPAnet sljedeća istraživanja: kartiranje morskih vrsta i staništa posidonije, koraligena i drugih zajednica, testiranje monitoring protokola za praćenje koraligena i livada posidonije, socio-ekonomska studija lokalnog ribarstva, istraživanje, procjene i praćenja stanja priobalnih ribolovnih resursa te izrada studije ribolovnih resursa.

POVS

Podmorje otoka Grgur i Goli

3

Godine 2007/08. provedeno je prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krškim pojavama u podmorju. Godine 2014. provođena su istraživanja u sklopu projekta MedMPAnet: kartiranje morskih vrsta i staništa posidonije, koraligena i drugih zajednica, socio-ekonomska studija lokalnog ribarstva, istraživanje, procjene i praćenje stanja priobalnih ribolovnih resursa

te izrada studije ribolovnih resursa.

POVS

Supetarska draga na Rabu

2

Ugrožena staništa zaslanjenih močvara zbog velikog pritiska nautičara i utjecaja marine te antropogenih promjena na kopnenom dijelu močvare (nasipavanja, onečišćenja i sl.). Tijekom druge polovice 2020. evidentiran je prilikom obilaska područja od strane JUP pomor cjelokupne populacije periski u ovoj velikoj uvali. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

POVS

Zaljev Kampor na Rabu

2

Područje vrlo ugroženo zbog antropogenih utjecaja. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i

područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

POVS

Dolfin i otoci

0

O području nema dostupnih podataka.

POVS

Podmorje Trstenika

3

Stanište je očuvano.

POVS

I. strana V. i M. Orjula

3

Stanište je očuvano.

POVS

Obala između rta Šilo i Vodotoč

3

Stanište je relativno dobro očuvano. U širem području uvale Vodotoč uočljiv je povećani pritisak na obalna staništa zbog

turističkih i rekreacijskih aktivnosti na plažama. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

M. Draga - Žrnovnica

3

Stanište je relativno dobro očuvano. U neposrednoj blizini granice područja, u uvali Žrnovnica, nalaze se instalacije marikulture koje su na ovom lokalitetu od 1987. godine. Od 2012. uzgajalo se 80 t/ god. orada i brancina što je bila maksimalna količina u uzgoju na ovom ribogojilištu. Trenutno je ribogojilište u prenamjeni za uzgoj 35 t/god. mlađi

kalifornijske pastrve.

POVS

Cres - Lošinj

2

Od 2010. do 2016. se u suradnji s Plavim svijetom kontinuirano provodio monitoring dobrih dupina. U razdoblju 2013/14. provedena u sklopu projekta MedMPAnet testiranje monitoring protokola za praćenje koraligena i livada posidonije. U 2015. godini provodila su se dva projekata s Institutom Plavi svijet: Monitoring dobrih dupina u Natura 2000 područjima u Primorsko-goranskoj županiji i Partnerstvo za održivo korištenje morskih resursa. U suradnji sa PMF-om od 2012. se provodi projekt praćenja temperature mora u podmorju otoka Ćutina. Projekt je dio šireg programa TMEDNet. Ciljna vrsta ugrožena zbog znatnog pritiska nautičkog turizma. U suradnji s Plavim svijetom, pripremljen je i na LIFE program prijavljen projekt "CroCoDol" usmjeren na poboljšanje statusa očuvanosti populacije dobrog dupina (Tursiops truncatus) unutar područja ekološke mreže Natura 2000 Cres-Lošinj no nije prošao.

POVS

Medvjeđa pećina kod uvale Lučica (Lošinj)

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Špilja podno Kostrija (Vrbnička špilja)

0

O speleološkom objektu prikupljeni su osnovni podaci tijekom zajedničkog obilaska JUP i MGOR. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Jama Vrtare Male

3

Jama Vrtare mala je jedno od najznačajnijih lokaliteta staništa anhijalinih špilja s bogatom, dijelom endemičnom faunom, a također je najznačajniji paleontološki lokalitet pleistocenske (ledenodobne) faune u PGŽ. Tijekom nekoliko godina provođena su paleontološka istraživanja jame (sudjelovali su paleontolozi PMZ-a i HAZU) što je rezultiralo predstavljanjem rezultata i nalaza istraživanja (najznačajniji paleontološki nalazi su lubanja i kosti špiljskog lava, ledenodobnih slonova i drugi rijetki nalazi). Napravljena su i detaljna geološka istraživanja okolice jame. Hrvatsko biospeleološko društvo također je istraživalo recentnu speleofaunu jame. O svim istraživanjima JUP je redovito izvješćivana i dobivala je izvješća o provedenim istraživanjima i rezultatima nalaza.

POVS

Uvale Jaz; Soline i Sulinj na Krku

2

2014. izrađena je studija o prirodoslovnim vrijednostima uvale Soline. Prisutno širenje turističkih sadržaja i djelomično nasipavanje muljevitih obala zaljeva Soline. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima

ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Zaljev Sv. Eufemije na Rabu

2

Prisutan jak antropogeni utjecaj zbog zasipavanja materijalom te morskih onečišćenja. Prilikom terenskog izvida 2022. utvrđeno je zaraštanje CST Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

POVS

Medvjeđa špilja (morska)

0

O speleološkom objektu nemamo dostupnih podataka.

POVS

Krk - od rta Negrit do uvale Zaglav

2

Prisutan velik utjecaj turizma u ovom području. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i

područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rta

2

U razdoblju 2013./14. provedena su u sklopu projekta MedMPAnet sljedeća istraživanja: testiranje monitoring protokola za livade posidonije. Prisutan veliki utjecaj turizma u ovom području. PPodručje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Krk - od Crikvenog rta do rta Sv. Nikole

0

Nemamo dostupnih podataka. PPodručje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke

mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Podmorje istočne obale otoka Krka

3

Provedena su istraživanja staništa posidonije 2010/11. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i

područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Podmorje Kostrene

3

2007. izrađena je studija o prirodoslovnim vrijednostima podmorja Kostrena (kao podloga za proglašenje zaštite). Tijekom obilaska uočena pojava antropizacije kod morskih ptica (primjerice morski vranci i još neke morske i obalne ptice toleriraju

kupače tijekom ljetne sezone).

POVS

Podmorje poluotoka Lopar - Rab

3

Stanište je očuvano. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka

Raba (PU6089) koji je donesen 2023.

POVS

Podmorje oko rta Ćuf na Krku

3

2014. izrađena Studija o prirodnim vrijednostima obalnog pojasa poluotok Ćuf - Njivice, otok Krk. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen 2023.

POVS

Zaljev Soline - otok Krk

2

2014. izrađena je Studija "Lječilište Meline" u zaljevu Soline, otok Krk: prirodne vrijednosti Solina i mogućnosti realizacije lječilišta na način da se ne ugrozi temeljni fenomen. Glavna ugroza je utjecaj turizma i širenje turističkih sadržaja. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) koji je donesen

2023.

POVS

Otok Zeča

3

Godine 2012. izvršeno prstenovanje galebova (na otočiću Pregaznik).

POVS

Gorski kotar i sjeverna Lika

2

Preklapa se sa većinom zaštićenih područja u Gorskom kotaru. Istraživanja koja su provedena na navedenom području su sljedeća: godine 2012. provedeno je istraživanje dijela lokvi na području Gorskog kotara kroz istraživanje faune vretenaca (Odonata). Monitoring velikih zvijeri (praćenje pojavnosti risa putem foto-zamki) provodi se kontinuirano od 2012. Godine 2014. kupljena je jedna, a 2015. druga ogrlica za risa. U 2015. je jedan ris (Goran ZIP) obilježen telemetrijskom ogrlicom i kontinuirano se pratilo njegovo kretanje. U 2016. prestalo je praćenje iste jedinke te je obilježena druga jedinka (Burni ZIP). U 2017. zamijenjena je jedna neispravna ogrlica u reklamacijskom roku. U 2018. obilježeni su GPS ogrlicom ris Marko ZIP te ris Martin. Dugogodišnji suradnik na aktivnostima monitoringa risa Veterinarski fakultet iz Zagreba u 2018. započeo je s provođenjem LIFE projekta u okviru kojega će se postaviti oko 100 foto zamki na području obitavališta risa u RH. Iako nije partner na projektu, Ustanova će se uključiti u projekt kroz aktivnosti praćenja risa. Godine 2012. istražena je flora doline Kupe, vegetacijski profil u dolini Kupe i važne, endemične i rijetke biljke u gornjem dijelu doline Kupe. Izrađena je studija o staništima medvjeda. U tijeku vršenja monitoringa Natura 2000 vrste 2016. leptira apolona, na području Drivenika uočeno je par jedinki vrste. 2016. u okviru projekta inventarizacije vidikovaca, prikupljani su podaci o flori i fauni staništa. U 2018. tijekom monitoringa nije sa sigurnošću mogla biti utvrđena prisutnost leptira apolona te se može pretpostaviti smanjenje brojnosti populacije ili izumiranje ove vrste na području Gorskog kotara. Javlja se napuštanje tradicijske poljoprivrede što dovodi do gubitka ciljnih staništa. Posljedično se javlja zarastanje travnjaka. Pojedina ciljna staništa izložena su i požarima (veliki dio autohtone šume s crnim borom izgorilo je u požarima proteklih godina). Javlja se i onečišćenje vodotoka i fragmentacija staništa. Terenskim obilascima 2021. su utvrđena nova nalazišta cjelolatične žutilovke (Natura 2000 vrsta). U 2021. pratila se pojavnost velikih zvijeri na području putem foto zamki te razmjenom podataka iz srodnih projekata koji se provode na ovom području, a što je nastavljeno i u 2022. i 2023. U 2022. Ustanova je izradila kućice za sove jastrebače koje su 2023. u suradnji s HAZU, Zavodom za ornitologiju i postavljene na odabranim lokacijama u cilju poboljšanja uvjeta za gnježđenje, uz provedbu monitoringa. Područje je obuhvaćeno Planom upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) koji je donesen 2023.

4. Ocjena provedbe plana upravljanja

Tablica 4.1. OCJENE I GODINE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA PU 6020

GODINA PROVEDBE: 2. godina provedbe Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) za razdoblje od 2023. do

2032

Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Krka (PU 6020) Upravno vijeće Ustanove donijelo je 20. srpnja 2023. te je na isti dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva. Tome je prethodila provedba postupka javne rasprave koja je trajala od 11. travnja 2023. do 11. svibnja 2023. i u sklopu koje je

25. travnja 2023. održano javno izlaganje o prijedlogu Plana upravljanja. Ustanova je nakon donošenja Plana u tekućoj godini nastavila provoditi svoje redovne djelatnosti u skladu s mogućnostima i kapacitetima. Vršen je nadzor, obilasci krčkih lokvi, monitoring vretenca jezerski regoč, provedeno je ornitološko istraživanje ćukavice na južnom dijelu otoka Krka. U 2023. Ustanova je prijavila na natječaj FZOEU financiranje izrade projektne dokumentacije za razradu projekta radnog naziva "Unaprijeđenje upravljanja i stanja očuvanosti ciljnih stanišnih tipova i uz njih vezanih ciljnih vrsta unutar područja EM u PGŽ". Ustanova će tijekom 2024. godine aktivnosti planirane planom upravljanja vršiti u skladu s prioritetima te financijskim i kadrovskim kapacitetima, uvažavajući pritom eventualne mogućnosti i prilike.

KOD PU

AKTIVNOST

OBRAZLOŽENJE

PU 6020

Sudjelovati u provedbi projekta „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ i SMART komponente projekta

„Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ na aktivnostima unutar područja obuhvata vezanim uz sve kopnene i slatkovodne CST i CV utvrđene za područje i njihove rezultate iskoristiti za prilagodbu upravljanja područjem

Projekti „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ i SMART komponente projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ završavaju koncem 2023. godine.

PU 6020

Redovno održavati i prema potrebi obnavljati i unaprijediti informativno- edukativne sadržaje, usmjeravajuću signalizaciju i jednostavnu posjetiteljsku infrastrukturu unutar i uz granice posebnih rezervata.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6020

Ovisno o iskazanom interesu lokalnih dionika, uspostaviti i koordinirati rad formalnog suradničkog vijeća za očuvanje, održivo korištenje i promicanje prirodnih vrijednosti Krka.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6020

Sudjelovati u aktivnostima jačanja kapaciteta dionika sustava praćenja i izvještavanja u okviru projekta „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova

Projekti „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ i SMART komponente projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ završavaju koncem 2023. godine.

PU 6020

Prema potrebi , izraditi Smjernice za monitoring kopnenih i slatkovodnih CST i CV u području usklađene s Nacionalnim protokolom i prilagođene specifičnostima i upravljačkim potrebama u području, te u skladu s njima prilagoditi planirane aktivnosti praćenja.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6020

Surađivati u akcijama čišćenja naplavljenog morskog otpada na plažama na prioritetnim lokacijama za očuvanje obalnih i morskih CST

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6020

Sudjelovati u provedbi projekta „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ na aktivnostima unutar područja obuhvata vezanim uz sve morske i obalne CST i CV utvrđene za područje i njihove rezultate iskoristiti za prilagodbu upravljanja područjem

Projekti „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ i SMART komponente projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ završavaju koncem 2023. godine

PU 6020

Sudjelovati u provedbi projekta „Kartiranje morskih staništa“ na aktivnostima unutar područja obuhvata vezanim uz sve morske CST utvrđene za područje i njihove rezultate iskoristiti za prilagodbu upravljanja područjem

Projekt „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom“ završava koncem 2023. godine.

PU 6020

Izraditi Smjernice za monitoring morskih i obalnih CST u području usklađene s Nacionalnim protokolima i prilagođene specifičnostima i upravljačkim potrebama u području, te u skladu s njima prilagoditi planirane aktivnosti praćenja.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6020

Prema potrebi, istražiti rasprostranjenost i stanje CST 1140 Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke i CST 1160 velike plitke uvale i zaljevi, izraditi smjernice za monitoring te, sukladno rezultatima istraživanja, poduzimati i/ili zagovarati poduzimanje potrebnih mjera.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6020

Prema potrebi, istražiti rasprostranjenost i stanje CST 1210 Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima, izraditi smjernice za monitoring te, sukladno rezultatima istraživanja, poduzimati i/ili zagovarati poduzimanje potrebnih mjera.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

Tablica 4.2. OCJENE I GODINE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA PU 6025

GODINA PROVEDBE: 2. godina provedbe Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025), za

razdoblje od 2023. do 2032. godine

Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) Upravno vijeće Ustanove donijelo je 20. srpnja 2023. te je na isti dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva. Tome je prethodila provedba postupka javne rasprave koja je trajala od 12. lipnja 2023. do 11. srpnja 2023. i u sklopu koje je 4. srpnja 2023. održano javno izlaganje o prijedlogu Plana upravljanja. Ustanova je nakon donođenja Plana u tekućoj godini nastavila provoditi svoje redovne djelatnosti u skladu s mogućnostima i kapacitetima. Vršeni su redovni obilasci područja te nadzor nad obavljanjem gospodarske djelatnosti u zaštćenim područjima, provođen je monitoring vuka i risa te je Ustanova sudjelovala u izradi i postavljanju kućica za sove jastrebače. Nastavljene su aktivnosti ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu na području ZK Kamačnik i ZK Vražji prolaz - Zeleni vir. U 2023. Ustanova je prijavila na natječaj FZOEU financiranje izrade projektne dokumentacije za razradu projekta radnog naziva "Unaprijeđenje upravljanja i stanja očuvanosti ciljnih stanišnih tipova i uz njih vezanih ciljnih vrsta unutar područja EM u PGŽ." Ustanova će tijekom 2024. godine aktivnosti planirane planom upravljanja vršiti u skladu s prioritetima te financijskim i kadrovskim kapacitetima Ustanove, uvažavajući pritom eventualne mogućnosti i prilike.

KOD

PU

AKTIVNOST

OBRAZLOŽENJE

PU 6025

Analizirati postojeće podatke (istraživanja, praćenje stanja i drugo) populacije medvjeda (Ursus arctos) na području Gorskog kotara i sjeverne Like radi utvrđivanja stanja populacije i njezine očuvanosti

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 6170 Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci unutar PEM Obruč i PEM Bjelolasica.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Izraditi i redovito ažurirati bazu prostornih podataka aktivnih gnijezda crne rode (Ciconia nigra), zmijara (Circaetus gallicus), sivog sokola (Falco peregrinus), ušare (Bubo bubo), sove močvarice (Asio flammeus), surog orla (Aquila chrysaetos) te gnijezdilišta i pjevališta tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus) kao temeljnu podlogu za provedbu mjera očuvanja kojima se osigurava mir pticama tijekom gniježđenja i podizanja ptića.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti utjecaj posjećivanja prednjeg dijela Ledene špilje na očuvanje vrijednosti zbog kojih je utvrđena kao CST 8310, s naglaskom na špiljsku faunu

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje medvjeda (Ursus arctos) unutar PEM Gorski kotar i sjeverna Lika.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) unutar PEM Gorski kotar i sjeverna Lika i PEM Bjelolasica

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje velike sase (Pulsatilla grandis) unutar područja EM Pleteno iznad N. Vinodolskog, Zebar, Krmpotsko i Podbilo

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Izraditi smjernice za upravljanje vodotokom temeljem geomorfoloških obilježja Rječine i ekoloških uvjeta potrebnih za bjelonogog raka

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Izraditi i redovito ažurirati bazu prostornih podataka kritičnih točaka od povećanog rizika za stradavanje ptica od kolizije i/ili elektrokucije na dionicama postojećih dalekovoda i vjetroturbina na području

obuhvaćenog PU

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 4060 Planinske i borealne vrištine unutar PEM Obruč i Bjelolasica, na temelju analize podataka iz evidencija HŠ i drugih

podataka dostupnih JU

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Analizirati postojeće podatke (istraživanja, praćenje stanja i drugo) populacije risa (Lynx lynx) na području Gorskog kotara i sjeverne Like radi utvrđivanja stanja populacije i njezine očuvanosti

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 91K0 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) unutar PEM Bjelolasica i PEM Područje oko Kupice, na temelju analize podataka iz evidencija HŠ i drugih podataka dostupnih JU.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Surađivati s lovoovlaštenicima na provedbi praćenja stanja jarebice kamenjarke te smanjenja utjecaja ugroza za vrstu (prelov, ispuštanje

drugih vrsta roda Alectoris i drugo).

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 9180 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion unutar PEM Vražji prolaz i Zeleni vir, na temelju analize podataka iz

evidencija HŠ i drugih podataka dostupnih JU.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Prema potrebi, poticati nadležne institucije na dodatnu regulaciju i postavljanje signalizacije (npr. usporavanje prometa) te unaprijeđenje postojećih ili izradu novih prijelaza i/ili prolaza za životinje na kritičnim točkama stradavanja velikih zvijeri i drugih životinja.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Analizirati postojeće podatke (istraživanja, praćenje stanja i drugo) populacije vuka (Canis lupus) na području Gorskog kotara i sjeverne Like radi utvrđivanja stanja populacije i njezine očuvanosti

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 9410 Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea) unutar PEM Područje oko Kupice te unutar PŠ Golubinjak i PR Debela lipa – Velika Rebar, na temelju analize podataka iz evidencija HŠ i drugih podataka dostupnih JU.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje velike četveropjege cvilidrete (Morimus funereus) unutar PEM Gorski kotar i sjeverna Lika.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje alpinske strizibube (Rosalia alpina) unutar PEM Područje oko Kupice i čvorastog trčka (Carabus (variolosus) nodulosus) unutar

PEM Potok Mala Belica.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Ustupanjem smjernica, inicirati kod HV izradu Plana upravljanja slivom Rječine na način da doprinosi očuvanju stanišnih uvjeta za bjelonogog

raka

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 4070 Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum) unutar PEM Obruč i Bjelolasica, na temelju analize podataka iz evidencija HŠ i drugih podataka dostupnih JU.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6025

Pratiti stanje CST 9110 Bukove šume Luzulo-Fagetum unutar PEM Šume kod Skrada, na temelju analize podataka iz evidencija HŠ i drugih podataka dostupnih JU.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

Tablica 4.2. OCJENE I GODINE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA PU 6089

GODINA PROVEDBE: 1. godina provedbe Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU 6089) za razdoblje od 2024. do 2033. godine

Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže otoka Raba (PU 6089) Upravno vijeće Ustanove donijelo je 20. srpnja 2023. te je na isti dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva. Tome je prethodila provedba postupka javne rasprave koja je trajala od 18. svibnja 2023. do 19. lipnja 2023. i u sklopu koje je 13. lipnja 2023. održano javno izlaganje o prijedlogu Plana upravljanja. Ustanova je nakon donođenja Plana u tekućoj godini nastavila provoditi svoje redovne dijelatnosti u skladu s mogućnostima i kapacitetima. Tijekom 2023. vršila je redovni nadzor s naglaskom na PŠ Komrčar s obzirom na izvale pojedinih stabala. U 2023. Ustanova je prijavila na natječaj FZOEU financiranje izrade projektne dokumentacije za razradu projekta radnog naziva "Unaprijeđenje upravljanja i stanja očuvanosti ciljnih stanišnih tipova i uz njih vezanih ciljnih vrsta unutar područja EM u PGŽ." Ustanova će tijekom 2024. godine aktivnosti planirane planom upravljanja vršiti u skladu s prioritetima te financijskim i kadrovskim kapacitetima Ustanove, uvažavajući pritom eventualne mogućnosti i prilike.

KOD

PU

AKTIVNOST

OBRAZLOŽENJE

PU 6089

Nastaviti informirati i senzibilizirati lokalnu zajednicu o geobaštini Raba, važnosti njenog očuvanja i njenoj korištenosti za lokalni razvoj

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6089

Istražiti prisutnosti CST 6420 Mediteranski visoki vlažni travnjaci

(Molinio-Holoschoenion) i moguće mjere za njegovu revitalizaciju ili restauraciju.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim,

prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

Zagovarati i poticati sustavna speleološka i biospeleološka istraživanja podzemnih objekata na Rabu

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6089

Izraditi prijedloge Pravilnika o zaštiti i očuvanju za PR Dundo i Odluke o mjerama zaštite i očuvanja za ZK Lopar

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u

2024. godini.

PU 6089

Zagovarati i sudjelovati u akcijama čišćenja nakupljenog otpada u obalnom pojasu, uz ostavljanje nanosa prirodnog porijekla (morske vegetacije, lišće, granja i debala)

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

Zagovarati, poticati i surađivati u osmišljavanju i provedbi mjera i aktivnosti potrebnih za održivi razvoj tradicionalne poljoprivrede i stočarstva na otoku, te očuvanje uz njega vezanih CST i drugih staništa važnih za očuvanje CV (suhi i vlažni travnjaci, lokve, strukturirani mozaični poljoprivredni krajobraz, suhozidi, točila)

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

U suradnji s FŠDT uspostaviti unutar PR Dundo redovno praćenje CST 9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) i CV hrastove strizibube (Cerambyx cerdo), s testnim plohama za praćenje procesa u negospodarenoj šumi crnike prepuštenoj prijelazu u prašumu (tzv. old growth forest)

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

Sudjelovati u redovnom održavanju postojeće signalizacije vezane uz prirodne vrijednosti otoka, te zagovarati viziju ujednačenog cjelovitog sustava informativno-edukativnih ploča, oznaka i smjerokaza i realizaciju te vizije postupnom zamjenom dotrajale postojeće signalizacije novom usklađenom s usvojenim zajedničkim standardom i konceptom

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

Poticati i provoditi revitalizaciju lokvi, naročito onih uz koje se vezuje CST povremene mediteranske lokve

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

Sudjelovati u aktivnostima jačanja kapaciteta dionika sustava praćenja i izvještavanja u okviru projekta „Razvoj sustava praćenja stanja

očuvanosti vrsta i stanišnih tipova

Projekti „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ i SMART komponente projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom

Natura 2000“ završavaju koncem 2023. godine.

PU 6089

Zagovarati i sudjelovati u redovnom informiranju i educiranju privatnih šumoposjednika vezano uz mjere za kompenzaciju privatnih šumoposjednika za gubitke zbog usklađivanja s mjerama očuvanja, iz SPZPP RH 2023.-2027. i mogućnosti njihovog korištenja

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.

PU 6089

Prema potrebi, istražiti rasprostranjenost i stanje četiri obalna CST (1210 Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.p), 1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi), 1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) i 2110 Embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipina), izraditi smjernice za monitoring te, sukladno rezultatima istraživanja, poduzimati i/ili zagovarati poduzimanje potrebnih mjera.

Ustanova ne raspolaže potrebnim financijskim, kadrovskim, organizacijskim, prostornim i drugim potrebnim resursima te se ova aktivnost ne može provesti u 2024. godini.