Sl. 1. Troprsti djetlić (Foto: Andrej Radalj)
PRONAĐENA ZANIMLJIVA VRSTA DJETLIĆA U PREDJELU PAKLENO NA OBRUČU
Stare šume s prezrelim i suhim odumrlim stojećim i srušenim stablima sve se rjeđe mogu susresti na području Primorsko-goranske županije. U regularno gospodarenim šumama stara oštećena stabla i sušci u pravilu se odmah uklanjaju iz šume. Takva stabla, sa šupljinama i dupljama, puna ličinki kukaca u pravilu su skloništa i bogate “smočnice” za ptice i sisavce. Stoga su za očuvanje živog svijeta šuma od osobite važnosti mikrostaništa kakva predstavljaju stara stabla i sušci. Uz njih su vezane mnoge rijetke i ugrožene vrste biljaka, životinja, gljiva i lišajeva. Takvih mikrostaništa ima još ponegdje u dovoljnom broju jedino u starim zaštićenim šumama nacionalnih parkova, strogih rezervata i šumskih rezervata (Risnjak, Bijele i Samarske stijene, Debela lipa – Velika rebar), pa i ponekog zaštićenog područja blaže kategorije zaštite (Golubinjak), a u ostalim područjima je nažalost sve veći pritisak na njihov opstanak. Ovaj problem gubitka bioraznolikosti zbog smanjenja odumrlog drveća u šumama uočen je posvuda u Europi pa se ulažu napori da se poveća količina starih i suhih stabala po jedinici površine i tako spriječi nadolazeća prijetnja erozijom bioraznolikosti.
Pred nekoliko je dana (31. listopada 2009.) u jednoj od još gotovo prašumskih sastojina u predjelu Paklena u planinskoj skupini Obruča, vanjski suradnik Javne ustanove “Priroda” i vrsni ornitolog, prstenovač ptica i suradnik Ornitološkog zavoda HAZU, gospodin Andrej Radalj, prigodom terenskog istraživanja za potrebe izrade stručne studije zaštite planine Obruč, uočio i snimio vjerojatno jednu od najslabije poznatih ptica Primorsko-goranske županije – troprstog djetlića (Picoides tridactylus). To je tipična borealna (sjevernjačka) vrsta, vezana uz tamne crnogorične šume tipa tajge na dalekom sjeveru Euroazije. Prema jugu Europe troprste djetliće sve je teže pronaći, njihove populacije su sve malobrojnije i raštrkanije, jer crnogoričnih, u prvom redu tamnih smrekovih šuma, ima malo i to uglavnom na visokim planinskim masivima poput Alpa i Karpata. Zbog toga se nalaz ove borealne vrste nadomak Sredozemlja i na razmjerno niskoj planini kakva je Obruč može označiti kao neobično značajan i vjerojatno prvi za ovu planinu. Tim više što su nalazi troprstog djetlića dosta rijetki za čitavu Hrvatsku. Najviše ih je dosad zabilježeno u Gorskom kotaru, a nalaz na Obruču je najsjeverozapadniji u Hrvatskoj. Šume planine Obruč, zbog vrlo razgibanog krškog reljefa neobično su raznolike i odlikuju se mnogolikošću ekoloških uvjeta od tipičnih sredozemno-montanih do borealnih smrekovih šuma koje preživljavaju u posebnim uvjetima u dubokim ponikvama – mrazištima, kakvima obiluje područje Paklenog.
Ishrana troprstog djetlića sastoji se u prvom redu od kukaca potkornjaka i ličinki kornjaša strizibuba koji su vezani na suha smrekova stabla, pa su šume u Paklenom tim značajnije za opstanak vrsta vezanih uz stara, odumiruća i suha stabla. Ovaj neočekivani ornitološki nalaz još je jedna potvrda o iznimnoj prirodoslovnoj važnosti planine Obruč i potrebi očuvanja njegovih dobro očuvanih šumskih sastojina s mnogo suhog drveća. Stoga je potrebno nastaviti s istraživanjima planine Obruč kako bi se egzaktno potvrdile dugo naslućivane slutnje o potrebi zaštite osobito vrijednih, gotovo prašumskih sastojina pojedinih dijelova ove iznimne planine na granici Primorja i Gorskog kotara.