Sl. 1. Drijen u proljeće prvi procvate ali kasno dozrije (foto: M. Randić)
DRIJEN, MEDVJEDI I SUŠA U PRIMORJU
Poznata je priča o medvjedu koji je strpljivo čekao pod stablom drijena da urode drenjule, jer je mislio da će drijen koji je u proljeće prvi procvjetao prvi i uroditi. Međutim, medvjed je čekao i
čekao i dugo se načekao – svi ostali šumski plodovi urodili su mnogo prije nego drijen!
Ove godine medvjedi neće uopće dočekati slasne crvene plodove, jer su se, bar u Primorju, drenjule smežurale i osušile već na granama – prije nego se potpuno razvilo sočno usplođe oko koštice.
Uzrok tome je dugotrajna i neobično izražena suša koja je vladala tijekom ljetnih mjeseci. Zbog suše posušilo se i lišće ne nekim vrstama drveća koje rado raste u društvu s drijenom. Čak su se i neka stabla i grmovi drijena djelomično osušili, tj. najčešće im se lišće osušilo na vrhovima i rubovima plojki. Izdaleka se vidjelo da su rđastu boju suhog lišća dobila brojna stabla javora šestila (Acer monspessulanum) na kamenitim, jugu okrenutim padinama, primjerice u podnožju Kamenjaka i oko Rijeke. Posušile su se također lipe na stjenovitim padinama, ali su nakon obilnijih kiša, baš kao i mnogo drugo drveće, ponovo potjerale mlado lišće. U takve termofilne šume u Primorju često se spuštaju medvjedi u potrazi za slasnim plodovima drijena. Sasvim suprotno ovogodišnjoj situaciji, drijen je lani vrlo dobro urodio. Sočnih drenjula bilo je u izobilju i bilo je zanimljivo pratiti pojavu dnevne visinske migracije medvjeda u potrazi za hranom. Medvjedi su radi drenjula zalazili u niže predjele Primorja, a zatim bi se, u potrazi za mirom popeli do visinskih šumskih predjela planine Risnjak – 900 do 1000 metara više! To smo mogli pratiti po svježem izmetu medvjeda punim koštica i neprobavljenih ostataka drenjula i to često na takvim neočekivanim nadmorskim visinama gdje drijen više ne može uspijevati zbog hladnoće. Medvjedi tako na svojim dnevnim visinskim lutanjima šire sjeme drijena posvuda, ali drijen, kao termofilna biljka koja traži toplinu, ne može se posvuda razviti. To mu uspijeva samo do visine od otprilike 800-900 metara, uglavnom na primorskim padinama. Najviše visine do kojih se u Primorju još mogu pronaći lijepi grmovi drijena su, primjerice, oko Gornjeg Jelenja (na 900 m n.v.!) – u pojasu crnog graba i primorske bukve.
Prošle (2011.) godine bio je također i dobar urod mukinje (Sorbus aria). Medvjedi su oko Malog Platka kršili grane stabala mukinja otežalih od bogatog uroda i do sita se najeli zrelih mukinja. I bukvica je prošle godine obilno urodila, pa je medvjeđa trpeza zbog toga bila obilna i raznolika. Ove su godine svi ti šumski plodovi podbacili u urodu. Ostaje nam vidjeti kako će medvjedi podnijeti ovogodišnju oskudicu. Pratit ćemo njihove tragove i kretanje i nastojat ćemo vas izvijestiti o “zimskom ponašanju”.
Marko Randić
Sl. 2. Urod plodova drijena ove je godine u primorju zbog suše jako slab
(foto. Ž. Gržančić)