Sl. 1. Dvije važne biljne vrste u šumi Dundo – hrast crnika i povijuša tetivika. Bolje smo ih upoznali pomoću crtačke tehnike preslikavanja na papiru (frotaž). Uočili smo da hrast crnika ima dva oblika listova (bez ili s trnovima na rubovima listova) i da trnovi tetivike mogu snažno ubosti nepažljivog posjetitelja!
RADIONICA U ZAŠTIĆENOM REZERVATU ŠUMSKE VEGETACIJE DUNDO
S prvim proljetnim danima u zaštićenom šumskom rezervatu Dundo (Dundovo) na otoku Rabu održana je radionica za šeste razrede OŠ Vladimir Nazor iz Crikvenice. Upoznavali smo osnovne biljne, gljivlje i životinjske vrste u vazdazelenoj šumi hrasta crnike. Od životinja upoznali smo, primjerice, zdepastog okruglastog kornjaša – proljetnog zujka ili balegara, primorsku guštericu, skakavca, lijepog leptira kleopatrinog žućaka i dr. Opažali smo i tragove muflona. Od biljaka imali smo prilike vidjeti i ukratko opisati: hrast crniku, tršlju ili lentisk, zeleniku, planiku, veliki vrijes, šibiku, bodljikavu povijušu – tetiviku, talijanski kozlac, smrdljivu iglicu, paprat primorsku slezenicu, vrlo otrovnu veliku mlječiku i nekolicinu ostalih značajnih vrsta koje rastu o ovom tipu šume. Pronašli smo i neke gljive kao što je hrastova sjajnica (sjajna drvenasta plodišta izrastaju iz panja hrasta crnike!), judino uho, puharu, jednu vrstu gljive plitičarke i druge.
Prilikom upoznavanja s biljnim svijetom koristili smo se i posebnom tehnikom preslikavanja listova biljaka na papir koju nazivamo frotaž. Osvjedočili smo se da su neke biljke bodljikave, primjerice, tetivika (sl. 1) ima snažne trnove na listovima i stabljikama koji se mogu bolno zakvačiti pod kožu, a čak i hrast crnika (sl. 1) ima na rubu mlađih listova oštre bočne trnove. Druge biljke imaju vrlo gorak okus (listovi zelenike!) ili neugodan miris (smrdljiva iglica!) ili ispuštaju vrlo otrovan mliječni sok (velika mlječika!), ako im se rani stabljika. Na taj način biljke se brane od životinja koje se njima hrane. Budući da u ovom tipu šume ljeti vlada suša i izrazito je snažno sunčevo zračenje, biljke su se takvim uvjetima staništa prilagodile tvrdim kožastim lišćem, sjajnom površinom listova kojom odbijaju prejaku sunčevu svjetlost, dlačicama i na druge načine.
Za one koji žele znati više:
Tehnika preslikavanja ±plosnatih predmeta, npr. listova ili kore drveća, prelaženjem vrškom mekane olovke preko površine papira ispod koje se umetne predmet naziva se frotaž (francuski: frottage). Neki od svjetski poznatih umjetnika koristili su ovu tehniku u svom umjetničkom radu. Jedan od najpoznatijih koji je eksperimentirao s ovom tehnikom je Max Ernst, njemački slikar i kipar. Koristeći se frotažom stvorio je bajkovite umjetničke svjetove (sl. 2).
Sl. 2. Dva crteža Maxa Ernsta, tehnika frotaža (frottage); iz umjetnikove zbirke “Povijest prirode”, 1926. godine (izvor Internet: MoMA).