posolica - lišće

Posolica – sasušeno more na površini otoka

Prospekt Gea, Zanimljivosti


Sl.1. Posolica na lišću velike mlječike (Euphorbia characias)

POSOLICA – SASUŠENO MORE NA POVRŠINI OTOKA

Dan poslije olujne bure na jadranskim se otocima zbrajaju štete. Otkriveni krovovi kuća, izvaljena stabla i potopljeni brodovi najčešće su žrtve njezinih “refula” (udara). Za razliku od juga koje puše iz smjera jugoistoka duž jadranske obale, čiji valovi na otvorenom moru mogu doseći nekoliko metara, bura se spušta sa obalnih planina i premda puše znatno brže od juga stvara puno manje valove. Ipak, od siline bure sa površine zapjenjenih valova izdiže se “morski dim” kojeg vjetar raznosi po otocima taložeći ga na raslinje, tlo i građevine (Sl.2.). Na taj način nastaje posolica, tanki sloj sitnih kristala morske soli. Na intenzitet posolice utječe i salinitet Jadranskog mora koje sa svojih 38‰ spada u slanija mora (prosječni salinitet svjetskih mora je 35‰).

Posolica ubrzava koroziju metalnih konstrukcija te stvara probleme u opskrbi električnom energijom. Stupanj izolacije električnih vodova rapidno se smanjuje ili dolazi do proboja ako poslije nastajanja posolice nastane magla, započne padati slaba kiša ili vlaga u zraku jako poraste.

Posolica negativno utječe na vegetaciju, oštećuje listove i cvjetove, te otežava biljkama opskrbu vodom povećavajući osmotske vrijednosti tla. Ipak, mnoge su se biljke prilagodile ovakvim uvjetima. Takve biljke nazivamo halofiti ili slanjače. Nagomilavajući soli u svojim stanicama halofiti postižu veće osmotske vrijednosti od onih u tlu što im omogućava normalnu opskrbu vodom. Druge se biljke protiv posolice brane debelim vanjskim slojem stanica koje na površini mogu biti dodatno zaštićene voskom i dlakama (Sl.3.).

Premda otežava život na otocima pojavu posolice od davnina su prepoznali ljudi iz tog kraja iskoristivši je za konzerviranje mesa i ribe (Sl.4.), a možda je upravo posolica ljepotom svojih čipkastih struktura bila inspiracija za neke od dezena paške čipke, rukotvorine koja se izrađuje na otoku gdje su bura i posolica najintenzivnije (Sl.1.).

Tekst i fotografije Patrik Krstinić


Sl.2. “Morski dim” u podvelebitskom kanalu


Sl.3. Zasoljeno lišće hrasta crnike


Sl.4. Sušenje pršuta na buri