Ovih dana tragovi ptica vrlo su se lijepo mogli opažati u snijegu, primjerice, početkom mjeseca i u okolici Veprinca, gdje je 8. veljače bila “granica” snijega – ispod te visine snijega je bilo malo, ili je već okopnio, a više u planini bilo ga je mnogo. Oko Veprinca tragovi životinja u snijegu osobito su se isticali na tvrđem snijegu koji se je zadržao na sjenovitim šumskim čistinama, u zaklonu od sunca.

Sl. 1. Na tvrđem snijegu ostali su sačuvani tragovi prstiju i otisci pera na krilima ptica – u ovom slučaju vjerojatno se radi o ptici iz porodice drozdova (foto: M. Randić)

Šume oko Veprinca (sl. 2) idealne su za “prezimljavanje” ptica jer se na stabla privilo mnogo bršljana koji se u ovo doba godine odlikuje zrelim plodovima. Ptice se uglavnom zadržavaju u krošnjama i zoblju bršljanove bobe, ali neke vrste, poput kosova rado silaze i na tlo gdje također nalaze raznu dodatnu hranu na tlu između snježnih polja (sl. 3). Koriste ili i žarkocrvene bobe veprine pticama za hranu ne znamo, ali smo uočili da se upravo kosovi rado zadržavaju u gustišu veprine i vješto izbjegavaju oštre bodljike na vrhovima njihovih filokladija (=nepravih listova).

Marko Randić

Sl. 2. U submediteranskoj šumi uz lokvu iznad predjela Staja (Veprinac) snijeg je okopnio, ali se na tlu moglo vidjeti mnogo intenzivno ljubičasto obojenog izmeta ptica koje su zobale bobe bršljana. U tim šumama na krošnjama obavijenim bršljanom vidi se (i čuje) mnogo kosova. Kad nisu u krošnjama, kosovi se u ovom tipu šume vole probijati i zadržavati u gustišu veprine po kojoj su veprinačke šume poznate (foto: M. Randić)

Sl. 3. Koloplet tragova nogu nekoliko vrsta ptica na zasjenjenoj šumskoj čistini podno Veprinca – veći tragovi vjerojatno pripadaju kosu (foto: M. Randić)