Park-šuma Komrčar na otoku Rabu izuzetno je područje čije se krajobrazne vrijednosti uvelike ovise o njegovoj geologiji, posebno jugozapadne padine. Komrčar leži na slojevima lapora i pješčenjaka starim približno 33 milijuna godina. U to vrijeme klima je bila tropska s čestim i snažnim olujama. Pod utjecajem oluja i spuštanja razine mora, u priobalju su se taložili pješčenjaci. U dubljem moru taloženjem su nastajali lapori. Današnji položaj slojeva posljedica je relativno mladih tektonskih poremećaja. Nažalost, geologija i nagib terena na jugozapadnim obroncima Komrčara pogoduju nastanku klizišta i odroni. Veliki udio u klizanju terena imaju i stari borovi koji na strmim padinama rastu gotovo vodoravno. Njihovo plitko korijenje ne može zadržati teške, razgranate krošnje, pa stabla padaju uzrokujući klizanje površinskog sloja tla. Ovisno o količini padalina, svake godine otvori se novo klizište, ostavljajući za sobom kratere u stoljetnom zelenilu. Svjedoci davnih odrona kamene su gromade pješčenjaka podno Komrčara u uvali Sveta Eufemija. Najvećima među njima Rabljani su dodijelili imena: Vela kamen, Fifi i Dvi sestrice.

Već treću godinu za redom u Komrčaru se provodi volonterska akcija kojoj je jedan od glavnih ciljeva preventiva stvaranja novih klizišta i sanacija postojećih uklanjanjem najkritičnijih borova na obroncima. U sklopu akcije se provodi i hortikulturalno uređenje ostalih dijelova Komrčara, a ovogodišnja novost je podupiranje dvaju vodoravnih borova koji se nadvijaju nad Šetalištem fra Odorika Badurine. Cilj podupiranja je spriječiti rušenje ovih prekrasnih stabala čije krošnje daju šetnici prepoznatljivu vizuru, a ljeti osiguravaju kupačima zaklon od sunca.

Tekst: Patrik Krstinić
Fotografije: Sandra Weitner

Sl.1. Podupiranje vodoravnih alepskih borova na Šetalištu fra Odorika Badurine

Sl.2. Uklanjanje kritičnih borova na jugozapadnim obroncima Komrčara

Sl.3. Hortikulturalni radovi u dijelu Komrčara podno zidina Sv. Ivana