Planinarima omiljene lokve Hahlić (Hahlići) u Obručevoj planinskoj skupini, smještene na početku travnate udoline Zapodi nedaleko planinarskog doma Hahlić, primjer su „lokvi-izvora“ (vidi: https://ju-priroda.hr/2018/03/lokve-kao-izvori-vode-za-pice/) ili možda preciznije rečeno „lokvi uz izvor“. Za razliku od Žive lokve kod Poljica na otoku Krku, kod koje se ne vidi odakle pritječe izvorska voda (možda iz slojeva smještenih blizu dna?), na Hahliću se uočava polagano cijeđenje i dotok izvorske vode iz udubljenja dolomitne padine neposredno iznad prve (gornje) u nizu od tri kaskadno postavljene lokvice – sabirališta vode.

U sušnom razdoblju izvor Hahlić presuši, ali voda u lokvicama se zadrži i služi za napajanje stoke. Takvo osiromašeno hidrološko stanje Hahlića zatekao je vjerojatno i naš poznati prirodoslovac i putopisac Dragutin Hirc koji je ove predjele posjetio 16. kolovoza 1884. godine. Evo njegovog opažanja:

 „Iduć dalje, upozori me lugar, da ćemo doći do žive vode „Hahlić“ zvane; nu ja sam se osvjedočio, da to nije živa voda, već samo kišnica, a da nije slastna, svjedoči bilje, koje se u njoj razbujalo. Chara foetida i Potamogeton crispus nisu ovdje riedki, a komu je poznat neugodan vonj parožnjača, taj znade, da i voda od njih zaudara.“
(Dragutin Hirc /1981/: Hrvatsko primorje – slike, opisi i putopisi. Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana /Kugli i Deutsch/, Zagreb.)

Još jedna zajednička paralela povezuje Živu lokvu kod Poljica i lokve Hahlić. Osim (povremenog) dotoka izvorske vode, u njima uspijevaju alge parožine (Hirc ih naziva „parožnjače“), Characeae. Poznato je da parožine uglavnom uspijevaju u čistoj i bistroj vodi i da uglavnom iščezavaju ukoliko dođe do dugotrajnijeg zamućivanja i/ili eutrofikacije. Upravo to se dešava u današnje vrijeme s lokvicama Hahlić jer travnatim prostranstvima Burnjaka i Zapodi lutaju poludivlji konji koji se napajaju u lokvicama Hahlić, a kopitima skidaju slojeve gline i čestice tla na pojilu zbog čega je voda lokvi sada trajno zamućena. Uzimamo si u zadatak, ukoliko bude moguće, istražiti utjecaj zamućivanja lokvi na sadašnje stanje populacije parožina i vodenog bilja u lokvicama Hahlić.

 Marko Randić

Slika 1. Lokvice Hahlić u planinskoj skupini Obruča (foto: M. Randić)

Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA

Cilj projekta „Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA“ je očuvanje i revitalizacija vodenih biotopa (lokve na Krku i barjanska okna u Ljubljanskom barju) kroz zajednički prekogranični pristup vrednovanja, inventarizacije, revitalizacije i promocije vodenih biotopa.

Sunčica Strišković
suncica.striskovic@ju-priroda.hr
00385/51-352-412

Poveznica na internet stranicu Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.:
www.si-hr.eu/start_hr