Slika 1. Lokva na Sulinju (Dobrinjština, otok Krk), formirana je na debelim nepropusnim naslagama glinastog tla. Redovito se održava čišćenjem, pa i danas služi napajanju stoke (foto: M. Randić)

KRŠKE LOKVE

Krške lokve, prema definiciji, ubrajamo u male močvare. Osobito su brojne na kvarnerskim otocima. Samo na otoku Krku prepoznato je, kao osobito važne i značajne u zaštiti prirode, čak 317 većih lokvi i sve su one ucrtane u Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Dodijeljena im je oznaka zaštite – spomenici prirode. Njihova važnost u krškom bezvodnom krajobrazu nemjerljiva je kao točkastih vodenih odnosno močvarnih staništa za raznolik živi svijet.

Tako je bilo sve do nedavnih dana. U nekim predjelima kvarnerskih otoka, gdje se stočarstvo uspjelo zadržati, važnost lokvi velika je još i danas. One su u bezvodnom krškom kraju značile život, sve dok nije uvedena tekuća voda i novi, lakši oblici privređivanja. To je uvjetovalo smanjenje, a ponekad i potpuno utrnuće pojedinih tradicijskih aktivnosti i baštinjenih znanja vezanih uz lokve. Međutim, u pojedinim predjelima, osobito u južnom dijelu otoka Krka, koji i dalje njeguje tradicijsko ovčarstvo, lokve još imaju svoju prvotnu funkciju napajanja stoke. U drugim dijelovima otoka, koji su se više okrenuli turizmu, ili u blizini naselja, lokve su često bivale zatrpane ili su onečišćene, ili su nestale prilikom urbanizacije i izgradnje, dok su one lokve koje su se mogle iskoristiti za natapanje vrtova, ili kao moguća pričuva vode za neke druge svrhe, ponekad tu funkciju i zadržale (vidi npr. i: https://ju-priroda.hr/2018/03/lokve-kao-izvori-vode-za-pice/ ).

Čak i one lokve koje nisu zatrpane, a nalaze se u predjelima gdje se više nije osjećala potreba za napajanjem stoke, nerijetko su zanemarivane i propale. U njima se prestao čistiti nataloženi mulj i uklanjati nabujala vegetacija pa su se procesima zarastanja postepeno pretvorile u čvrsto tlo. Takvih primjera na otoku Krku i na drugim kvarnerskim otocima ima velik broj. Osim toga, nekima od lokvi propustilo je glineno dno i nije više obnavljano pa se voda iz njih ispraznila.

Marko Randić

Slika 2. Još jedna lokva na Sulinju – gotovo je potpuno zarasla bujnom močvarnom vegetacijom (foto: M. Randić)

Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA

Cilj projekta „Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA“ je očuvanje i revitalizacija vodenih biotopa (lokve na Krku i barjanska okna u Ljubljanskom barju) kroz zajednički prekogranični pristup vrednovanja, inventarizacije, revitalizacije i promocije vodenih biotopa.

Patrik Krstinić
patrik.krstinic@ju-priroda.hr
00385/51-352-403

Poveznica na internet stranicu Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.:
www.si-hr.eu/start_hr