Slika 1. Nakupina mikroorganizama na prepiljenom deblu crnog bora iz kojeg curi biljni sok na mjestu gdje su mikrobi  oblikovali šuplju cjevčicu nalik sigi. Na dnu cjevčice kapaju kapi bistre tekućine. Snimljeno tijekom mjeseca travnja 2014. godine u blizini sela Vela Učka (foto: Marko Randić).

5.travnja 2016./ borova šuma kod Klane

Ove godine prilikom terenskih izlazaka posebnu pažnju posvećujemo golosjemenjačama, pa uočavamo i pojave koje bi inače vjerojatno izmakle našoj pažnji. Tako smo na kamenitoj strmini uz cestu koja vodi od Klane prema Pilani na prevaljenom i prepiljenom deblu crnog bora, iz kojeg kaplje sok, opazili neobične nakupine mikroorganizama narančaste i krem boje …

Nakupine mikroorganizama na prepiljenom deblu bora iz kojeg curi sok

Sredinom travnja 2014. opazili smo na podnožju Učke, u predjelu Trebišća, zanimljivu pojavu nakupina mikroorganizama nalik čajnoj „gljivi“. “Gljiva” se razvila na prepiljenom deblu bukve iz kojeg je kapao sok. Taj sok, vjerojatno obogaćen šećerima i drugim hranjivima, poslužio je kao dobra hranjiva podloga za rast i bujan razvoj mikroorganizama koji su formirali nakupinu. Nakupina sastavljena vjerojatno od raznih gljivica i bakterija  poprimila je bjelkasto-ružičasto- smećkastu boju s preljevima narančaste i žućkaste. Pojava nas je podsjetila na „gljivu“ kombuchu, koju mnogi uzgajaju u „kućnoj radinosti“, na zašećerenom čaju, smatrajući je osobito ljekovitom (vidi: ZANIMLJIVA POJAVA NALIK ČAJNOJ “GLJIVI” U PRIRODI ).

Nekoliko tjedna poslije, sličnu pojavu, ali mnogo intenzivnije narančasto obojenu,  opazili smo i fotografski dokumentirali na prevaljenom i prepiljenom deblu crnog bora u sađenoj borovoj sastojini, također na Učki, kod sela Vela Učka.  Iz prepiljenog debla također je kapao sok, a na mjestu kapanja mikroorganizmi su oblikovali malu sluzavu „sigu“. Na pojavu i fotografije smo ubrzo zaboravili, ali ovog proljeća, dana 5. travnja 2016., ponovo smo naišli na gotovo identičnu pojavu nedaleko Klane.

Zrelo stablo crnog bora (Pinus nigra) iščupano je iz korijena, međutim, dio korijenske mase ostao je u kontaktu s tlom, što vjerojatno omogućuje da korijenje crpi vodu iz tla i uzrokuje kapanje soka iz prepiljenog debla. Treba spomenuti da je deblo položeno ukoso niz padinu, pa je (djelomično iščupani) korijen ostao na povišenom terenu, dok je deblo usmjereno niz kosinu, što znači da je prepiljeno mjesto na nešto nižem položaju od korijena. Sličnu situaciju zatekli smo i u slučaju stabla crnog bora kod Vele Učke. U jednom i u drugom slučaju sok kaplje isključivo u dijelu debla koje je okrenuto prema tlu, pa pretpostavljamo da sila teža ima određenu ulogu u pojavi kolanja soka niz deblo.

Na prepiljenom dijelu debla stabla bora kod Klane veći je dio površine presjeka isušen i crnkaste je boje, ali na mjestu okrenutom prema tlu iz nakupina hledetinasto-sluzastih „jastučića“ mikroorganizama, debelih oko pola centimetra, neprestance kaplje bistra tekućina. Kapi se formiraju svakih nekoliko sekundi i i kaplju iz pet mjesta na donjim rubovima nakupina. Nakupine mikroorganizama su ponešto nadignute od razine presjeka drva, u sredini su svjetlije krem boje, a prema rubovima poprimaju izrazito živo-narančastu boju. Takvi „jastučići“ su unutra vodenasti, a prema rubu imaju čvršću „drhtavu“ konzistenciju. Slična je pojava viđena i na prevaljenom i prepiljenom boru na Veloj Učki (sl. 1, 2 i 3), pa pretpostavljamo da možda i nije toliko rijetka. Prema pričanju lokalnog stanovništva bor kod Klane srušila je jaka bura koja je na tom području puhala u proljeće 2015. godine. Stablo je dijelom prepriječilo nesmetanu komunikaciju prometnicom pa je krošnja morali biti otpiljena – tako je nastalo ovo specifično i zanimljivo (mikro-)stanište bakterija i gljivica. Moguće je da se radi o epizodi orkanske bure koja je poharala Rijeku i okolicu u ožujku 2015. godine (vidi: BURA U KANJONU RJEČINE )

 Marko Randić

Slika 2. Izgled presjeka prepiljenog debla na kojem je vidljivo da su se nakupine mikroba oblikovale u području istjecanja soka u dijelu debla koji gleda prema tlu (foto: Marko Randić).

Slika 3. Detalj prereza debla crnog bora na kojem su uz nakupine obojenih mikroba vidljive i prevlake zelenih jednostaničnih alga (foto: Marko Randić).