Slika 1. Ljubičasti cvjetovi liburnijske bresine izvrsna su pčelinja paša (foto: arhiva JUP)

BRESINA I PLANINSKI LUK – BOGATE PČELINJE PAŠE

U pojasu travnjaka koji se prostiru na primorskim padinama od obruča prema Malom Platku, Kamenjaku, Veloj Pliši i Gornjem Jelenju uobičajeno u mjesecu kolovozu procvate jedna od najvažnijih medonosnih biljaka mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa. To je ljubičasti vrisak ili bresina (sl. 1), polugrmić otporan na učestalo puhanje bure na izloženim mjestima travnjaka primorskih obronaka (sl.2).

Slika 2. Liburnijska bresina raste na buri izloženim staništima – Mali Platak, krajem kolovoza 2017. (foto: M. Randić)

Bresine pripadaju rodu Satureja, a ljubičasti vrsti Satureja subspicata, međutim, upravo u ovim krajevima botaničari prepoznaju i posebnu podvrstu – liburnijski vrisak (S. subspicata subsp. liburnica) koji je endemičan na prostoru od tršćanskog Krasa do Velebita (sl. 1. i 4).

Na travnjacima u zaleđu Rijeke liburnijski vrisak uglavnom obilnije procvate nakon prvih kiša na završetku sušnog dijela ljeta. To se, u pravilu, zbiva oko 15. kolovoza, tj. oko Vele Gospe. Tada na spomenutim travnjacima cvate razmjerno malo drugog bilja, a osim ljubičasto modre bresine, u isto vrijeme procvate i planinski luk (Allium ericetorum) koji cvate blijedožućkastim cvjetovima (sl. 3).

Slika 3. Rascvjetali planinski luk na mediteransko-montanim travnjacima Obruča (foto: M. Randić)

Pčele i „prirodni“ oprašivači bumbari revno obilaze modroljubičaste cvjetove vriska i žućkaste cvjetove luka, pa taj kasni cvjetni dvojac kontrastnih boja navješćuje zadnju obilnu pčelinju pašu u godini, ali i nadolazeće razdoblje učestalih jesenskih kiša kada je opnokrilcima otežano skupljanje nektara i peluda.

M. R.

Slika 4. Ove je godine liburnijski vrisak počeo cvasti već prvih dana mjeseca kolovoza – snimljeno na obroncima Jazvine podno Malog Platka (foto. Nina Trinjastić)