Slika 1. Ulazni dio Druške peći pod Učkom – ova špilja smještena na prisojnim padinama bujične udoline Mošćeničke drage važan je paleontološki lokalitet (foto: Nina Trinajstić)
ŠTO JE GORNJOPLEISTOCENSKA ALPSKA FAUNISTIČKA ZAJEDNICA?
Gornjopleistocenska “alpska” faunistička zajednica u Druškoj peći pod Učkom
Pleistocen se dijeli na donji, srednji i gornji, a svako se od tih razdoblja odlikuje određenim skupom životinjskih i biljnih vrsta od kojih su neke karakteristične za pojedino razdoblje. Naslage sedimenta u špiljama i jamama nerijetko su mjesta gdje su se u zaklonjenim nišama, konzervirani talozima koji su ih zaštitili od propadanja, očuvali fosilni ostaci života, često ledenodobne starosti tj. iz epohe pleistocena. Proučavanje takvih sedimenata pruža mnogo korisnih podataka o nekadašnjem živom svijetu i o paleookoloišu, tj. o životnim prilikama u prošlosti, a korisni su znanstvenicima paleontolozima, arheolozima i paleoekolozima u naporima tumačenja i rekonstrukcije prohujalih vremena.
Za tumačenje pleistocenskih (ledenodobnih) prilika na širem području Kvarnera vrlo su poučna istraživanja „pionira hrvatske speleoarheologije“ dr. Mirka Maleza u špiljama i jamama Učke. Posebno su za tumačenje prilika ledenog doba zanimljivi njegovi paleontološki nalazi iz Druške peći čiji prostrani ulaz leži na strmini lijeve strane kanjonske udoline Mošćeničke drage (sl. 1). Dr. Mirko Malez je u sondi koju je iskopao u ovoj špilji pronašao kosti alpskog svisca (sl. 2), vuka, špiljskog medvjeda, špiljskog lava, kozoroga i snježne jarebice. Prema njegovu tumačenju radi se o gornjopleistocenskoj alpskoj faunističkoj zajednici, kakva je obitavala u našim krajevima tijekom ledenog razdoblja Würma na razmjerno nižim nadmorskim visinama – a Druška peć je danas na nadmorskoj visini od svega 335 metara, i znatno udaljena od Alpa. U Alpama još i danas obitavaju slične zajednice životinja, ali su neke pleistocenske vrste, kao špiljski lav i špiljski medvjed u međuvremenu izumrle.
M. R. i N. T.
Slika 2. Alpski svizac – nekadašnji paleolitski lovci često su lovili alpskog svisca, ali se ova vrsta glodavca izvrsno prilagođena hladnoj i oštroj alpskoj klimi također nađe i na nišanu današnjih lovaca u Alpama (foto: M. Randić).