U dnu Kapitovog dola, najljepše kraške vrtače na području općine Viškovo, nalazi se nepresušna lokva (kalić) Kapitovac. Nekad je to bila važna točka vodoopskrbe ovog područja, a danas je krajobrazno, biološki i rekreacijski vrijedan lokalitet.

Udruga Dragodid provela je u kolovozu 2016. godine akciju obnove suhozida koji okružuje lokvu. Suhozid je bio razrušen, a klesano kamenje djelomično zarušeno i potonulo na glinovito dno lokve. Akciju je pokrenula Turistička zajednica Viškovo, a osim obnove suhozida uređena je i pješačka edukativna šetnica, postavljeni su putokazi, klupe za odmor, ljuljačke i poučne ploče. Na taj način od ponešto zapuštenog predjela dobivena je iznimna rekreacijska točka u kojoj se može uživati, predahnuti i obnoviti snage u zanimljivom šumskom predjelu.

Osim krajobrazno, lokva i vrtača vrijedni su i kao maleno središte bioraznolikosti za ovaj kraj. U proljeće prije nego što šuma prolista u lokvu se dolaze mrijestiti žabe. Najbrojnije su smeđe krastače. Lokva je okružena i zasjenjena krošnjama stabala, a biljni svijet razlikuje se na prisojnoj strani i osojnoj strani vrtače. Dno vrtače uokolo lokve odlikuje se uglavnom pretezanjem stabala koja zahtijevaju duboka, vlažna i hranjiva tla, a upravo su ona svojstvena dubokim vrtačama.

Najčešća vrsta stabala oko lokve je javor klen (Acer campestre) i može ga se prepoznati po urezanim listovima i kori koja je u vlažnom zraku vrtače gusto obrasla mahovinom. Budući da među stablima ima i starih primjeraka sa suhim dijelovima debla i grana vrtača je bogata pticama vezanim uz kukce koji žive u trulećem drvu. Među prizemnim rašćem dno vrtače obiluje proljetnicama, a neke vrste pripadaju „kontinentalnoj“ flori što je još jedna osobitost dubokih vrtača i dolaca Kastavštine.

M.R.