Izvorišni dio Križ potoka proteže se u udolini ispod ceste Mrzla Vodica – Crni Lug u predjelu naselja Zelin Mrzlovodički i Zelin Crnoluški. Vode potoka izviru iz nekoliko izvora od kojih se neki slijevaju i cijede niz  padine i natapaju male cretove sa suhoperkom te oblikuju zamočvarene površine s vrbama, rogozom i kaljužnicom. Uokolo zamočvarenih površina razvijaju se na okolnim padinama različiti tipovi travnjaka koji su u današnje vrijeme prepušteni sekundarnoj sukcesiji. Travnjaci prestankom redovitog gospodarenja polako mijenjaju botanički sastav i zarastaju drvenastom vegetacijom (sl. 1).

Sl. 1. Sekundarna sukcesija (zarastanje travnjaka) uz Križ potok – stanište leptira močvarne riđe (foto: M. Randić)

Košnja i ispaša goveda napušteni su u tim predjelima prije nekoliko desetljeća, ali izgleda da to (čini se, barem u vremenskom razmaku od napuštanja gospodarenja travnjaka do razvitka mlade šume) pogoduje zanimljivoj i u europskim razmjerima vrlo ugroženoj vrsti leptira – močvarnoj riđi (Euphydryas aurinia). Ovaj nekoliko desetljeća dug odsječak u napredovanju sekundarne sukcesije travnjaka omogućava da se među travnati pokrivač nasele pojedine vrste kakve na travnjaku nisu bile uobičajene dok se njime gospodarilo pašom i košnjom. Jedna od takvih vrsta je šumska sirištara (Gentiana asclepiadea), a to je ujedno i hranidbena biljka gusjenicama leptira močvarne riđe (sl. 2 i 3). U Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske šumska sirištara nije navedena kao hranidbena biljka pa opažanje da se gusjenice močvarne riđe upravo njome hrane baca novo svjetlo u prehrambene navike ovog leptira u našim krajevima (vidi i https://ju-priroda.hr/2017/04/medunarodna-godina-svjetlosti-leptiri/ ). Ukoliko se zarastanje travnjaka u Zelinu i oko izvorišta Križ potoka bude i dalje nastavljalo, tj. bez dodatnih intervencija čovjeka, na ovim će se površinama razrasti šuma pa močvarna riđa, kao vrsta vezana uz travnjake, više neće imati mogućnost daljnjeg razvitka (dijelovi travnjaka vjerojatno će u budućnosti biti i potopljeni planiranom hidrakumulacijom Križ).

Sl. 2. Gusjenice močvarne riđe u zapretcima na stabljikama šumske sirištare (foto: M. Randić)

Sl. 3. Gusjenice prije prezimljavanja i izgrizeni listovi šumske sirištare. Močvarna riđa ugrožena je zbog promjena na staništima posvuda u Europi i uvrštena je u Dodatke II. i IV. Direktive o staništima (foto: M. Randić)