Zašto galebovi topoću i stružu nogama alge na obalama Rječine?

Iako je Rječina većim dijelom svoga toka stiješnjena u betonsko ili kamenom opločeno korito, a njezina je nekoć bogata priroda osiromašena, (iz zapisa se ranijih prirodoslovaca može  rekonstruirati da se nekoć na njezinu ušću protezalo zamočvareno područje znatno bogatije biljnim i životinjskim svijetom), pojedini su se elementi bioraznolikosti zadržali ili na novo doselili. Neke zanimljive biološke pojave možemo pratiti i danas.

Tijekom zimskih mjeseci opažali smo pojavu da riječni galebovi (Chroicocephalus ridibundus, ali poznat i pod starijim nazivom – Larus ridibundus) redovito stružu nogama po prevlaci zelenih alga koje rastu na obalama Rječine. Gledano iz daljine opaža se da galebovi „šeću“ duž obale rijeke i kao da topoću nogama u plitkoj vodi, mičući nogama naizmjence brzo gore-dolje pri čemu se voda oko njih zamuti od razbućkanog mulja koji se nataložio u prevlakama zelenih alga. Pritom galebovi ovdje-ondje nešto i kljucnu na rubovima oblačića razmućenog mulja koji se širi oko njihovih nogu. Pretpostavljamo da ovu vještinu i taktiku primjenjuju kako bi iz prevlaka alga istjerali račiće rakušce koji se vjerojatno, jer nemamo podataka da je pojavu netko temeljitije istražio, zadržavaju na obalama Rječine.

Sl. 1. Riječni galeb na obali Rječine kod hetela Kontinental nogama uzburkava mulj u potrazi za hranom (foto: M. Randić)

Riječni galeb dolazi na Rječinu tijekom hladnijeg dijela godine i ovdje prezimljuje pa se jata redovito viđaju u i uz Rječinu i u Mrtvom kanalu. Ljudi ih često hrane kruhom, kao i patke koje su također članovi ptičje zajednice uz Rječinu. Riječnog galeba lako je prepoznati jer je znatno manji od galeba klaukavca (Larus michahellis) koji je zimi, ali i ljeti, također redovit uz Rječinu i Mrtvi kanal. Međutim, mogli bi ga zamijeniti s burnim galebom (Larus canus) koji je na Rječini iznimno rijedak, a jedno opažanje ovog galeba zabilježili smo pred nekoliko godina kada ga je na obali Rječine opazio i odredio ornitolog Andrej Radalj (https://ju-priroda.hr/2017/03/na-rjecini-opazen-burni-galeb/). Po završetku zime riječni galebovi počinju dobivati tamno perje na glavi (pa neki misle da se radi o drugoj vrsti!) te odlaze iz našeg podneblja put sjevernijih krajeva gdje se gnijezde.

M. R.