Zbog čega Kamenjak nije uvršten u Natura 2000 područja?
Kamenjak je vrlo slikovito strmo stjenovito brdo (uzmemo li u obzir pojedine definicije što bi to bila planina – čak možemo reći za Kamenjak da je minijaturna planina!) koje krajobraznim kontrastima cvjetnih livada u podnožju, vrlo raznolikim šumskim pokrivačem na strmim padinama i ispranim kamenitim liticama grebena privlači pažnju ma s koje ga strane promatrali ili se na njega uspinjali.
Vršni greben Kamenjaka razdijeljen je u nekoliko impresivnih stjenovitih glavica povezanih rastrganim grebenom, a od tih je stijena planinarima najzanimljivija sama vršna glavica (Vela Kamičina) s najvišim vrhom koji se izdiže 838 m iznad razine mora. Sportske penjače privlači okomita litica jugoistočnog vrha – Mala Kamičina (768 m) koja je vrlo pogodna kao penjačko vježbalište, a zbog neobična oblika može se smatrati krajobrazno najslikovitijim detaljem ove minijaturne planine.
Sl. 1. Vapnenačke litice i kameni tornjevi Male Kamičine (foto: M. Randić)
Botaničare i ljubitelje raritetne flore također mogu privući mnogi zanimljivi detalji – izdvajamo cvjetna polja narcisa na travnjacima Za Kameni dolci, padine cvatućih visibaba, šafrana i pasjeg zubu, travnjake s prelijepom velecvjetnom sasom (o kojoj je već bilo riječi na web stranicama JUP) i vjerojatno jednom od najbrojnijih populacija endemične cjelolatične žutilovke. Ova posljednja je, kao i sasa, zapažena Natura 2000 vrsta, pa nas može začuditi da Kamenjak, iako se odlikuje iznimnim prirodnim vrijednostima, nije uvršten u najvažnija Natura 2000 područja na području PGŽ!?
sl. 2. Za Kameni dolci s poljem narcisa (foto: M. Randić)
Biljni svijet vršnog grebena isprepliće se sa stijenama pa se ondje nalaze rariteti kao što su tisa i trajnozeleni grm jakoga oporog mirisa ljuskastih iglica – planinska somina, planinski božur, imela i lipove šumice koje rastu u vrlo negostoljubivim uvjetima škrapa i rastrganih vapnenačkih blokova.
U prirodoslovno neobično zanimljivoj ponikvi na sjeverozapadnom dijelu grebena svoje je zaklonište našla bogata reliktna šumska zajednica crnoga graba i običnoga graba, a ima i pojedinačnih stabala bukve s trajnozelenim grmićima lovorastog likovca i drugog bilja u podrastu.
Sl. 3. Cvatnja ranih proljetnica u šumama crnog graba u podnožju Kamenjaka – pasji zub i proljetni šafran (foto: M. Randić)
Fauna je također osobita. Uz endemičnog krškog puha i pticu planinsku bjeloguzu, zabilježene su tipične vrste viših krških predjela. Pri penjanju kamenitim predjelima Kamenjaka treba biti oprezan zbog brojnih poskoka. Nerijetko u ove krajeve znade zaći smeđi medvjed.
I geološka je baština iznimno vrijedna, a na ovom bi mjestu, kao posebnu zanimljivost, trebalo istaknuti divovske odvaljene vapnenačke gromade koje su se u nekim davnim odsječcima geološke prošlosti odlomile od matičnih litica i skotrljale se (?) u podnožje pa ondje i danas stoje.
Sl. 4 Divovske stijene odvaljene s grebena Male Kamičine (foto: M. Randić)
Najzad, nije na odmet istaknuti da Kamenjak sa svojim travnatim dijelovima u podnožju možemo smatrati sastavnim dijelom prirodoslovno iznimno važnog biološkog koridora koji se proteže od planine Obruč prema Malom Platku, Veloj Pliši, Gornjem Jelenju i dalje prema planini Tuhobić. Iako zbog nama zasad nepoznatih razloga nije uvršten u ekološku mrežu Natura 2000, brojne prirodoslovne vrijednosti Kamenjaka svrstavaju “minijaturnu planinu” u područja predložena za zaštitu zbog čega je ucrtan u prostorne planove u svojstvu posebnog prirodnog rezervata.
M. Randić