Uz Svjetski dan tla – Uloga lišajeva i mahovina u nastanku tla
Na golim se stijenama uobičajeno najprije nasele najjednostavnija živa bića kao što su bakterije i alge koje na njihovoj površini oblikuju opsežne vrlo tanke prevlake, takozvane biofilmove. Uočavamo ih po boji koja se razlikuje od boje same stijene. Vrlo važnu ulogu u naseljavanju stijena imaju potom raznolike i vrlo šarolike vrste lišajeva koji su simbiotske zajednice gljiva i alga (sl. 1 i 2). Lišajevi iz steljke otpuštaju organske kiseline zbog čega se površina stijene na koju su se naselili postepeno rastače i razlaže se na topive i netopive dijelove.
Sl. 1. Litofitski lišajevi među prvima se nasele na goloj stijeni gdje često tvore vrlo šarolike zajednice (foto: M. Randić)
Sl. 2. Peharasti lišaj složenije je građe i na stijenu se naseljava zajedno s mahovinama kad se već nakupilo nešto tla (foto: M. Randić)
Ovi su procesi raspadanja stijene izraženi i na karbonatnim vrstama stijena – na vapnencima i dolomitima, kakve su u našim krajevima vrlo često zastupljene. Zbog složenog djelovanja vanjskih sila kao i mikroorganizama i lišajeva na površini stijena nastaju prve količine tla koje sadržavaju netopive sastojke porijeklom od stijenske podloge, a to prvotno tlo zadržava vlagu i hranjiva (minerale) potrebne za rast biljaka.
U slijedu nakon lišajeva najčešće se na stijenu nasele mahovine (sl. 3) koje su razvile niz prilagodbi životu u negostoljubivom okolišu. Jedna od prilagodbi mahovina na oskudicu vode jesu razni „hvatači“ kapljica kiše, rose i magle iz zraka, poput dugačkih dlačica na vršcima listića kod pojedinih vrsta. To se lijepo vidi na jastučićima mahovine Grimmia pulvinata (sl. 4). Osim toga, mahovine, ali i lišajevi „hvataju“, odnosno nakupljaju i sitne čestice prašine iz zraka povećavajući na taj način brzinu nastanka prvog tla.
Sl. 3. Naseljavanje mahovina na stijeni (foto. M. Randić)
Sl. 4. Na vrhovima listića mahovine Grimmia nalaze se tanke dugačke dlake na kojima se nakupljaju kapljice vode nahvatane iz magle (foto: M. Randić)
Kad se stekne dovoljno povoljnih uvjeta, nakon što su mahovine i lišajevi utrli put te stvorili i nataložili zalihe raspoložive vlage, humusa i hranjiva, na prvim se tako nastalim nakupina plodnog tla u udubinama stijena počinju naseljavati paprati (sl. 6) i biljke cvjetnice (sl. 5, 7 i 8).
Sl. 5. Među prvim se biljkama cvjetnicama u pukotine stijena naseljuju žednjaci (rod Sedum) koji u mesnatom lišću nakupljaju i spremaju vodu (foto: M. Randić)
Sl. 6. Pioniri u procesu naseljavanja stijena jesu i razne vrste paprati (foto: M. Randić)
Sl. 7. i 8. Lišajevi i mahovine, uz omogućavanje nastanka prvih količina tla, otvaraju put naseljavanju biljaka cvjetnica… (foto: M. Randić)
Njihovim dolaskom procesi se nastanka tla još više ubrzavaju sve dok se ne stvori ravnoteža između procesa koji omogućavaju tvorbu i nakupljanje tla i procesa razaranja i odnošenja čestica tla koje uzrokuje erozija zbog djelovanja kiše, bujica, a u nekim prilikama i otpuhivanja čestica tla jakim vjetrom, što je u našim krajevima izraženo kod puhanja bure.
M. R.