Travnata ponikva Dolak pod jugoistočnom glavicom brda Kamenjak

Na jugoistočnoj strani brda Kamenjak, pod stjenovitom glavicom jugoistočnog vrha još je jedna zanimljiva ponikva, znatno prostranija od spomenutih uz sjeverozapadni greben (https://ju-priroda.hr/2022/12/ponikve-na-kamenjaku-i-dio/). Za razliku od njih dno joj je uglavnom zaravnjeno i obraslo travom. Na zemljovidima se posredno može iščitati da se naziva Dolak jer je iznad istaknut toponim uzvisine Brdo nad Dolak.

Sl. 1. Travnata ponikva Dolak na podnožju brda Kamenjak (foto: Marko Randić)

U podacima o vremenu radova obavljenih na vegetacijskom kartiranju koje je proveo istraživački tim botaničara Ive Horvata razvidno je da je vegetacija iskartirana u jesen 1951. godine. Od travnjaka označene su pri dnu ponikve zajednice vlažnih travnjaka s travom beskoljenkom, zatim vriština vrijesa i žutilovke te travnjak trave tvrdače, zajednice koje ukazuju na dublja tla, dok se na rubovima razrasta suhi travnjak murave i šiljke.

Sl. 2. Dno ponikve s “urušinom” (foto: M. Randić)

Pri posjetu ponikvi, pred nekoliko godina, u zimskim mjesecima, prema uočenoj zastupljenosti grmova i stabala možemo zaključiti da se na travnjacima odvijaju procesi zarastanja travnjaka i postepenog razvitka šume. U novije vrijeme najuočljivije su guste skupine topola trepetljika, koje danas zauzimaju relativno male površine, a moguće je da su nastale razrastanjem klona. Također, nije se moglo uočiti sve tipove travnjačke vegetacije prikazane na Horvatovoj vegetacijskoj karti.

Sl. 3. Gusta sastojina mladih stabala trepetljika obrasta travnjak trave beskoljenke (foto: M. Randić)

Osobitost u flori drveća jesu pojedinačno izrasla stabla breza koja je u Primorju rijetkost, ali se u sličnim staništima na rubu Primorja i Gorskog kotara tu i tamo može vidjeti na dubljim tlima, posebno kao pionirska vrsta u travnatim udolinama i ponikvama (sl. 4).

Sl. 4. Stabla breza i vapnenačke stijene u dnu ponikve Dolak (foto: M. Randić)

Zanimljiva geološko-hidrološka pojava u dnu ponikve je i „urušina“ nastala vjerojatno kao posljedica propadanja tla u podzemnu šupljinu (sl. 5). Urušavanje je nastalo tek u novije vrijeme jer na zračnim snimkama iz vremena kad se za snimanje koristila crno-bijela tehnika urušenje još nije vidljivo. Padine „urušine“ su prilično strme i sastoje se od dubokih naslaga tla pa pokazuju strukturu sedimenta u tom dijelu ponikve.

Sl. 5. Uz urušeni dio u dnu ponikve razrasli su se grmovi među kojima i krupni primjerci gloga (foto: M. Randić)

U dnu ponikve je i nekoliko ovećih vapnenačkih stijena koje su se skotrljale ili su možda na drugi način dopremljene s kamenite glavice jugoistočnog vrha Kamenjaka (sl. 4). Ponikva krije i druge zanimljivosti koje bi tek trebalo istražiti.

Marko Randić