Ponikve na sjeverozapadnom grebenu brda Kamenjak

Brdo Kamenjak prepoznatljivo je u primorskom krajobrazu po smjelo oblikovanom kamenitom grebenu i stijenama vrhova koji su opasani šumovitim pokrivačem na strmim padinama podno ogoljenih vrhova. Manje je poznato da se na grebenu, na njegovu sjeverozapadnom dijelu, na ponešto neuobičajenom mjestu, gdje ih možda i ne bi očekivali, nalazi nekoliko šumovitih ponikava. Osim što u krajobrazu daju neočekivani vizualni dojam s oprekama šumovitih krških udubina ovjenčanih poput potkove razmještenim vapnenačkim stijenama i liticama, odlikuju se i vrlo zanimljivim biljnim svijetom (sl. 1).

Sl. 1. U udubini na sjeverozapadnom grebenu Kamenjaka nekoliko je šumovitih ponikava (foto: M. Randić)

Kao što u slučaju ponikava česta biva i u ponikvama na grebenu Kamenjaka šumska se vegetacija razlikuje od okolnog šumskog svijeta izvan ponikava. O fenomenu šumovitih ponikava na Kamenjaku pisao je botaničar Ivo Horvat u poznatom djelu Vegetacija planina zapadne Hrvatske koja je objavljena 1962. godine. U poglavlju o šumskoj zajednici jesenske šašike i crnog graba s običnim grabom koja je uobičajena za ponikve i uvale u ponikvi na Kamenjaku – a Horvat izdvaja samo jednu, najdublju i najprostraniju, još je kao osobitost naveo da u zajednici uspijeva lovorasti likovac, oštrolisna veprina i medvjeđi luk. Od šumskog drveća mogli bi istaknuti bukvu i lipu, od kojih prva vrsta stabla vrlo rijetko uspijeva i na osojnoj padini pod glavnim grebenom i vrhom, a lipa tvori šumice na stijenama kamenite vršne glavice i još ponekim škrapovito-stjenovitim terenima, gdje joj se tu i tamo pridružuje tisa (sl. 2).

Sl. 2. Kamenite prisojne padine oko vrha Kamenjaka obrastaju lipove šumice (foto: M. Randić)

Marko Randić