Imaju li plitke ponikve u šumskom rezervatu Debela lipa – Velika rebar ulogu malih pribježišta živoga svijeta?

Ovisno o snježnim prilikama na pojedinim se reljefno razgibanim šumskim terenima nakupljaju veće količine snijega. Na krškom terenu takva mjesta nakupljanja snijega uobičajeno možemo pronaći u ponikvama. Nakupine snijega u njihovu dnu, a nerijetko i na zasjenjenim padinama ponikve, mogu ležati dugo u proljeće kad na ostalim mjestima vegetacija već zazeleni, a pojedine vrste proljetnica u punom su cvatu. Lijep primjer ove pojave uočava se u ponikvama šumskog rezervata Debela lipa – Velika rebar iznad Lokava (sl.1).

U plitkoj ponikvi nadomak vrha Debela lipa krpa snijega ležala je u dnu 19. 04. 2010. godine dok je na jednoj od padina ponikve, gdje je snijeg već okopnio, zazelenjela i procvala oveća sastojina proljetnog drijemovca (Leucojum vernum). Cvatući drijemovci prekrili su gotovo cijelu padinu ponikve dok ih izvan ponikve nismo pronašli.

Sl. 1. Snijeg i cvatući drijemovci u plitkoj ponikvi u šumskom rezervatu Debela lipa – Velika rebar (foto: M. Randić)

Ova je rano cvatuća proljetnica (sl. 1. i 2.) zasad slabije istražena u Gorskom kotaru, gdje je, čini se, rijetka. Vjerojatno je, zbog cvatnje u rano proljeće, kad teren obilaze tek rijetki istraživači, na još ponekim mjestima izbjegla pažnji botaničara, pa je do danas zabilježeno svega desetak nalazišta*. Stanište u plitkoj krškoj ponikvi na Debeloj lipi daje naslutiti da bi vrstu u ovakvom tipu staništa možda valjalo potražiti i na drugim sličnim mjestima. Nedavno smo proljetni drijemovac zabilježili i u drugoj zaštićenoj park-šumi u Gorskom kotaru – u park-šumi Japlenški vrh iznad Delnica, ali je i tamo, koliko nam je zasad poznato, vrlo rijetka i malobrojna. Na nekolicini drugih nalazišta u Gorskom kotaru populacije proljetnog drijemovca vezane su uz vlažno tlo u blizini izvora, gorskih potoka i rijeka, što je, čini se, uobičajeniji i češći tip staništa ove proljetnice.

Sl. 2. Proljetni drijemovac u ponikvi na Debeloj lipi (foto: M. Randić)

U dostupnoj literaturi o ekologiji ponikava razmjeno je malo spoznaja u utjecaju snježnih prilika, nakupljanja snijega, dugog ležanja snijega u proljeće te postupnog otapanja i vlaženja okolnog tla na šumsku floru i vegetaciju. Pojedini radovi ukazuju na važnost prikladnog načina gospodarenja šumom krških predjela u područjima s ponikvama, jer su i šumovite ponikve ekološki osebujna staništa koja imaju ulogu malih pribježišta, tzv. mikrorefugija živoga svijeta, kao što se može potvrditi i na primjeru plitke ponikve s drijemovcem na Debeloj lipi. Pretjeranom sječom stabala može doći do narušavanja ekologije i funkcije pribježišta. Budući da se šuma u šumskim rezervatima u pravilu ostavlja svom prirodnom razvitku, oni rezervati koji sadrže ovakve šumske mikrorefugije dobivaju još više na važnosti u zaštiti prirode.

Marko Randić

*Nikolić T. ed. (2022): Flora Croatica Database, On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd). Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb.