Mukinja – stablo prilagođeno buri (II.)

U širokom pojasu biološki i krajobrazno iznimno vrijednih primorskih padina planina u zaleđu Riječkog zaljeva, u kojemu se izmjenjuju slikoviti sredozemno-brdski travnjaci sa šumskim površinama i ogoljenim kamenitim glavicama vrhova, važnu ulogu u krajobraznoj slici ima mukinja (Sorbus aria) – nisko listopadno stablo prilagođeno rastu uglavnom uz rubove šume i na travnatim čistinama (→ https://ju-priroda.hr/2020/12/mukinja-stablo-prilagodeno-buri/ ). Lako ćemo je prepoznati po lišću koje je s donje strane bijelo, obloženo gustim dlačicama, a s gornje zeleno, zatim po bijelim cvatovima, a napose po živahno crvenim plodovima i nerijetko po deblu koje je na izloženim mjestima povijeno u smjeru puhanja prevladavajućeg vjetra.

Vrlo slikovita osamljena stabla ili skupine stabala mukinje nalazimo na mnogim mjestima ozloglašenih burišta, u narodu prozvanih burnjaci. U Hrvatskom primorju takvih toponima „Burnjak“ ima nekolicina, a otporni grmovi, poput krkavine kamenjarke, krušvice, planinskog likovca i još nekolicine imaju važnu ulogu u tvorbi oskudne drvenaste vegetacije na buri izloženim staništima. Ondje je mukinja jedino ili jedno od rijetkih drvenastih vrsta koje raste u obliku stabla (sl. 1).

Sl. 1. Stablo mukinje i nekolicina vrsta niskih grmova prilagođeni burištima na travnjaku uskolisne šašike podno Malog Platka (foto: M. Randić)

Travnate površine sa stablima mukinje protežu se primjerice od pojedinih predjela iznad Klane i osobito preko primorskih padina Obručeve planinske skupine, ima ih oko Kripnja, podno Malog Platka, oko Kamenjaka i dalje prema planinama vinodolskog zaleđa. To je važan biološki koridor s neobično brojnim prirodnim vrijednostima i fenomenima koje ovdje možemo uočavati, diviti im se i proučavati ih. Na burnjacima su izražene mnoge prilagodbe biljaka, životinja i gljiva na učestalo puhanje bure i njezine snažne zapuhe.

Sl. 2 Stabalce mukinje na buri izloženom staništu kod Malog Platka (foto: M. Randić)

Kao što pomorci vješto manevriraju okrećući jedrilje u povoljan položaj prema vjetru tako ovo lijepo stablo prilagođeno buri – mukinja, povija svoje grane i izvija lišće usmjeravajući ga bijelom donjom stranom na smjer puhanja bure (sl. 2). Na taj se način donja strana lišća usmjeri suprotno svojemu uobičajenom položaju i kada puše bura gleda prema gore. Udari bure prohuje niz donju stranu lišća (sada okrenutu prema gore!) koja je vrlo gusto obrasla kratkim bijelim dlačicama – dok je gornja zelena i upravo kod udara bure, okrenuta suprotno od svog uobičajenog položaja – prema dolje, tj. prema tlu.

Sl. 3. Grmoliko izrasla mukinja prilikom puhanja bure na Malom Platku (foto: M. Randić)

Prilikom puhanju bure krošnje na stablima mukinje zabljesnu bijelom bojom što je gotovo jedinstvena pojava među primorsko-goranskim stablima (sl. 3).

Marko Randić