Krški reljef proteže se velikim dijelom Primorsko-goranske županije. Krš često povezujemo sa impresivnim oblicima golih stijena, škrapama, kukovima, špiljama i jamama… Međutim, jedan veliki dio krškog reljefa pokriven je tlom. Osim što pruža dom brojnim životinjama i biljkama, tlo na kršu igra još jednu važnu ulogu. Naime, krški reljef ima veliki broj podzemnih tokova koji su još uvijek važan izvor pitke vode, a obilato tlo štiti podzemne tokove od onečišćenja koje dolazi s površine.
Ali kako nastaje tlo na stijeni?
Iako nam se stijene ponekad čine vječnima i neuništivima, na njih djeluju kiša, snijeg, vjetar i voda i pomalo ih troše i tope te na taj način nastaje tlo. Međutim i najmanji mikroorganizmi igraju veliku ulogu u nastajanju tla.
To su bakterije, alge i lišajevi. Lišajevi su često prva živa bića koja naseljavaju golu stijenu u planinama i tako započinju iznimno spor proces u kojem tope minerale iz stijene i ugrađuju ih u svoje tijelo. Raspadanjem i razgradnjom odumrlih lišajeva, ovi nutrijenti dolaze u tlo i postaju dostupni ostalim biljnim vrstama.
Sljedeće dolaze mahovine koje hvataju sićušne čestice tla iz zraka koje donosi vjetar. Oni rastu brže od lišajeva pa je proces stvaranja tla nešto brži. Također imaju sposobnost zadržavanja vlage iz zraka i na taj na stvaraju pogodno stanište za druge, zahtjevnije biljne vrste.
Nakupljanje tla u pukotinama i udubinama na stijeni, omogućuje naseljavanje papratnjača. Raspadanjem i odumiranjem biljaka na takvim mjestima omogućava akumulaciju malo veće količine tla koja čini pogodno mjesto za naseljavanje prvih cvjetnica.
Korijenje biljaka mehanički lomi stijenu, ali i ispušta ugljikov dioksid koji se može u kombinaciji s vodom pretvoriti u karbonatnu kiselinu koja dalje otapa vapnenac i ubrzava proces nastanka tla iz stijena. Taj proces je i dalje izrazito spor i ovisi o mnogo okolišnih faktora, poput vrste stijene, reljefa i klime. Za nastanak sloja planinske crnice dubokog samo 1 cm potrebno je više tisuća godina. A nepažljivim uklanjanjem zaštitnog biljnog pokrivača bujice ga mogu otplaviti za samo nekoliko sati!
Prošetajte i vi našim šumama na planinskom kršu, pokušajte uočiti ove male pionire vegetacije i uživajte u prirodi. Sretan vam Međunarodni dan planina!