Kotrljani (balegari, govnovalji) kukci su kornjaši iz porodice truležara (Scarabeidae). Karakteristično za kotrljane je prikupljanje i transport hrane. Naime, kotrljani nakon uočavanja životinjskog izmeta na okolnom tlu vrlo brzo “prionu poslu” u vidu izrade kuglice od izmeta veličine oraha. Kuglicu odmah potom “stavljaju u promet” valjajući ju i usmjeravaći ju stražnjim nogama, dok prednjim nogama odguruju sebe od tla vješto tražeći rupu u tlu gdje će kuglicu pohraniti radi prehrane, ali i radi razmnožavanja, što ih svrstava u koprofilne organizme (grč. kopros-balega + philos-voli).

Prilikom procesa razmnožavanja ženka će u kuglici najprije načiniti otvor i u nju uloži jaje, zatim će zatvoriti kuglicu i preoblikovati je u kruškoliki oblik. U kuglici se razvija ličinka i prolazi kroz tri stadija. Ličinke se i kukulje u kuglici. Od jajeta do razvijenoga kotrljana protekne otprilike 28 dana.

Jedna od važnih ekoloških uloga koprofilnih kukaca jest sekvencioniranje balege na manje dijelove, čime neposredno poboljšavaju/obogaćuju strukturu tla unosom organske tvari, šire sjeme biljaka itd., itd. Uz sve navedeno, kotrljani i sami predstavljaju izvor hrane nekim vrstama ptica i šišmiša u prirodnom hranidbenom lancu.