Hrastov gubar ili gubar glavonja (Lymantria dispar) vrsta je noćnog leptira koji je rasprostranjen po cijeloj Hrvatskoj. Njegovo ime Lymantria dolazi od riječi uništavač, razarač. Samo ime vjerojatno je bilo nadahnuto činjenicom da je hrastov gubar jedan od najvećih štetnika među noćnim leptirima. Pojavljuje se u velikom broju u pravilnim ciklusima i tada gusjenice nanose velike štete hrastovim šumama, iako će se rado hraniti i lišćem bukve, vrbe, topole, jabuke i šljive. U slučaju nedostatka listopadnog drveća, možemo ga naći i na četinjačama.

Kod hrastovog gubara prisutna je velika morfološka razlika između mužjaka i ženke i na to nam ukazuje drugi dio latinskog imena vrste, dispar što znači različito. Mužjaci su smeđi i manji od svjetlijih ženki. Ženke, iako imaju krila, ne mogu letjeti jer su preteške. Najčešće ih se može vidjeti na kori biljki hraniteljica gdje nakon parenja polažu jaja u nakupinama i oblažu ih svojim dlačicama sa zatka, što im daje karakterističan izgled.

Ženka gubara s jajnim leglom (foto: Mikulas Pura)

Životni ciklus gubara traje cijelu godinu. Jaja prezimljavaju i sljedeće proljeće iz njih izlaze gusjenice i odmah kreću u potragu za hranom. Gusjenice po svojem tijelu imaju krhke oštre dlačice. Kada se odlome, iz njih se luči tekućina koja može prouzročiti alergije i opekline.

Veliki broj gusjenica pojavljuje se svakih nekoliko godina i uzrokuje „golobrst“ – potpuni gubitak lišća na velikoj površini krošanja. Ove godine na Rabu, u posebnom rezervatu šumske vegetacije šumi Dundo, kao i na čitavom Kalifrontu, uočen je jako veliki broj ženki koje polažu jaja što nam ukazuje na potencijalni „golobrst“ šume crnike slijedeće godine.

Veliki broj gusjenica izaziva i povećanje broja njihovih prirodnih neprijatelja poput predatora ili parazita, koji će pridonijeti naglom smanjenju broja gusjenica i leptira u narednim godinama. Ovaj ciklus primjer je prirodnog tijeka populacije i biološkog suzbijanja i ponavlja se u pravilnim višegodišnjim intervalima.

Gusjenice se tokom ljetnih mjeseci zakukulje i preobražavaju u leptire. Stadij kukuljice traje između 10-13 dana ovisno o spolu. Odrasli leptiri žive svega nekoliko tjedana, ne hrane se, već odmah kreću u parenje i polaganje jaja. Jajašca će u ovom obliku prezimiti i sljedeće će proljeće iz njih izaći gusjenice.

U šumi Dundo ove je godine uočena pojava velikog broja ženki gubara koje polažu jaja (foto: Mikulas Pura)

Hrastov gubar autohtona je vrsta u Hrvatskoj, a raširena je i u Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi, vjerojatno slučajno, prenoseći drvnu građu s jajašcima. Kako tamo nema prirodnih neprijatelja koji bi kontrolirali njegov broj, gubar može prouzročiti ogromne štete na listopadnom drveću. Jedini ograničavajući faktor njegovom osvajanju novih područja je činjenica da ženke ne mogu letjeti, no ipak je primijećena njihova disperzija na nova područja. Procjenjuje se da je od 1970. godine, preko 30 milijuna hektara šume u Sjedinjenim Američkim Državama nastradalo od strane gubara. U Kanadi je njihovo širenje zaustavljeno zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, no s globalnim zatopljenjem i promjenama temperature, širi se i područje na kojemu gubar može opstati. Upravo zbog svog velikog negativnog utjecaja koji ima u zemljama u kojima nije autohtona vrsta, gubar se nalazi na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta svijeta.