Sl. 1. Djelatnici HŠ, Šumarije Klana, Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Državnog zavoda za zaštitu prirode i JU “Priroda” postavljaju pregrade u odvodnim kanalima na cretu Trstenik (Foto: M. Cindrić)
NA CRETU TRSTENIK IZNAD KLANE ZAPOČET PROJEKT VIŠEGODIŠNJEG MOINTORINGA I REVITALIZACIJE OSTATAKA OMBROTROFNOG CRETA
Nakon što su djelatnici Prirodoslovnog muzeja u Rijeci proveli opsežna višegodišnja botaničko-ekološka istraživanja creta Trstenik iznad Klane i postavili cijevi za mjerenje razine ukupne vode tla na pokusnim plohama (također su obavili jednogodišnje kontrolno mjerenje razine vode), tijekom proljeća 2010. godine, na cretu, koji je krajobrazno vrlo atraktivan predio, preostatak (relikt) ledenog doba i jedino stanište ostataka nadignutog (ombrotrofnog) creta u Hrvatskoj s nekoliko ugroženih vrsta jedinstvenih u Hrvatskoj, obilježena su na terenu četiri transekta (A, B, C i D) s ukupno 180 trajnih pokusnih ploha na kojima se prati razina podzemne vode i stanje biljnog svijeta. Na taj je način započeto s kompleksnim praćenjem stanja (monitoring) jedne prirodne vrijednosti u Nacionalnoj ekološkoj mreži koje će planirano trajati duži niz godina.
Cret Trstenik je instruktivan primjer štetnog djelovanja čovjeka na prirodnu vrijednost (sada uvršten u Nacionalnu ekološku mrežu s propisanim mjerama zaštite) jer su na tom cretu pred nekoliko desetaka godina iskopani umjetni kanali za odvodnju radi isušivanja i eventualnog pokušaja pošumljavanja cretnih površina. Ti zahvati se kontinuirano negativno odražavaju na stanje creta i dovode do njegove degradacije, a rubni dijelovi creta koji su uspješno umjetno pošumljeni smrekovim sadnicama potpuno su izgubili prirodne vrijednosti creta. Stoga je u suradnji sa Šumarijom Klana u odvodnim kanalima na cretu postavljeno nekoliko desetaka pregradnih brana (načinjenih od drveta hrasta koji ima nizak pH, što je kompatibilno s niskim pH vrijednostima cretnog staništa). Provedena mjera bi trebala imati za cilj smanjenje ocjeđivanja ombrotrofnog creta, odnosno smanjenje gubitaka vode koju ombrotrofni dio creta dobiva iz padalina uz ublažavanje štetnih posljedica ranijeg projekta odvodnje i isušivanja creta.
Također, u jesen 2009. godine, dogovoreno je sa Šumarijom Klana da se ukloni i dio smreka koje ugrožavaju cret zarastanjem, zasjenjivanjem i pojačanom evapotranspiracijom. Uklanjanje dijela smreka realizirano je u rano proljeće 2010. godine i nastavit će se krajem 2010. godine. S ciljem utvrđivanja učinkovitosti navedenih zahvata, na četiri transekta na cretu prati se kontinuirano, dva puta mjesečno, razina ukupne vode u tlu. Osim toga, na polovici trajnih pokusnih ploha obavljena je 14. srpnja 2010. košnja trave beskoljenke (Molinia caerulea) koja zarasta cret i također nepovoljno djeluje na rijetke i ugrožene cretne vrste. Cilj je te dodatne aktivnosti utvrditi hoće li košnja pomoći očuvanju rijetkih i ugroženih cretnih vrsta, i revitalizaciji cretnog staništa kako bi se mogle propisati eventualne primjerene daljnje aktivnosti na cretu.
Također, na pojedinim rubnim lokacijama u jesen 2010. godine pristupit će se pokusnom presađivanju mahova tresetara (Sphagnum spp.) s bolje očuvanih dijelova creta. Sve navedene aktivnosti monitoringa i revitalizacije cretnog staništa Javna ustanova “Priroda” obavlja zajednički s djelatnicima Prirodoslovnog muzeja Rijeka i u suradnji sa Šumarijom Klana u sklopu višegodišnjeg projekta. Trajni monitoring na cretu Trstenik prvi je projekt takve vrste u Hrvatskoj i za očekivati je da će se njime prikupiti važne spoznaje i iskustva koje će se moći primijeniti kod provedbe sličnih projekata na zaštiti i revitalizaciji ostalih ugroženih cretnih staništa i vrsta u Hrvatskoj.
M. Randić i Ž. Modrić Surina
Sl. 2. Postavljanje pokusnih ploha u proljeće 2010. godine (Foto: M. Randić)
Sl. 3. Djelatnici Prirodoslovnog muzeja Rijeka i JU “Priroda”
zajednički obavljaju poslove monitroringa na cretu (Foto: M. Randić)
Sl. 4. Popisivanje biljnih vrsta na trajnim plohama (Foto M. Randić)