Na cretu trstenik iznad klane započet projekt višegodišnjeg mointoringa i revitalizacije ostataka ombrotrofnog creta

Prospekt Novosti


Sl. 1. Djelatnici HŠ, Šumarije Klana, Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Državnog
zavoda za zaštitu prirode i JU “Priroda” postavljaju pregrade
u odvodnim kanalima na cretu Trstenik (Foto: M. Cindrić)

NA CRETU TRSTENIK IZNAD KLANE ZAPOČET PROJEKT VIŠEGODIŠNJEG MOINTORINGA I REVITALIZACIJE OSTATAKA OMBROTROFNOG CRETA

Nakon što su djelatnici Prirodoslovnog muzeja u Rijeci
proveli opsežna višegodišnja botaničko-ekološka istraživanja creta Trstenik
iznad Klane i postavili cijevi za mjerenje razine ukupne vode tla na pokusnim
plohama (također su obavili jednogodišnje kontrolno mjerenje razine vode),
tijekom proljeća 2010. godine, na cretu, koji je krajobrazno vrlo atraktivan
predio, preostatak (relikt) ledenog doba i jedino stanište ostataka nadignutog
(ombrotrofnog) creta u Hrvatskoj s nekoliko ugroženih vrsta jedinstvenih
u Hrvatskoj, obilježena su na terenu četiri transekta (A, B, C i D) s
ukupno 180 trajnih pokusnih ploha na kojima se prati razina podzemne vode
i stanje biljnog svijeta. Na taj je način započeto s kompleksnim praćenjem
stanja (monitoring) jedne prirodne vrijednosti u Nacionalnoj ekološkoj
mreži koje će planirano trajati duži niz godina. Cret Trstenik je instruktivan
primjer štetnog djelovanja čovjeka na prirodnu vrijednost (sada uvršten
u Nacionalnu ekološku mrežu s propisanim mjerama zaštite) jer su na tom
cretu pred nekoliko desetaka godina iskopani umjetni kanali za odvodnju
radi isušivanja i eventualnog pokušaja pošumljavanja cretnih površina.
Ti zahvati se kontinuirano negativno odražavaju na sanje creta i dovode
do njegove degradacije, a rubni dijelovi creta koji su uspješno umjetno
pošumljeni smrekovim sadnicama potpuno su izgubili prirodne vrijednosti
creta. Stoga je u suradnji sa Šumarijom Klana u odvodnim kanalima na cretu
postavljeno nekoliko desetaka pregradnih brana (načinjenih od drveta hrasta
koji ima nizak pH, što je kompatibilno s niskim pH vrijednostima cretnog
staništa). Provedena mjera bi trebala imati za cilj smanjenje ocjeđivanja
ombrotrofnog creta, odnosno smanjenje gubitaka vode koju ombrotrofni dio
creta dobiva iz padalina uz ublažavanje štetnih posljedica ranijeg projekta
odvodnje i isušivanja creta. Također, u jesen 2009. godine, dogovoreno
je sa Šumarijom Klana da se ukloni i dio smreka koje ugrožavaju cret zarastanjem,
zasjenjivanjem i pojačanom evapotranspiracijom. Uklanjanje dijela smreka
realizirano je u rano proljeće 2010. godine i nastavit će se krajem 2010.
godine. S ciljem utvrđivanja učinkovitosti navedenih zahvata, na četiri
transekta na cretu prati se kontinuirano, dva puta mjesečno, razina ukupne
vode u tlu. Osim toga, na polovici trajnih pokusnih ploha obavljena je
14. srpnja 2010. košnja trave beskoljenke (Molinia caerulea) koja zarasta
cret i također nepovoljno djeluje na rijetke i ugrožene cretne vrste.
Cilj je te dodatne aktivnosti utvrditi hoće li košnja pomoći očuvanju
rijetkih i ugroženih cretnih vrsta, i revitalizaciji cretnog staništa
kako bi se mogle propisati eventualne primjerene daljnje aktivnosti na
cretu. Također, na pojedinim rubnim lokacijama u jesen 2010. godine pristupit
će se pokusnom presađivanju mahova tresetara (Sphagnum spp.) s bolje očuvanih
dijelova creta. Sve navedene aktivnosti monitoringa i revitalizacije cretnog
staništa Javna ustanova “Priroda” obavlja zajednički s djelatnicima
Prirodoslovnog muzeja Rijeka i u suradnji sa Šumarijom Klana u sklopu
višegodišnjeg projekta. Trajni monitoring na cretu Trstenik prvi je projekt
takve vrste u Hrvatskoj i za očekivati je da će se njime prikupiti važne
spoznaje i iskustva koje će se moći primijeniti kod provedbe sličnih projekata
na zaštiti i revitalizaciji ostalih ugroženih cretnih staništa i vrsta
u Hrvatskoj.

M. Randić i Ž. Modrić Surina


Sl. 2. Postavljanje pokusnih ploha u proljeće 2010. godine (Foto: M. Randić)


Sl. 3. Djelatnici Prirodoslovnog muzeja Rijeka i JU “Priroda”
zajednički obavljaju poslove monitroringa na cretu (Foto: M. Randić)


Sl. 4. Popisivanje biljnih vrsta na trajnim plohama (Foto M. Randić)