Institucionalni okvir i kategorije zaštite
U svijetu kontinuitet zaštite i upravljanja zaštićenim i vrijednim prirodnim područjima postoji od 1879. godine kada je po prvi puta jedan vrijedan dio prirode proglašen nacionalnim parkom. Bio je to nacionalni park Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama. Razlozi proglašenja zaštićenih prirodnih vrijednosti u to vrijeme bili su isključivo estetski i krajobrazni, dok se danas zaštićenim područjima pridaju znatno brojnije i korisnije funkcije.
Nešto aktivnija i raznovrsnija briga o zaštićenim prirodnim vrijednostima ipak se počela jače razvijati nakon II. svjetskog rata, a posebno kada je između ostalog 1948. godine osnovana Međunarodna unija za zaštitu prirode koja je i danas prepoznatljiva i vrlo aktivna u svom radu pod imenom IUCN (International Union for Conservation of Nature ili Međunarodno udruženje za zaštitu prirode – www.iucn.org).
U Republici Hrvatskoj danas je na snazi Zakon o zaštiti prirode kojim se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Zakonom su utvrđene sljedeće kategorije zaštićenih područja:
- strogi rezervat
- nacionalni park
- posebni rezervat
- park prirode
- regionalni park
- spomenik prirode
- značajni krajobraz
- park šuma i
- spomenik parkovne arhitekture.
Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode osniva Vlada RH, a za upravljanje ostalim zaštićenim područjima javne ustanove osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i to odlukom županijske skupštine. Zakonom je određeno da zaštićena područja proglašavaju Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i županijske skupštine, i to ovisno o kategoriji zaštite, a njima upravljaju javne ustanove.
Kategorije zaštite vrijednih dijelova prirode
STROGI REZERVAT je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode. U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti. U strogom rezervatu može se dopustiti posjećivanje, obavljanje istraživanja i praćenja stanja prirode. Dozvola se izdaje od strane Ministarstva.
NACIONALNI PARK je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara.
POSEBNI REZERVAT je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. Posebni rezervat može biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično).
PARK PRIRODE je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.
REGIONALNI PARK je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. Dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.
SPOMENIK PRIRODE je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki), geomorfološki (špilja, jama), hidrološki (vodotok, slap), botanički (značajni primjerak biljnog svijeta i dr.) mali botanički i zoološki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti, bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
PARK-ŠUMA je prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena i odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park,), koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.
Institucionalni okvir za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na županijskoj razini
Prema Zakonu o zaštiti prirode poslovi u djelatnosti zaštite prirode koji se obavljaju na županijskoj razini mogu se grupirati u tri osnovne skupine, a to su:
upravni poslovi: | obavlja ih Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko – goranske županije, a odnose se na utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite prirode u postupcima izdavanja lokacijske dozvole za građenje i izvođenje radova i zahvata u regionalnim parkovima, značajnim krajobrazima, park-šumama, spomenicima parkovne arhitekture, kao i za radove izvan granica građevinskog područja. Također vrši i procjene utjecaja zahvata na okoliš i postupke ocjene prihvatljivosti na područjima ekološke mreže sukladno zakonu. | |
stručni poslovi: | obavljaju javne ustanove u županijskom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje upravljaju zaštićenim područjima, a odnose se na prikupljanje i obradu podataka u vezi sa zaštitom prirode, izradu baze podataka, praćenje stanja očuvanosti i predlaganje mjera za zaštitu, pripremanje stručnih podloga za utvrđivanje uvjeta zaštite prirode, upravljanja i korištenja prirodnih dobara, obavljanje statističkih analiza i izrada izvješća o stanju u zaštiti prirode, pripremanje i provođenje projekata i programa u području zaštite prirode i organiziranje i provođenje odgojno-obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u zaštiti prirode. | |
poslovi upravljanja zaštićenim dijelovima prirode: | obavljaju ih javne ustanove u županijskom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode te izdaju koncesijska odobrenja pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za dopuštene gospodarske djelatnosti. Upravljanje zaštićenim područjima u kategorijama zaštite regionalni park i zaštićeni krajobraz provodi se temeljem plana upravljanja koji se donosi za razdoblje od deset godina, a za niže kategorije zaštite primjenjuju se uvjeti i mjere predviđene prostorno-planskom dokumentacijom. |
Ostale javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Primorsko-goranske županije
Na području Županije, osim Javne ustanove “Priroda” djeluju dva subjekata u čijem je djelokrugu rada i interesa navedeno očuvanje i unapređenje prirodne baštine, a to su:
- Javna ustanova Nacionalni park “Risnjak” np-risnjak.hr
- Javna ustanova Park prirode “Učka” www.pp-ucka.hr
Javne ustanove Nacionalni park “Risnjak” i Park prirode “Učka” osnovala je Republika Hrvatska.