Kako mikrobi sudjeluju u oblikovanju močvarnih krajobraza – nekoliko primjera iz PGŽ

Prospekt Krajobraz, Zanimljivosti

Močvare su globalno važna vlažna staništa. Odlikuju se velikom biološkom produktivnošću, neobično bogatom biološkom i krajobraznom raznolikošću, iznimnom sposobnošću pročišćavanja onečišćujućih tvari, složenim biogeokemijskim ciklusima i isprepletenim kruženjima tvari… Nažalost vrlo su ugrožene, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini – najčešće ljudskim aktivnostima ali vjerojatno (sada već) i klimatskim promjenama. Iako močvarna staništa mnogi ljudi izbjegavaju i doživljavaju kao rasadišta bolesti i nezdravih isparavanja, močvare svojom krajobraznom raznolikošću, bogatstvom močvarnih ptica i općenito raznolikih biljaka, kukaca i drugog živog svijeta pružaju mnoge neponovljive estetske i rekreacijske užitke onome tko zna cijeniti njihovu ljepotu i raznolikost.

Na mnogim od naših “lutanja” močvarnim staništima nailazili smo zanimljive primjere (mikro)staništa koja su bila preoblikovana ili su pod utjecajima neposrednog djelovanja mikroorganizama. O nekima od tih zapažanja izvješćivali smo na web stranicama Javne ustanove “Priroda”, a to namjeravamo činiti i dalje. Primjerice, pisali smo o zanimljivim bakteriozama – kvržicama ili nodulama koje uzrokuju određene vrste aktinomiceta na korijenju stabala crne johe na zamočvarenim obalama naših rijeka. Pronašli smo ih na korijenju joha uz goranske tekućice i uz Rječinu koja povremeno nabujalim vodama otplavi dio pijeska i aluvijalnog nanosa s korijenja pa kvržice (aktinomicetne nodule) postaju vrlo dobro uočljive (vidi ovdje).


Sl. 1. Pahuljaste nakupine željeznih bakterija u odvirku izvora na području Križ potoka kod Lokava (foto: M. Randić)

Također, svake godine JU “Priroda” pridružuje se školama u Gorskom kotaru u naporima na zaštiti smeđih žaba koje su nažalost postale vrlo ugrožene. Suradnja se do sad odvijala sa školama u Čabru i Gerovu i osobito sa školom u Lokvama (vidi ovdje). U predjelima oko Lokava i Crnog Luga pronašli smo na mnogim mjestima, često u blizini mrjestilišta žaba, male šumske močvare smještene uz izvore i njihove odvirke i u njima neobičnu pojavu narančastih prevlaka na površini mulja. Ponekad je i cijelo vodeno tijelo bilo obojeno živom narančasto-smeđe-rđastom bojom. Obojene nakupine u vodi i na površini mulja poprimaju gdjegdje pahuljastu ili sirastu konzistenciju (sl. 1 i 2).


Sl. 2. Željezne bakterije na zamočvarenom tlu u dolini potoka Vela voda kod Crnog Luga – može se opaziti karakteristična kožica na površini vode koja se ljeska na suncu (foto: M. Randić)

Zanimajući se za ovu pojavu saznali smo da se radi o nakupinama željeznih bakterija koje za svoje životne procese koriste željezne okside i talože živo obojeni željezni hidroksid na stjenkama svojih stanica. Kemijskim reakcijama u koje je uključeno željezo dobivaju potrebnu energiju za obavljanje životnih procesa, a vodenim tijelima daju napadnu obojenost. Željezne bakterije nalazimo redovito uz željezovita vrela i posvuda gdje u tlu ima željezne rudače. Nerijetko je to na močvarnim terenima, cretovima i sličnim vlažnim mjestima.

Osim u Gorskom kotaru, željezne bakterije nalazili smo i u bočatim (zaslanjenim) močvarama, kao što je najveća i najslikovitija takva močvara na otoku Krku – ona u predjelu Meline u uvali Soline kod Dobrinja (vidi ovdje). U jugoistočnom kutu ove prostrane močvare, uz slatkovodni odvirak, jedna je lokvica bogato ispunjena željeznim bakterijama. I ovdje njihovu nazočnost možemo prepoznati po karakterističnoj narančasto-rđastoj obojenosti vode. Na površini vode stvara se i kožica koja se ljeska obasjana suncem pa ima izgled kao da na površini pliva tanak sloj nafte. Nažalost, kao u mnogim sličnim slučajevima ovaj prirodni fenomen ljudi slabo prepoznaju kao osobitost vrijednu zaštite, pa se u lokvicu ubacuje svakovrsni otpad.

Dio “željezovitih” obojenja, vjerojatno porijeklom od djelovanja željeznih bakterija, nalazimo i na drugim mjestima zaslanjene močvare u predjelu Meline – primjerice u mulju središnjeg dijela, ali su uvijek ograničene na vrlo male površine. Izgleda da pri njihovom nastanku određenu ulogu imaju organizmi koji ruju u mulju. Narančasto-rđasta “iscvjetavanja” kao da izviru iz kanalića tih organizama i šire se na površini zaglađenog mulja poput malih lepezastih ili “zastavičastih” tokova (sl. 3).

Druga skupina mikroorganizama u slanom okolišu močvare u predjelu Meline tvori još jednu zanimljivu pojavu – stromatolitne lamelirane prevlake, koje svake godine ili u svakom ciklusu sedimentacije dobiju novi “god” – jednu lamelu više. Ove mikrobne prevlake poprimaju blijedu sivkasto-zelenkastu boju. Njih “proizvode” i izgrađuju modrozelene bakterije (Cyanobacteriaceae) koje u svojim jednostavno građenim stanicama sadrže bakterijski klorofil neophodan za fotosintezu.

Sličnih nakupina ima i na pješčanim plažama otoka Raba. Za fenomen stromatolita osobito su se zainteresirali geolozi jer smatraju da su to rijetke prirodne pojave, vrijedne čak u svjetskim razmjerima. Nažalost, kao što je to čest slučaj s neprepoznatim prirodnim vrijednostima, cijanobakterijske prevlake u slanoj močvari u uvali Soline, a vjerojatno i na Rabu izložene su gaženju, eroziji i uništavanju, premda bi ih zapravo trebalo čuvati kao prvorazrednu prirodnu vrijednost, a vjerojatno i moguću turističku atrakciju. Kupači na Melinama često ni ne znaju kakva im se zanimljivost krije pod vlastitim bosim stopalima.

U gorskim krškim predjelima naišli smo na još jednu zanimljivost vezanu uz mikroorganizme. Premda pojava nije toliko izražena i opsežna kao stromatolitne lamelaste nakupine, ipak, u svojoj maloj dimenziji, veličine najviše nekoliko desetaka centimetara, može pobuditi našu pažnju i zanimanje. Radi se o nakupinama mikroorganizama u dnima škrapa – kamenica udubljenim u vapnenačke ili dolomitne stijene. Ono što je ovdje neobično to je purpurnocrvena boja tih mikroorganizama koji se u kamenici namnože kad se u njima duže zadrži kišnica. Za sad ne znamo koja je vrsta ili skupina mikroorganizama “zaslužna” za ovaj “koloristički” fenomen, ali je pojava inspirativna za daljnje proučavanje i odgonetavanje.

Zajednice mikroroganizama močvara neobično su raznolike, primjere zanimljivih pojava bi mogli nizati i dalje, jer, kao što je vidljivo, mikroorganizmi su zaslužni za različita obojenja podloge i vode u močvarama, mulj, primjerice, može biti taman, crne boje ili je svjetliji, ovisno o količini dostupnog kisika ili pak njegovom potpunom nedostatku. Neki mikroorganizmi nužno trebaju kisik, drugi mogu bez njega, a za neke je i otrov. Druge skupine mikroorganizama u močvarama proizvode metan, (vjerojatno se mnogi od nas sjećaju igara zabadanja štapa u mekani mulj neke močvare kako bi se na taj način iz mulja oslobodili mjehurići plina. Taj močvarni plin najvećim je dijelom metan). Potpuno različita skupina mikroba – “metanove” bakterije oksidiraju metan i razgrađuju ga na CO2 i vodu. Svaka skupina mikroorganizama ima dakle svoju specifičnu ulogu, a to se najbolje očituje u pretvorbama i kruženju dušika, sumpora, željeza…u močvarama.

Mikrobi “kontroliraju” i usmjeravaju sastav i razvitak vegetacije višeg bilja u močvarama. Korijenjem prodiru u anoksične slojeve (= slojevi bez kisika) močvarnog tla dovodeći tako tamo kisik i hranjiva koji su važni za odvijanje kemijskih reakcija i život organizama. Mikroorganizmi često stupaju u zamršene kompeticijske i druge međuodnose kako međusobno tako i s drugim organizmima močvara. Sjetimo se samo i nama važnih antibiotika!

Mikroorganizmi djeluju i u promjenama šireg krajobraza – to se očituje u nakupljanju sedre na rijekama i izvorima u čemu sudjeluju i mikroorganizmi. Manje je poznato da imaju određenu ulogu i u tvorbi kalcitnih ukrasa – siga u podzemnim šupljinama krša. Iako su nam svima poznate opsežne sedrene barijere i slapovi Plitvica ili Krke, takvih pojava, iako u znatno manjem opsegu, ima i uz izvore i odvirke na području primorsko-goranske županije.

Na web stranicama JU “Priroda” (www.ju-priroda.hr) odnedavno su uključene dvije edukacijske rubrike “Suradnja s  školama” i “Mladi prirodoslovac”, kao i jedna općenitija rubrika “Zanimljivosti iz prirode”, pa pozivamo sve koji se zanimaju za prirodu i njene zanimljivosti da nam se jave, a posebno mlade prirodoslovce u školama da nam pošalju svoja zapažanja o prirodi. Neka od njih rado ćemo objaviti i/ili prokomentirati na našim web stranicama. Tragom zapažanja koja nam se budu činila osobito zanimljiva vjerojatno ćemo se htjeti i sami uputiti te se osvjedočiti na licu mjesta.

Marko Randić


Sl. 3. Mali rđasti “tok” u mulju zaslanjene močvare Meline na
otoku Krku, vjerojatno nastao djelovanjem željeznih bakterija (foto: M.
Randić)