Koraligen – raznolikost vrsta, struktura i boja

Prospekt Krajobraz, Zanimljivosti


Sl. 1. Vapnene alge, mahovnjaci i spužve tvore šaroliku koraligensku zajednicu
(foto: Sara Kaleb)

KORALIGEN – RAZNOLIKOST VRSTA, STRUKTURA I BOJA

Na dubinama od 30-100 m, u uvjetima polutame, jakih morskih
struja i strmo položenih stjenovitih dna, u Sredozemnom moru se razvila
zajednica morskih organizama koja raznolikošću vrsta, strukturama i bojama
spada u najvrjednija i najatraktivnija morska staništa. Osnovu zajednice
čine vapnenačke crvene alge iz porodice Corallinaceae prema kojima je
i dobila ime. One, kao i neke druge sjedilačke skupine (npr. korasti mahovnjaci
i koralji) u svoje organizme ugrađuju kalcijev karbonat stvarajući čvrste
vapnenačke strukture. Osim biološke izgradnje, koraligensku zajednicu
karakterizira i biološka razgradnja. Primjerice, mekušci bušači i kamenotočne
spužve buše i rastapaju vapnenu podlogu. U rupama i pukotinama koraligena
skriva se velik broj ugroženih vrsta kao što su kirnja, murina, škarpina,
jastog i mnoge druge. Prekomjerni ribolov, promjene u kakvoći mora, te
mehanička oštećenja sidrenjem i pretjeranim ronilačkim posjećivanjem negativno
utječu na krhku ravnotežu koraligena. Upravo zbog velike osjetljivosti
i vrijednosti koraligenska zajednica na europskoj je razini zaštićena
Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih
vrsta (NATURA 2000 staništa).

Raznolikost boja i bogatstvo oblika u svijetu vapnenačkih
alga, koralja, gorgonija, spužvi, mahovnjaka i nebrojenih šarolikih organizama
koraligena očarava svakog tko barem na kratko zaviri u morske dubine Kvarnera.
Ronioci vole posjećivati podmorje upravo zbog neponovljivih prirodnih
ljepota koje tamo mogu doživjeti. Nerijetko smo, međutim, svjedoci da
se pri tome uzme i po koji “suvenir” s dna mora. Ali ono što
je prelijepo u podmorju tek je blijeda slika kad se istrgne i izroni na
površinu. Tijekom projekta MedMPAnet, istraživana su staništa koraligena
na području otoka Krka, Cresa, Prvića, Grgura, Gologa, Plavnika, te u
podmorju Brseča i Mošćeničke drage. Istraživanja su provedena s ciljem
razrade i uspostave monitoringa koraligenskih zajednica kao dijela europske
ekološke mreže NATURA 2000.

Ključne riječi: koraligen, vapnenačke crvene alge (Corallinaceae),
NATURA 2000

Patrik Krstinić/Marko Randić