Koraligen – raznolikost vrsta, struktura i boja

Prospekt Dubine, Zanimljivosti

Na dubinama od 30-100 m, u uvjetima polutame, jakih morskih struja i strmo položenih stjenovitih dna, u Sredozemnom moru se razvila zajednica morskih organizama koja raznolikošću vrsta, strukturama i bojama spada u najvrjednija i najatraktivnija morska staništa. Osnovu zajednice čine vapnenačke crvene alge iz porodice Corallinaceae prema kojima je i dobila ime. One, kao i neke druge sjedilačke skupine (npr. korasti mahovnjaci i koralji) u svoje organizme ugrađuju kalcijev karbonat stvarajući čvrste vapnenačke strukture. Osim biološke izgradnje, koraligensku zajednicu karakterizira i biološka razgradnja. Primjerice, mekušci bušači i kamenotočne spužve buše i rastapaju vapnenu podlogu. U rupama i pukotinama koraligena skriva se velik broj ugroženih vrsta kao što su kirnja, murina, škarpina, jastog i mnoge druge. Prekomjerni ribolov, promjene u kakvoći mora, te
mehanička oštećenja sidrenjem i pretjeranim ronilačkim posjećivanjem negativno utječu na krhku ravnotežu koraligena. Upravo zbog velike osjetljivosti i vrijednosti koraligenska zajednica na europskoj je razini zaštićena Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (NATURA 2000 staništa).

Raznolikost boja i bogatstvo oblika u svijetu vapnenačkih alga, koralja, gorgonija, spužvi, mahovnjaka i nebrojenih šarolikih organizama koraligena očarava svakog tko barem na kratko zaviri u morske dubine Kvarnera. Ronioci vole posjećivati podmorje upravo zbog neponovljivih prirodnih ljepota koje tamo mogu doživjeti. Nerijetko smo, međutim, svjedoci da se pri tome uzme i po koji “suvenir” s dna mora. Ali ono što je prelijepo u podmorju tek je blijeda slika kad se istrgne i izroni na površinu. Tijekom projekta MedMPAnet, istraživana su staništa koraligena na području otoka Krka, Cresa, Prvića, Grgura, Gologa, Plavnika, te u podmorju Brseča i Mošćeničke drage. Istraživanja su provedena s ciljem razrade i uspostave monitoringa koraligenskih zajednica kao dijela europske ekološke mreže NATURA 2000.

Patrik Krstinić/Marko Randić


Sl. 1. Vapnene alge, mahovnjaci i spužve tvore šaroliku koraligensku zajednicu
(foto: Sara Kaleb)