Sl. 1. Dvije važne biljne vrste u šumi Dundo – hrast crnika i povijuša
tetivika. Bolje smo ih upoznali pomoću crtačke tehnike preslikavanja na
papiru (frotaž). Uočili smo da hrast crnika ima dva oblika listova (bez
ili s trnovima na rubovima listova) i da trnovi tetivike mogu snažno ubosti
nepažljivog posjetitelja!
RADIONICA U ZAŠTIĆENOM REZERVATU ŠUMSKE VEGETACIJE DUNDO S prvim proljetnim danima u zaštićenom šumskom rezervatu
Dundo (Dundovo) na otoku Rabu održana je radionica za šeste razrede OŠ
Vladimir Nazor iz Crikvenice. Upoznavali smo osnovne biljne, gljivlje
i životinjske vrste u vazdazelenoj šumi hrasta crnike. Od životinja upoznali
smo, primjerice, zdepastog okruglastog kornjaša – proljetnog zujka ili
balegara, primorsku guštericu, skakavca, lijepog leptira kleopatrinog
žućaka i dr. Opažali smo i tragove muflona. Od biljaka imali smo prilike
vidjeti i ukratko opisati: hrast crniku, tršlju ili lentisk, zeleniku,
planiku, veliki vrijes, šibiku, bodljikavu povijušu – tetiviku, talijanski
kozlac, smrdljivu iglicu, paprat primorsku slezenicu, vrlo otrovnu veliku
mlječiku i nekolicinu ostalih značajnih vrsta koje rastu o ovom tipu šume.
Pronašli smo i neke gljive kao što je hrastova sjajnica (sjajna drvenasta
plodišta izrastaju iz panja hrasta crnike!), judino uho, puharu, jednu
vrstu gljive plitičarke i druge. Prilikom upoznavanja s biljnim svijetom
koristili smo se i posebnom tehnikom preslikavanja listova biljaka na
papir koju nazivamo frotaž. Osvjedočili smo se da su neke biljke bodljikave,
primjerice, tetivika (sl. 1) ima snažne trnove na listovima i stabljikama
koji se mogu bolno zakvačiti pod kožu, a čak i hrast crnika (sl. 1) ima
na rubu mlađih listova oštre bočne trnove. Druge biljke imaju vrlo gorak
okus (listovi zelenike!) ili neugodan miris (smrdljiva iglica!) ili ispuštaju
vrlo otrovan mliječni sok (velika mlječika!), ako im se rani stabljika.
Na taj način biljke se brane od životinja koje se njima hrane. Budući
da u ovom tipu šume ljeti vlada suša i izrazito je snažno sunčevo zračenje,
biljke su se takvim uvjetima staništa prilagodile tvrdim kožastim lišćem,
sjajnom površinom listova kojom odbijaju prejaku sunčevu svjetlost, dlačicama
i na druge načine. Za one koji žele znati više: Tehnika preslikavanja ±plosnatih predmeta, npr. listova
ili kore drveća, prelaženjem vrškom mekane olovke preko površine papira
ispod koje se umetne predmet naziva se frotaž (francuski: frottage). Neki
od svjetski poznatih umjetnika koristili su ovu tehniku u svom umjetničkom
radu. Jedan od najpoznatijih koji je eksperimentirao s ovom tehnikom je
Max Ernst, njemački slikar i kipar. Koristeći se frotažom stvorio je bajkovite
umjetničke svjetove (sl. 2). 
Sl. 2. Dva crteža Maxa Ernsta, tehnika frotaža (frottage); iz umjetnikove
zbirke “Povijest prirode”, 1926. godine (izvor Internet: MoMA).
|
