Uronjene litice kvarnerskih otoka

Litice kvarnerskih otoka odlikuju se svojim podmorskim, uronjenim dijelom i nadmorskim dijelom koji strši uvis iz morskih dubina. Često ne znamo koji bi od tih oprečnih svjetova najprije istaknuli po ljepoti krajolika i zanimljivosti živog svijeta…

Uronjene, odnosno podmorske litice kvarnerskih otoka; Krka, Prvića, Cresa, Raba, Grgura, Golog i drugih nastale su podizanjem morske razine nakon zadnjeg ledenog doba. Osim što su danas u uronjenom dijelu nastanjene nizom slikovitih, raznolikih i vrijednih oblika morskih organizama i podmorskih zajednica, njihov neuronjeni nadmorski dio stanište je rijetke ornitofaune poput bjeloglavih supova, orlova zmijara, surih orlova, sova ušara, sokolova, vjetruši, gavrana, stijenjaka modrokosa, divljih golubova, …, ali i nekih od najznačajnijih kvarnerskih biljnih endema – dalmatinske zečine, lubeničke i rapske zečine, istarskog zvončića, gromotulje, ilirske perunike, riječkog strička, paprati kvarnerskog jelenka i mnogih drugih (sl. 1).

Činjenica je da se bjeloglavi supovi na liticama Kvarnera gnijezde neposredno nad morem, a najniže gnijezdo zabilježeno je na svega osam metara nadmorske visine, što se redovito spominje kao jedinstvena pojava čak i u svjetskim razmjerima.

Do toga je došlo, čini se, upravo zbog uzdizanja morske razine i posljedičnim djelomičnim potapanjem litica koje su nekoć bile nepotopljeni sastavni dijelovi kopna u vrijeme pleistocena. Tumačenja ovih zanimljivih činjenica o Kvarneru i liticama, posjetitelji otoka Cresa mogu upoznati u obnovljenom Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove u slikovitom drevnom akropolskom creskom gradiću Belom smještenom blizu litice Kruna na kojoj gnijezde bjeloglavi supovi.

M. R.

Slika 1. Litice otoka Prvića (foto: Patrik Krstinić)