Uz Međunarodni dan voda – griže, škrape i kamenice u primorju

Priroda Novosti

Griže, škrape i kamenice – tvorevine rada vode u kršu

Iako se šumska vegetacija Hrvatskog primorja posljednjih desetljeća znatno oporavila – na starim fotografijama vidimo da su površine kamenitih, obešumljenih predjela u ne tako davnoj prošlosti bile mnogo rasprostranjenije nego što su danas – ostaci kamenitih terena još su tu i tamo vidljivi u prevladavajućem šumovitom krajobrazu. Takvi relikti ogoljenih krških terena najbolje su uočljivi u obliku škrapara, škrapa, griža, grižina… Oni se odlikuju težom prohodnošću i površinskom bezvodnošću jer oborinske vode odmah poniru u pukotine među kamenjem. Posebno je zanimljivo da se upravo na tim sušnim terenima s ogoljenim karbonatnim stijenama pojavljuju i kamenice, poseban tip škrapa – u obliku udubljenja u stijenama u kojima se voda zadržava još neko vrijeme nakon kiše ili otapanja snijega (sl.1). Škrape i griže odlikuju se posebnim biljnim i životinjskim svijetom, a kamenice su važne kao mjesta gdje životinje mogu utoliti žeđ (kad u njima ima vode) u bezvodnom kršu.

Sl. 1. Kamenice na Obešenoj griži u zaleđu Viškova (foto: M. Randić)

U kamenicama se u vrijeme kad sadrže vodu također razvijaju raznolike vrste mikroorganizama, alga i mikroskopski sitnih životinjica. Čak i kada u njima nema vode, ponekad su na njihovim rubovima vidljive zajednice raznobojnih mahovina, lišajeva, a rijetko i cvjetnica. Od mnogih primjera takvih terena izdvojili smo nekoliko od kojih danas ukratko predstavljamo Obešenu grižu na području općine Viškovo.

Sl. 2. Obešena griža – detalj (foto: M. Randić)

Obešena griža, k.č. 1838, k. o. Viškovo

45° 22´ 46,7″ N

14° 24´ 15,0″ E

408 m n. v.

Griža zanimljivog naziva Obešena izdužena je kamenita krška tvorevina prepuna oštrljastog i rasklimanog stijenja, s brojnim škrapama, a proteže se (visi kao „obješena“) od vrha kamenite glavice (koja je njezin najistaknutiji sastavni dio) u smjeru juga u dužini od oko 120 metara (sl. 2). Uokolo se griže razrasla kržljava submediteranska šuma i grmovi – osobito je brojna rašeljka, kojoj očito odgovaraju ekološki uvjeti ovakvih kamenitih staništa. Među naoko golim škrapama griže ipak gdjegdje raste i drugo oskudno raslinje; na vrhu griže raste u pukotinama stijena mahovinasta merinka (Moehringia muscosa), drugdje rastu mahovine, neobičnom se bojom izdvaja lišaj izrazito crveno-ružičaste boje (Verrucaria marmorea) (sl. 3).

Sl. 3. Lišajevi na vapnenačkoj stijeni Obešene griže (foto: M. Randić)

Od cvjetnica tu je i purpurna iglica (Geranium purpureum), tršćanski karanfil (Dianthus tergestinus) i još neke, a od paprati zastupljen je zlatinjak (Asplenium ceterach). Na griži je nekoliko lijepo razvijenih škrapa, ali i poneka kamenica u kojima prilikom naše posjete u mjesecu ožujku nije bilo vode (sl. 1). S vrha kamenite glavice koja je najviši dio Obešene griže pruža se lijep vidik na širu okolicu, posebno na planinu Obruč (sl. 4) i nedaleko brdo Plešivac, nekad očito (sudeći po nazivu) golo, a danas prekriveno šumom crnog bora.

Sl. 4. Pogled s Obešene griže na planinu Obruč i naselja Halubja (foto: M. Randić)

M. R.