Golubinjak

Kategorija zaštite: park šuma
Godina proglašenja: 1961.
Dokument o proglašenju zaštite: Rješenje br. 116/3 – 1961., Zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Površina: 53 ha
Položaj: na području Općine Lokve (Gorski kotar)
Nadmorska visina: oko 730 – 800 m

Velika zelena čistina okružena stasitim stablima crnogorice koja se uzdižu visoko iznad bijelih stijena, a sve na površini od 53 hektara, gotovo svakoga tko posjeti Golubinjak ostavljaju bez daha.

Kontakt:

Lokvarka d.o.o. (ovlaštenik koncesijskog odobrenja)
Šetalište Golubinjak 6
51316 Lokve
Mob: 099 845 1931
E-mail: lokvarka@lokve.hr
lokvarka.hr/park-suma-golubinjak

Leptir admiral (foto Marko Randić)

Oko jedan kilometar istočno od središta Lokava, podno željezničke postaje, šumoviti je predio neobične ljepote – Golubinjak. Šuma starih jela i smreka obrasta kulisu strmih rastrganih i razvedenih stijena što se zapriječila na rubu manjeg polja. Zaravan je prirodni nastavak Lokvarskog polja odakle se vjerojatno prelijevao višak vode iz potoka Lokvarke i ponirao pod stijenama. Mlada smrekova šuma zasađena na dijelu polja ostatak je uzgoja smrekovih sadnica u šumskom rasadniku koji je ranije postojao na ovom mjestu. Sjeverni dio polja obrasta slikovita livada.

Šuma i stijene osnovni su prirodni fenomen park-šume Golubinjak. Šumske zajednice pripadaju uglavnom dvjema različitim biljnim asocijacijama – na stjenovitom dijelu razvijena je šuma jele s milavom (Calamagrostio-Abietetum) u kojoj je dosta obilna i smreka (Calamagrostio-Abietetum piceetosum), dok je na terenu s manje stijena, a više tla razvijena tipična šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum).

Šuma jele i smreke na kamenim blokovima razlikuje se od šume bukve i jele po većem obrastu u prizemnom sloju; ona je općenito zelenija i svjetlija. Ovdje se nalazi brojne grmiće borovnice (Vaccinium myrtillus), plave kozokrvine (Lonicera caerulea), alpske ruže (Rosa pendulina) i planinske pavitine (Clematis alpina), dok je od trava brojna šašuljica (Calamagrostis sp.).

Jela – Kraljica šume (foto Marko Randić)

Među stijenama i u šumi veći je broj ponikava na čijem dnu bujno razrastaju pojedine vrste paprati i visokih zeleni. Najuočljivija je na ovakvim staništima zajednica kolotoča (Telekietum speciosae), glavočike s velikim žutim cvatovima poput malih suncokreta. U jednoj je ponikvi pronađena i rijetka paprat smeđa stela (Matteucia struthiopteris).

Predio u podnožju stijena prepun je pukotina i obrušenih kamenihblokova između kojih struji studen zrak, pa su ovi mikrolokaliteti svojevrsno mrazište, gdje se hladan zrak može osjetiti i za najjačih ljetnih vrućina. Takva mjesta obrasla su posebnim biljnim svijetom s mnogim mahovinama i papratnjačama, a od cvjetnica rastu neke vrste kojih nema na okolnim terenima. Ovdje se susreće planinsku bahornicu (Circaea alpina), šumsku urezicu (Homogyne sylvestris), šumsku mišjakinju (Stellaria nemorum), austrijski divokozjak (Doronicum austriacum), i dr. Stijene su obrasle posebnom zajednicom Moehringio-Corydaletum s vrstama mahovinastom merinkom (Moehringia muscosa), okriljenom šupaljkom (Corydalis ochroleuca), zvončićem (Campanula sp.). Od mahovina na mnogim stijenama razrasla se Neckera crispa koja tvori bujne prevlake.

Od životinjskog svijeta brojne su šumske vrste, poput puhova (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris), mnogih šumskih ptica, leptira, kornjaša, pauka i ostalih beskralježnjaka.