Komrčar
Kategorija zaštite: park šuma
Godina proglašenja: 1965.
Dokument o proglašenju zaštite: Rješenje br. 35/4 – 1965. MK/MZ, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Površina: 8 ha
Položaj: na području Grada Raba (otok Rab)
Nadmorska visina: oko 0 – 40 m
Naslanjajući se na zidine staroga grada Raba, proteže se prema sjeverozapadu park-šuma Komrčar, „zeleni biser” Raba. Pretpostavlja se da je svoje ime dobila prema latinskom nazivu Comercarius ili Campus Martius koji označava Marsovu poljanu – zaravan u antičkom gradu Rimu koja je služila za vježbu vojnika. Čime je Komrčar zaslužio naziv Marsove poljane, nije poznato.
Agave u Komrčaru (foto Marko Randić)
Zrak park-šume ispunjava ugodan miris četinjača i vazdazelenog raslinja, što se osobito pojačava u svibnju kad cvjetaju brnistra (Spartium junceum) i pitosporum (Pittosporum tobira). Florno bogatstvo Komrčara izraženije je na njegovoj osunčanoj, prisojnoj padini, uz Šetalište fra Odorika Badurine gdje su raznolikija staništa, nego u unutrašnjosti šume. Tu rastu i agave (Agave americana) koje pridonose egzotičnom ozračju ovog dijela park-šume.
U podrastu borova vrlo je rasprostranjen broć (Rubia peregrina) koji u svibnju cvate mnoštvom sitnih neuglednih žućkastozelenih cvjetova. Vršni dijelovi grebena i osojna strana park-šume sjenoviti su jer tamo raste uglavnom sklopljena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). I dok se na čistinama prisoja odmaraju leptiri mali pjegavci (Lasiommata megera), koji svako malo polete kad im se približi hodajući šetnicom, na zasjenjenim se mjestima nalazi vrsta lugar (Pararge aegeria) čije se primjerke može zateći kako se odmaraju u sjeni ili na zraci svjetlosti na kakvom listu, ili se po dva kovitlaju u letu. Od leptira zanimljiv je i kleopatrin žućak (Gonepteryx cleopatra), tipičan predstavnik sredozemne faune.
Na vršnom zaravnu park-šume pauci razapinju svoje niti paučine s jednog stabla crnike na drugo, a sa stabala se svako malo spusti na svilenoj niti mala crvenkasta ili zelenkasta gusjenica. To se one, nakon što su proživjele svoj vijek izgrizajući mlado lišće crnike, spuštaju poput kakve žive kiše sa stabala na tlo na kukuljenje. Tu ih dočekuju i kljucaju kosovi (Turdus merula).
Pravi ures malobrojnih travnatih čistina Komrčara u svibnju su velike sumporastožute cvjetne glavice (Urospermum dalechampii), vrste glavočike koja na posjetitelje nenavikle na eumediteransku floru ostavlja poseban dojam.
Tko u svibnju posjeti Rab, neka ne propusti prizor što ga pružaju bujni rascvali plavi buseni istarskog zvončića (Campanula fenestrellata ssp. istriaca) koji obrastaju zidine staroga Raba. Uz malo sreće može se naići i na rijetku paprat jelenjak (Asplenium hybridum) koja tu također nalazi svoja staništa.
