Park Margarita
Kategorija zaštite: spomenik parkovne arhitekture
Godina proglašenja: 1968.
Dokument o proglašenju zaštite: Rješenje br. 7/2 – 1968., Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb
Položaj: na području Grada Opatije
Površina: 1,8 ha
Nadmorska visina: 30 – 40 m
Pogled na perivoj margarita (foto Ivana Rogić)
Park Margarita nije možda toliko poznat kao park Angiolina, ali je njegova posebna draž u činjenici što su u njemu očuvani primjerci autohtone šumske flore – stari hrastovi medunci koji su svoje novo društvo našli u egzotičnim kalifornijskim kalocedrima. Od parka Margarita lijepe su šetnje prema izletištu Vrutki i šetalištu Carmen Sylve.
S obzirom na to da je Opatija 1889. godine proglašena prvim klimatskim lječilištem na istočnoj obali Jadrana, osobitost Perivoja Margarita jest i njegova zdravstveno-rekreacijska i turistička vrijednost, jer je perivoj od osnutka uključen u programe liječenja – terenske ture, što se primjenjuje još i danas. Ovaj perivoj, osnovan početkom 20. stoljeća, smatra se vrijednim i zbog činjenice da je to jedini pejzažno-romantični opatijski perivoj.
Perivoj je oblikovan kao introvertirani prostor, orijentiran ne prema okolnome prostoru grada, nego staze i puteljci koji vijugaju perivojem usmjeravaju šetača na mir perivoja i bogatstvo biljnih vrsta. Uređen je na razmjerno nagnutom, ali ne prestrmom terenu, pa su pošljunčane staze u perivoju mjestimično izvedene u kombinaciji sa stubama. Za ovaj su perivoj znakovita i odmorišta s klupama, primjerice odmorište Adelheid-Ruhe ograđeno prirodnim kamenom s kojega se uživa u pogledu na središnji dio perivoja.
Odmorište Adelheid-Ruhe (foto Marko Randić)
Blaga klima, a posebice zaštićenost od jakih vjetrova, preduvjet je razvoja bujne vegetacije u svim, pa tako i u ovom opatijskom perivoju. Kao što je već navedeno, u osnovi Perivoja Margarita je prirodna šuma lovora i hrasta medunca, ali su u njemu zasađene i brojne vrste znakovite za opatijske perivoje koje pridonose biološkoj raznolikosti. Posebno treba istaknuti hrast crniku, te razne vrste borova, cedrova, čempresa, palmi i magnolija. U podrastu prevladavaju grmovi lovora, tobirovaca, lemprike, lovor-višnje i veprine. Osnovni ton i ugođaj u perivoju tijekom cijele godine daje zelena boja vazdazelenih biljnih vrsta koje u njemu prevladavaju. Na temelju dosadašnjih istraživanja u Perivoju Margarita utvrđeno je oko 50 biljnih vrsta.
Središnji dio perivoja čini lijepo uređena oveća travnata zaravan na čijem su rubu posebno upadljiva divovska stabla alepskog bora (Pinus halepensis), hrast crnika bujne razgranate krošnje i mala skupina palmi. Svojom veličinom i starošću neobično se izdvaja jedno stablo planike (Arbutus unedo) uz puteljak nedaleko travnate zaravni. Može se pretpostaviti da je ono ovdje zasađeno još od najranijih početaka uređivanja perivoja. Dijelovi perivoja obrasli su gustim gajevima lovora.
Od ptica u Perivoju Margarita često se može vidjeti nekoliko vrsta djetlovki, šojke (Garrulus glandarius), plavetne (Parus caeruleus) i velike sjenice (Parus major) te brojne ostale ptice koje nesmetano dolijeću iz obližnjih šumskih površina na padinama podnožja Ćićarije i Učke. Kosovi (Turdus merula) su neizostavni stanovnici perivoja i često ih se može zateći kako u potrazi za hranom raskopavaju suho lišće na tlu.
Autohtona, stoljetna stabla hrasta medunca (Quercus pubescens) posebna su biološka vrijednost ovoga perivoja. Brojčano ih je najviše zastupljeno u istočnom dijelu gdje su u zanimljivoj kombinaciji pomiješana sa stablima kalifornijskog kalocedra (Calocedrus decurrens). U podrastu je bujan lovor, a mjestimice i bambusovci (Phyllostachis sp.), značajne vrste opatijskih perivoja. Od autohtonih biljaka koje rastu u ovom dijelu perivoja, treba istaknuti i paprat slezenicu (Asplenium onopteris), sredozemnu šumsku vrstu koja je prilično rijetka na liburnijskoj obali.
