Perivoj sv. Jakova
Kategorija zaštite: spomenik parkovne arhitekture
Godina proglašenja: 2010.
Dokument o proglašenju zaštite: Odluka o proglašenju Perivoja sv. Jakova u Opatiji spomenikom parkovne arhitekture , Službene novine Primorsko-goranske županije 44/10
Položaj: na području Grada Opatije
Površina: 0,5 ha
Nadmorska visina: 10 – 20 m
Perivoj sv. Jakova utemeljen je 1886. godine. Nalazi se u središtu Opatije i okružen je povijesnim građevinama – hotelima Imperial, Milenij i Kvarner, Umjetničkim paviljonom Juraj Šporer te crkvom sv. Jakova. Iz perivoja se pruža pogled na more i građevine koje ga okružuju. Nepravilnog je oblika i sastoji se od dva dijela odvojena putom odnosno Obalnim šetalištem.
U gornjem dijelu je znakovita neobarokna fontana iz 1889. godine. Uz fontanu, žarište interesa u gornjem dijelu perivoja čine i brojne biljne vrste, a do danas su očuvani i neki primjerci zasađeni još prilikom osnutka perivoja. Danas ih je u perivoju ukupno 59.
Travnata površina s drvoredom palmi žumara (Trachycarpus fortunei) čini središnji dio perivoja. U zapadnom dijelu završetka perivoja nalazi se atraktivno visoko stablo cedra (Cedrus sp.). Na južnoj strani, uz crkvicu sv. Jakova i Umjetnički paviljon Juraj Šporer, velika su i stara stabla pinija (Pinus pinea).
U opatijskim perivojima skupljeno je i pravo malo bogatstvo egzotičnoga drvenastog bilja, raznog drveća i grmlja – magnolija, palmi, banana, bambusa, kamelija, kordilina, raznih četinjača i najrazličitijih širokolisnih stabala, od kojih mnoga potječu čak i iz toplih, suptropskih krajeva. Zbog te je činjenice Opatija došla na glas kao rivijera blagog podneblja, još u vremenu kada se turizam na Liburniji počeo razvijati i kad su perivoji osnivani i u njima se tek počele formirati bogate i raznolike zbirke dendroflore.
Ali, i među zeljastim trajnicama u opatijskim perivojima ima vrlo zanimljivih biljaka. Jedna od takvih zanimljivijih trajnica je i novozelandski lan (Phormium tenax), naočita biljka dugačkih sabljastih listova iz skupine jednosupnica. Nekad su ga svrstavali u porodicu agava (Agavaceae), čiji se zanimljivi tipični primjerci nalaze i u opatijskim perivojima (primjerice Agave sp. div.). Danas, zahvaljujući genetskim istraživanjima, ima drugačiji usustavljen status. Nema, dakle, nikakvo botaničko srodstvo s lanom Starog kontinenta, osim što se iz njega također dobivaju tekstilna vlakna. Od davnine je važan u životu domorodačkog stanovništva Maora, koji ga koriste na mnogo načina i nazivaju lokalnim imenom harakeke.
U postojbini, na Novom Zelandu, u bogatstvu nektara njegovih cvjetova, uobičajeno uživaju ptice korimako, šišmiši i gušteri iz porodice macaklina, kao i brojni endemski kukci. U opatijskim perivojima, u nedostatku ovakvih egzotičnih oprašivača, slatki i energetski bogat nektar marljivo prikupljaju najobičnije domaće europske medonosne pčele vrste Apis mellifera.
Perivoj sv. Jakova danas ima funkciju svojevrsnoga gradskog središta, mjesta okupljanja i predivnih vizura, povezivanja povijesnih građevina svjetovne i sakralne namjene te prometnih pješačkih tokova između glavne ulice i mora. Zdravstveno-rekreacijska i turistička vrijednost perivoja je neprekidna i velika, od osnutka do danas, jer se radi o jednome od najvažnijih dijelova grada iznimne prepoznatljivosti i stoga čestog motiva na razglednicama i turističkim vodičima.