Kod jezera na otoku krku pronađena gljiva plamenonoga koprenka

Prospekt Novosti


Sl. 1. Plamenonoga koprenka (Cortinarius bulliardii) iz okolice Jezera
na otoku Krku (crtež: M. Randić)

KOD JEZERA NA OTOKU KRKU PRONAĐENA GLJIVA PLAMENONOGA KOPRENKA

Gljiva plamenonoga koprenka (Cortinarius buillardii /Pers.
:Fr./ Fr.) ubilježena je u Crvenu knjigu gljiva Hrvatske (IUCN kategorija
ugroženosti NT), kao rijetka vrsta hrvatske mikobiote (mikoflore). Obilaskom
šumskog predjela Jarbolac na južnoj strani Jezera kod Njivica na otoku
Krku Služba nadzora i Stručna služba Javne ustanove “Priroda”
predvođeni vanjskim suradnikom gospodinom Andrejem Radaljem, koji provodi
istraživanja i prstenovanja ptica na Jezeru, pronašli su desetak plodišta
ove strogo zaštićene vrste gljiva.

Rod koprenki (Cortinarius Fries), vrstama najbogatija
skupina gljiva listićarki u Europi, slovi kao iznimno težak za determinaciju,
međutim, gljivu plamenonogu koprenku bilo je razmjerno jednostavno prepoznati
čak i na terenu zbog žarke narančaste boje koja je kod ove vrste karakteristična
za donji dio stručka (sl. 1). Da stvar ipak ne bi bila previše jednostavna,
treba reći da postoje još dvije vrste koprenki vrlo sličnih značajki i
naizgled morfološki gotovo identične plamenonogoj koprenki, ali one uvijek
rastu u kontinentalnim crnogoričnim šumama (kakvih na otoku Krku nema!),
a za razliku od plamenonoge koprenke, koja bira listopadne šume, pa je
moguća zamjena isključena.

Zanimljivo je da plodišta plamenonoge koprenke u predjelu
Jarbolac rastu na zaraslom šumskom putu u starijoj sastojini hrasta medunca
i bijelog graba (as. Querco-Carpinetum orientalis), svega nekoliko desetaka
metara udaljena od staništa za otok Krk rijetke vrste štitastog lišaja
(Peltigera praetextata) o čijem smo zanimljivom nalazu također izvijestili
na www stranicama JU “Priroda” http://www.ju-priroda.hr/novosti.asp?id=novosti/68-lisaj.html.

O nalazu se povela rasprava i u Gljivarskoj udruzi “Ožujka”
Rijeka, čiji nas je član, gospodin Anđelko Šikić, izvijestio da je ovu
vrstu već ranije nalazio na sličnim šumskim staništima otoka Krka i to
u predjelu Porta, Turčića, Sužna, Glavotoka te u šumskim predjelima uvale
Čavlena, iz čega se može zaključivati da ova vrsta na otoku Krku i nije
tako rijetka, što će trebati uvažiti tijekom budućeg eventualnog uređivanja
novog izdanja Crvene knjige gljiva Hrvatske.

M. Randić